Pratite nas

Hrvatska

Bez ustavnih promjena podijelio Hrvatsku

Objavljeno

na

Josipović je čak i bez najavljenih ustavnih promjena, uspio podijeliti Hrvatsku, dok je njegova ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić na dobrom putu da u međunarodnim odnošajima potpuno izolira državu, kako bi ju pripremila za lagani plijen neprijateljima. Možda su nam zato danas i mnogo razumljivije ne samo poruke potpore i simpatije četničkoga vojvode Vojislava Šešelja ovom dvojcu hrvatske politike, nego i njegovo puštanje na slobodu

Prosječni se hrvatski čovjek danas u čudu pita, imali uopće kraja pogibeljnoj politici koju vode predsjednik države Ivo Josipović i njegova ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić?

Vesna Pusiæ dala potpis potore kandidaturi Ive Josipoviæa

Mnogima je teško razborito obrazložiti njihove sve češće diplomatske i političke korake. Na vanjskopolitičkoj razini ministrica Pusić je nedavno najavila mogućnost hrvatskoga priznanja nezavisne palestinske države, što s obzirom na nadređenu ustavnu ulogu predsjednika države, nije mogla nagovijestiti bez Josipovićeve suglasnosti.

Takva možebitna odluka ima svoju višestruku pozadinu. Naime, sredinom listopada Britanski je parlament svojom rezolucijom praktično priznao palestinsku nezavisnost, premda se Downing street zasad oglušio na tu odluku.

Nu parlamentarna poruka očito i nije bila upućena domaćoj britanskoj politici, nego tek kao uputa njezinim satelitima da, poput Švedske, odmah priznaju Palestinu. Na britanski poticaj slično se očitovao i španjolski parlament, a kao svojevrsni odraz tih diplomatskih podražaja potaknuta je parlamentarna inicijativa i u susjednoj Sloveniji.

Kako bi pak potvrdila svoju poslušnost Londonu, očito je i ministrica Pusić, uz suglasnost predsjednika države, za potrebe britanskih interesa založila hrvatsku političku vjerodostojnost. Dakle, moglo bi se zaključiti kako sadašnji predsjednik države Ivo Josipović i ministrica Pusić primarno zastupaju britanske nacionalne probitke.

Takva politika, u slučaju diplomatskoga priznanja, Hrvatsku bi dovela u tabor protivnika Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, što bi nas u sadašnjem geopolitičkom okruženju gurnulo u gotovo potpuno neizgledan položaj.

Upravo radi održanja strateškoga partnerstva sa SAD-om, njemačka je kancelarka Angela Merkel ovih dana jasno poručila kako se Njemačka protivi sadašnjem priznanju palestinske nezavisnosti pa bi onda i hrvatska politika, s obzirom na središnju uloge Njemačke u EU, trebala vlastite nacionalne probitke usklađivati s interesima, koji su joj znatno sukladniji od britanskih probitaka.

Ne bi se smjelo zaboraviti kako je, i nakon hrvatskoga rata za nezavisnost, Downing street osmislio regionalnu politiku, koja bi, da nije bilo američkoga, a potom i njemačkog zauzimanja za Hrvatsku, s oživljenom jugosferom već bila realizirana kroz državnu asocijaciju zapadnoga Balkana.

Mnogi pak zaboravljaju kako je London, nakon ruskih neuspjeha da uz pomoć Srbije 1914. izbije na Jadransko more, cijeli ruski geopolitički sklop na Balkanu pretvorio pod Karađorđevića krunom 1918. u svoje leno, odnosno interesno područje, koje je prvotno nadzirala monarhofašistička, a poslije 1948. komunistička i velikosrpska politika iz Beograda.

Putinov pak pokušaj da opravda rusku invaziju na Krim velikosrpskom invazijom na Hrvatsku devedesetih godina nije samo mahanje praznom puškom, nego, nakon vježbe srpsko-ruskih oružanih snaga uz istočnu granicu s Hrvatskom, vrlo ozbiljna prijetnja, koja, kao sastavni dio oživotvorene panslavenske ideologije očito ima i svojih pristaša u visokoj hrvatskoj politici.

Nu da bi se ta prijetnja realizirala, uza sve nedostatke sadašnjega hrvatskoga geopolitičkog položaja, bilo je potrebno kroz cijeli niz godina rastrojavati ključne nacionalne ustanove, a na kraju potpuno podijeliti i hrvatski narod, kako se ne bi mogao oprijeti svojim nacionalnim jedinstvom kao tijekom devedesetih godina protiv velikosrpske vojne agresije.

Uostalom predloške o nacionalnoj podjeli Josipović je kroz cijeli dosadašnji mandat pokušavao nametnuti hrvatskom narodu još iz razdoblja prve polovice četrdesetih godina prošloga stoljeća, kad je Komunistička partija demagogijom o socijalnoj pravdi i nasiljem mnoge hrvatske domoljube uvukla pod stijeg jugonacionalista, koji su se borili za rušenje svake, pa čak i komunističke hrvatske države.

