Pratite nas

Bez ravnopravnosti Hrvata BiH neće u EU

Objavljeno

na

Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Hrvatske Tomislav Karamarko sebe smatra novim premijerom te zemlje nakon izbora za dvije godine. I sam je prije nekoliko dana izjavio za hrvatske medije kako je to jedina realna opcija.

Nedavno je Karamarko bio u Bosni i Hercegovini. Razgovarao je s vodećim hrvatskim političarima u našoj zemlji. Tom prilikom dao je intervju za Dnevni avaz.

Kako ocjenjujete ukupnu situaciju u BiH?

– Nažalost, jako je loša. Loša je gospodarska situacija, pogotovo standard građana, i to pripadnika svih naroda. U političkom smislu, nije se daleko odmaklo od prosinca 1995., kada je potpisan Daytonski sporazum.

Štoviše, nazadovalo se, to na štetu svih naroda, a posebno na štetu Hrvata. Malo je toga što tri naroda u BiH spaja. Nažalost, siromaštvo, loš standard i teška socijalna situacija svih ljudi u BiH neke su od rijetkih stvari koje sva tri naroda povezuju.

Kakav je, prema Vašem nišljenju, položaj Hrvata u BiH?

– Kao što sam rekao, velika većina stanovnika BiH, bez obzira na nacionalnost, u ekonomskom smislu živi loše, položaj Hrvata je dodano pogoršan zbog političke neravnopravnosti i neimplementacije prava konstitutivnosti, odnosno gubitka prava koja su im bila zajamčena Daytonskim sporazumom. Dovoljno je podsjetiti na igre oko hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Kome to treba, zašto se tako maliciozno izigravaju odredbe Sporazuma? Zašto se ponižava narod kojem su narušena i ona osnovna prava, poput onog biračkog i prava na zaštitu vitalnih nacionalnih interesa? Tako imamo jedinstven slučaj u svijetu da pripadnici drugog naroda – u ovom slučaju Bošnjaci – na izborima biraju, osim svog člana, i hrvatskog člana Predsjedništva.

Koliko su sami bh. Hrvati, posebno njihovo čelništvo, krivi za stanje Hrvata u BiH?

– Naravno, može se govoriti o svačijoj krivnji pa i o ”krivnji” političke i društvene elite Hrvata u BiH za stanje u kojem se Hrvati danas nalaze. No, konkretno, je li ijedan od čelnika BiH Hrvata odgovoran za ovako nakaradan izbor ”hrvatskog” člana Predsjedništva? Osim toga, činjenica jeste da se svako političko vodstvo Hrvata u BiH borilo za očuvanje indentiteta i političkog subjektiviteta.

Pa iako je bilo grešaka, a očito ih je bilo, njih su “isforsirali” oni koji su Hrvate doveli u neravnopravan položaj. Ali, moj je stav da danas ne treba tražiti krivce nego ljude koji su u stanju raditi na popravljanju položaja Hrvata u BiH, a time i same BiH.

Uostalom, pokušaj majorizacije hrvatskog naroda u Federaciji pogoduje pogubnom procesu, a to je separatizam srpske strane. Toga moraju biti svjesni oni koji ne sprečavaju ili potiču majorizaciju hrvatskog naroda.

Kako je prenio ”Večernji list”, rekli ste da ”svi oni koji žele da BiH biti članica Europske unije, moraju znati da to neće biti bez ravnopravnosti hrvatskog naroda. Ovo je poruka svim našim prijateljima, Bošnjacima, Srbima i ostalima koji žele BiH u EU”. Što znači ova vaša izjava?

– Izuzetan interes RH, je da BiH postane članicom Europske unije. U tom procesu RH će napraviti sve da se to dogodi što prije. Ali, i bez angažmana RH, Europska unija sasvim sigurno ne bi prihvatila činjenicu da u budućoj državi članici jedan od konstitutivnih naroda nije jednakopravan.

Što mislite o stvaranju hrvatskog entiteta u BiH? Predsjednik Josipović nedavno je rekao da to nije dobra ideja.

– Predsjednik je spomenuo kako ”analize pokazuju” da treći entitet nije rješenje, ali nije rekao koje su to analize i što je rješenje. Ja nijedno rješenje ne odbacujem unaprijed. No, to rješenje mora biti rezultat dogovora sva tri konsitutivna naroda.