Sve se to jasno moglo pratiti na sustavno organiziranom pokušaju razdvajanja nedavne kolone u Vukovaru, koja je svojim mimohodom do spomengroblja odavala počast vukovarskim žrtvama u herojskoj obrani Hrvatske.

Hrvati ni ovaj put nisu nasjeli agresivnoj politici nacionalnih podjela, koju Pantovčak, očito sve snažnije potiče potkraj Josipovićeva mandata. Nu čini se kako je sadašnji predsjednik države nakon političkih poraza u samom narodu te poraznih najava kako će ustavnim promjenama razdijeliti i regionalizirati Hrvatsku ipak pronašao model da preko pojedinaca iz nogometnih navijačkih skupina potakne nacionalnu podjelu.

Premda je u javnosti prošao gotovo neokrznut, pa čak i s medijskom potporom, Josipovićev pokušaj da za huliganstvo i nasilje u Milanu na međunarodnoj utakmici između Italije i Hrvatske, između ostaloga, optuži Hrvatski nogometni savez, djelovao je kao svojevrsna potpora nasilju na nogometnim utakmicama.

Čak je i državna televizija svojim neodgovornim emisijama dodatno raspirivala napadaje, što su neki iz opravdanih, manje opravdanih ili pak neopravdanih razloga iskoristili za rušenje dosadašnjega hrvatskoga nogometnog sustava, a neki i za podgrijavanje protivničke pa čak i neprijateljske atmosfere između sjeverne i južne Hrvatske.

Srećom ovaj put nije bilo žrtava, a pokušaj skupine „huligana“ da upadima u studentske domove iz soba izvlače mladiće iz Dalmacije, prije bi mogao spadati u Čekine staljinističke obračune s političkim protivnicima, nego u navijačko divljaštvo.

Eto, ako nije učinio ništa drugo u svom mandatu, sadašnji je predsjednik države Ivo Josipović, čak i bez najavljenih ustavnih promjena, uspio podijeliti Hrvatsku, dok je njegova ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić na dobrom putu da u međunarodnim odnošajima potpuno izolira državu, kako bi ju pripremila za lagani plijen njezinim neprijateljima.

Možda su nam zato danas i mnogo razumljivije, ne samo poruke potpore i simpatije četničkoga vojvode Vojislava Šešelja ovom dvojcu na čelu hrvatske politike, nego i njegovo puštanje na slobodu.

Mate Kovačević / Hrvatsko slovo

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Plenković: Sada se vidi da Vlada nije štitila Ivicu Todorića (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Ja sam zadnjih pet i pol mjeseci zajedno sa svim ostalim članovima Vlade koliko se ja sjećam od brojnih političkih aktera i komentatora bio optuživan da štitimo jednog čovjeka, da želimo prebaciti na porezne obveznike dug jedne privatne kompanije.

Sad odjedanput izgleda da te optužbe nisu točne.

Ne ulazeći u komentare gospodina Todorića, ono što ja imam reći jest da je naš jedini interes bio zaštiti interes hrvatskog gospodarstva. U tome smo uspjeli zahvaljujući zakonu koji smo donijeli, zahvaljujući mjerama koje su poduzete. Ne samo da su održana radna mjesta, nego je osigurana i opskrba Hrvatske u najuspješnijoj turističkoj sezoni. Dakle, temeljni cilj smo ostvarili.Nije bilo domino efekta, kazao je premijer Andrej Plenković u subotu na zagrebačkom Jarunu.

– Mi smo vlada koja poštuje pravnu državu. Ne miješamo se u pravosudna tijela i to je ono što našu stranku čini drugačijom – dodao je.

Na upit je li bilo pritiska na Ivicu Todorića da potpiše lex Agrokor, kako on to tvrdi u svojem novom blogu, kazao je da nije te da je jasno da je zakon donesen u skladu s Ustavom RH.

– Znate da su odredbe zakona bile takve da su se mogle aktivirati kada je to kompanija željela i nije bilo pritiska od strane Vlade. Naša pozicija je bila da restrukturiranje ima transformacijski učinak na hrvatsko gospodarstvo, mi smo otvoreni da se sve istraži. Jasno je da je zakon donesen u skladu s Ustavom RH. Ja znam što Vlada radi i kojim se načelima vodimo – kazao je.

Mislim da izjave koje kruže ovih dana po medijima pokazuju odvojenost jednog čovjeka od stvarnosti. Što se tiče trenutka i dana kada su gospodin Todorić i uprava Agrokora potpisali zahtjev za pokretanje izvanredne uprave, nije bilo nikakvih pritisaka, barem od strane moje ili od strane Vlade, koliko je meni poznato. A ono što bih željela istaknuti je da je taj zahtjev potpisala cijela uprava Agrokora, rekla je ministrica Dalić.