Aksiom tog rješenja mora biti konstitutivnost Hrvata u BiH. To će, onda, označiti dobar početak za očuvanje i stabilnost BiH, stvaranje preduvjeta za gospodarski razvoj i približivanje BiH Europskoj uniji.

DA / Dnevnik.ba

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Politika

Plenković: Ova godina bila je za Hrvatsku jedna od najizazovnijih nakon Domovinskog rata

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković danas pred Saborom predstavlja izvješće o radu Vlade RH, dakle, rezime protekle godine njegova mandata.

Prije toga, Sabor je tradicionalno rad započeo nizom zahtjeva za stanke, a glavna tema je, očekivano, Agrokor.

Premijer Andrej Plenković predstavlja godišnje izvješće o radu Vlade.

Ovo je bila jedna od najizazovnijih godina za Hrvatsku od Domovinskog rata – politički, gospodarski i vanjskopolitički. Požari i poplave, kriza u Agrokoru, problemi arbitraže oko Ine.., rekao je Plenković na početku.

“U središtu Vlade je hrvatski čovjek. Naš osnovni cilj je ostvariti bolji život i bolji standard. O ljudima ovisi hrvatska budućnosti. Pronalaženje rješenja za demografski izazov je ključan zadatak Vlade. rast gospodarstva i ravnomjeran gospodarski razvoj je nabolja demografska politika”, kazao je dodavši da je u prvoj godini mandata značajno povećana financijska potpora roditeljima.

Naglasio je kako je prvi zadatak zaustaviti odlazak mladih iz Hrvatske. Najavio je i od iduće godine pilot projekte za testiranje obrazovnog programa i kurikularne reforme.

“Novi program treba spojiti obrazovni sustav sa stvarnim potrebama tržišta rada. Učenicima treba omogućiti razvijanje digitalne pismenosti, omogućit će im se razvoj s praksom najrazvijenih obrazovnih sustava. restrukturirat ćemo postojeće stručno povjerenstvo za kurikularnu reformu – usmjerit ćemo aktivnosti na sadržaj a ne sastav povjerenstva”, naglasio je.

Premijer je rekao da je njegova Vlada povećala mirovine, da će se boriti za ravnopravnost žena i muškaraca na tržištu rada te da će se boriti za radnike i njihova prava.

“Najveći reformski proces koji nismo mogli niti naslutiti prije 12 mjeseci je upravljanje krizom u koncernu Agrokor, kompaniji koja zapošljava u Hrvatskoj više od 30.000 ljudi. Nekontrolirani stečaj i propast koji je bio realna mogućnost prije šest mjeseci imao bi katastrofalne posljedice po Hrvatsku. Danas je svima jasno da Vlada takav scenarij nije smjela dopustiti”, naglasio je Plenković.

“Pokazali smo da država zna i može ragirati brzo. Predložili smo zakonsko rješenje koje je spriječilo tsunami u državi. Otvoreni smo da se o Agrokoru raspravlja u Saboru, ako ne na povjerenstvu onda na odborima ili na plenarnoj sjednici”, predložio je.

Naglasio je da su vjetar u leđa za transformaciju poslovanja u Hrvatskoj dobri ekonomski pokazatelji

“Započeli smo s procesom priprema za uvođenje eura, kao službene valute u Hrvatskoj. Sve nove članice unije, uključujući i Hrvatsku, obezale su se prihvatiti euro, kad se za to ispune uvjeti. Prije nego što postane članica monetarne unije, država treba uz pravnu konvergenciju, zadovoljiti četiri kriterija – stabilnost cijena, održivost javnih financija, koje obuhvaća dva kriterija – proračunski manjak i javni dug, stabilnost tečaja i konvergenciju dugoročnih kamatnih stopa. Strukturne reforme koje provodimo pridonose ispunjavanju navedenih uvjeta, koje moramo provoditi i zbog nas samih.

Trenutno, Hrvatska ispunjava sve kriterije osim jednog, a i kod omjera duga opće države i BDP-a, pozitivan je trend dinamike jer ekonomski oporavak i stabilnost javnih financija utječu na njegovo smanjenje. Za Hrvatsku je prema tome ispunjavanje kriterija dostižan i realan cilj.

Brojne analize i komparativna iskustva pokazuju da građani i poduzeća mogu očekivati pozitivne učinke od uvođenja eura. Glavna korist odnosila bi se na uklanjanje valutnog rizika, kojem su izloženi svi s kreditima izraženim u eurima. Poduzeća zadužena u eurima, a prihode ostvaruju u domaćoj valuti, više neće biti ranjiva na deprecijaciju tečaja.

Drugo, korist bi trebala proizići i iz smanjenja kamatnih stopa.

Vlada će s toga, zajedno s HNB-om, krajem listopada predstaviti nacrt strategije za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj, čime započinje javna rasprava o ovom procesu”, rekao je Plenković.

Kazao je kako će Pelješki most će biti jedan od najvidljivijih projekata u kojem se vidi korist u članstvu u EU. Rekao je i kako se tri pristigle ponude pregledavaju.

“Krajevi mosta grade se na hrvatskom prostoru. Pitanje izgradnje mosta s razgraničenjem nema veze”, istaknuo je odbacujući opet prigovore BiH na izgradnju mosta.

facebook komentari

Nastavi čitati

Događaji

Pretisak knjige „Južnoslavensko pitanje“, Ive Pilara, predstavljen  u Vinkovcima i Nuštru.

Objavljeno

na

Objavio

U okviru Dana matice hrvatske u Vukovarsko –  srijemskoj županiji  u prostorijama Ogranka Matice hrvatske u Vinkovcima, predstavljen je pretisak hrvatskog izdanja knjige Južnoslavensko pitanje, autora Ive Pilara.

Sutradan, 16. 10. 2017. predstavljanje je nastavljeno u dvorani  vinkovačke Gimnazije Matije Antuna Reljkovića , te  uvečer istog dana u prostorima Doma kulture u Nuštru.

Pretisak knjige i predstavljanje, organizirali su Ogranak Matice hrvatske Vinkovci i Građanska inicijativa Ivo Pilar.

Knjigu su predstavili prof. Stjepan Šterc, Dražen Švagelj, predsjednik ogranka Matice hrvatske u Vinkovcima i novinar Marko Ljubić.

Sudeći prema odazivu građana,  ovo je knjiga za  koju  hrvatska javnost pokazuje snažan interes, budući govori o Pilarovim predviđanjima o stanju u Hrvatskoj, analizira i osvjetljava povijest velikosrpskog posezanja za hrvatskim nacionalnim teritorijem te jasno oslikava genezu tih pojava. Iako izdana prije stotinu godina, u knjizi se  najavljuju  masovna iseljavanja  iz zemlje. Zbog kristalno jasne dijagnostike navedenih pojava i problema, knjiga je zabranjivana tijekom obje južnoslavenske kraljevine te tijekom SFRJ. Autor, dr. Ivo Pilar ubijen je od velikosrpskih organizatora, 1933., u Zagrebu.  Hvale vrijedan pretisak iz 1990., organiziran od Hrvatske demokratske stranke, pomalo se izgubio u vihoru ratnih događanja koja su uslijedila u Hrvatskoj.

„Čitajući Ivu Pilara imate osjećaj da se gotovo ništa nije promijenilo. Ivo Pilar i njegovo djelo je ostalo izvan kolektivne svijesti Hrvatske  jako dugo i ja bih rekao da je to usud svih ljudi koji su imali izraženu, vrlo jasnu, hrvatsku suverenističku ideju, koji su tu ideju htjeli maknut iz tog istočnog okruženja i usmjeriti Hrvatsku prema zapadu.“ – izjavio je na predstavljanju Stjepan Šterc.


Organizatori predstavljanja posebno zahvaljuju ravnatelju vinkovačke gimnazije prof. Stipi Tomiću, načelniku Općine Nuštar Hrvoju Drinovcu te svim nazočnima na predstavljanjima.

Građanska Inicijativa Ivo Pilar

Više o knjizi možete saznati ovdje:

http://juznoslavensko-pitanje.hr/

 

facebook komentari

Nastavi čitati