Podsjetila je da je Todorić još uvijek  upisan kao vlasnik društva Agrokor u Središnjem  klirinškom depozitarnom društvu (SKDD). On je i dalje upisan kao vlasnik i stoga kao vlasnik može u svakome trenutku doći sa sredstvima i ponuditi vjerovnicima da im isplati 40,2 milijarde kuna duga, kolika danas zanamo da je ta brojka, kazala je i ponovila da će konačnu brojku pokazati skoro revizorsko izvješće.

Na novinarski upit zašto se ona spominje u priopćenju, Dalić je kazala da se to mora pitati Todorića.

Dalić  je podsjetila da je mogućnost bankrota Agrokora do koje je doveo Todorić prijetila da više od 30.000 osoba u Agrokoru ostane bez posla, da više od 148.000 radnih mjesta dobavljača Konzuma bude ugroženo i da budu ugroženi brojni hrvatski sektori.

Na novinarski upit zašto je Todorić nakon pola godine promijenio strategiju prema Vladi, Dalić je odgovorila da ne zna. Meni to nije poznato. Kao što sam rekla, sve ovo što vidim po medijima meni izgleda kao govorenje čovjeka koji je u potpunosti odvojen od stvarnosti i koji u potpunosti ne povezuje kakva je gospodarska stvarnost, a kakva je stvarnost koja postoji u njegovoj glavi, kazala je.

Hoće li pismo Todorića naštetiti povjerenju prema Agrokoru, Dalić smatra da to treba pitati dobavljače. Obratite se dobavljačima i pitajte ih koja je praksa bolja, ova kada danas izvanredna uprava redovito plaća sve isporuke sukladno ugovorima i ugovorenim rokovima ili ona koja je postojala za vrijeme gospodina Todorića kada smo vidjeli da su mnogobrojni računi ostajali neplaćeni mjesecima, a i zbog čega toliko raspravljamo u proteklim mjesecima o starome dugu, izjavila je Dalić.

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

Obilježena 26. obljetnica ustroja 204. vukovarske brigade

Objavljeno

na

Objavio

Svečanom akademijom u Hrvatskom domu te polaganjem vijenaca kod spomen-obilježja na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata, u Vukovaru je u subotu obilježena 26. obljetnica ustroja 204. vukovarske brigade, čiji su pripadnici branili Vukovar i okolicu 1991. godine u agresiji na taj dio Hrvatske.

Prisjećajući se događaja obrane Vukovara 1991. godine, ratni zapovjednik 3. bojne 204. vukovarske brigade Ivo Kovačić rekao je kako je unatoč činjenici da je ta postrojba podnijela najveći teret obrane Vukovara u agresiji bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi, 204. vukovarska brigada dugo vremena nakon rata nije bila priznata.

“Trebalo nam je 15 godina da dokažemo da smo postojali i da je postojala 204. vukovarska brigada. Neki ljudi koji su bili u Ministarstvu obrane i Glavnom stožeru držali su pisanu zapovijed u ladicama i nisu je htjeli pokazati javnosti”, kazao je Kovačić.

Po njegovim riječima, kroz 204. vukovarsku brigadu prošlo je oko 5500 boraca od kojih se 923 vode kao poginuli i nestali dok je ranjeno oko 1600 pripadnika postrojbe.

Predstavljena je i novoosnovana Udruga ratnih veterana 204. vukovarske brigade. Ona je, kako je pojašnjeno, osnovana radi “zaustavljanja degradacije 204. vukovarske brigade i bitke za Vukovar”.

“Kao udruga 204. vukovarske brigade nikada nećemo prihvatiti popis od 10.000 branitelja Vukovara. Ne možemo i nećemo se pomiriti sa zapisima Manolićeve komisije te ćemo ustrajati da Hrvatski sabor te zaključke proglasi ništavnima”, poručio je predsjednik Udruge Drago Adžaga.

Ratni zapovjednik obrane Vukovara 1991. godine Branko Borković je rekao da će unutar Udruge djelovati Klub ratnih zapovjednika te izvijestio o prvoj inicijativi koju su poduzeli. Već smo poslali zahtjev državnim tijelima da se dr. Juraju Njavri oda počast tako da se vojna bolnica u Zagrebu nazove po njemu, kazao je Borković.

Rekao je kako će se kroz Klub zapovjednika izvršiti i cjelokupna verifikacija svih događanja tijekom obrane Vukovara te će se zahtijevati da se ispravi sve ono što je, kako je kazao, “isfabricirano kako bi se obrana Vukovara degradirala i prikazala na krivi način”.

facebook komentari

Nastavi čitati