Pratite nas

Religija i Vjera

BEZGRJEŠNO ZAČEĆE BLAŽENE DJEVICE MARIJE

Objavljeno

na

Sve kulture i civilizacije svijeta, a osobito one koje leže zemljopisno na moru ili su možem životno vezane uz more, uspoređuju život čovjekov kao jednu plovidbu između valova mora, koji su često olujni i uzburkani, a k tome u teškoćama se daje približavanje noći ili sama crna noć.

Samo pojavljivanje bilo kakve zvijezde u takvoj noći je veliki znak i put i nada, a posebno ako se opazi prepoznatljiva zvijezda, onda je to nešto spasonosno što ulijeva povjerenje i nadu. Zato su kršćani dali Blaženoj Djevici Mariji ime stalla maris-zvijezda mora. Ona je ona koja daje nadu i put u uzburkanom moru. Ta zvijezda je jedna sigurnost kao u mećavi kada naiđemo na svjetlo.Tko je okusio gubljenje u ovakvim trenucima, onda mu je jasna zvijezda i svijetlo kao put spasa.

Bez obzira danas na sigurnu plovidbu svim mogućim elektronskim i elektroničkim uređajima u plovidbi i navođenju kako brodova tako i zrakoplova, nama danas jednako treba jedna zvijezda i trebati će na uvijeke ona koja će nam pomagati naći put, ići putem i ostati na putu koji vodi samome Kristu. Našoj plovidbi u životu je potrebna zvijeza na Obzorju da nam upali Svijetlo. Bog nam ju je poslao da nam pokaže ovaj put. To je ono što nam, uza sve sofisticirane instrumente, nauku i tehniku, uvijek, pa tako i danas, treba.

bezgresno_zGospodin Bog ju je unaprijed očuvao netaknutu mrljom istočnoga grijeha, da bi nam mogla donijeti Spasitelja koji će i nas spasiti od onoga grijeha od kojega je Gospod nju sačuvao unaprijed da puna milosti postanje Majka Spasiteljeva i majka naša.

Kao što mornar prati zvijezdu na obzornju i njome se ravna prema sigurnoj luci tako je i nama da slijedimo Marijin put i zasigurno stignemo u luku spasenja u kojoj nas čeka sami naš Spasitelji u čijoj je ona službi.
Zato je papa Pio IX 8. prosinca 1854 svečano – dogmatski izjavio i potvrdio u buli Nepogriješivi Bog slijedeće:”Objavljeni je nauk Božji da moramo vjerovati čvrsto i ustrajno svi mi vjernici , da je BDM po milosti i odabranost Svemogućega Boga, … očuvana netaknuta od svake mrlje istočnoga grijeha od samoga trenutka njezinoga začeća”.

“Sveta Terezija Avilska: ”Molitva nije ništa drugo već jedno intimno prijateljstvo i veoma česti razgovor srca srcu s Onim za kojega znamo da nas ljubi.” To je jamačno mnogo više od jutarnje, večernje ili molitve uz obroke.
Vrlo malo moli i sirotinjski moli onaj koji samo moli kada je na koljenima. Moramo ostati cijeli dan u vezi s Bogom, kratkim molitvama, razmišljanjem i zahvaljivanjem sa svim onim što se zbiva u nama i oko nas. Treba nam biti jasno da je Bog neprestano nazočan u svim okolnostima i s Njime razgovarati kao sa najboljim i najpovjerljivijim prijateljem pitajući ga što bi bilo najbolje činiti.Zahvaljujmo mu za sve i u svemu.

Bio je neki čovjek koji nikako nije niučem uspijevao ma što poduzeo i pokušao. Neki nevidljivi neprijatelj bi sve uništio i presjekao u začetku sve njegove pokušaje, razmišljanja i planove. Jedne večeri, dok se u krevetu tužio nad svim svojim neuspjesima, ugledao je iza zavjese kako napreduje neprijateljska ruka da ga zadavi. Sam je sebi uzviknuo: ”Konačno ću ugledati sada svoga neprijatelja licem u lice. Ja sam veoma jak i zacijelo ću ga pobijediti.” Hitrim trzajem je istrgao zavjesu i ugledao svoga višegodišnjega neprijatelja: bio je to on sam – njegov nemar i nebriga u traženju Krista, u traženju spasenja. Od tada je odlučio izravnati račune na način da se utekao Blaženoj Djevici da za zagovara kod Svoga Sina da mu pomogne naći put i biti dostojan poziva jednoga kršćanina i ostati na ovome putu. Naravno da pomoć nije izostala “(g.p.g 2.VI;Mabić/Jukić V.178).
Majka je uvijek tu da nam pokaže put. Zamolimo ju kada nam se gubi put i nada, ali ne zaboravimo ju moliti neprestano i neprestano joj zahvaljivati za sve što čini za nas i naše spasenje. Blažena Djevice, primi našu hvalu. Pomozi nam da znadnemo moliti i neposustati u molitvi.

Put do i prema Isusu s Marijom i preko Marije kako je i ona prihvatila za mene i Tebe…

LG35101141U liturgiji Došašća slavimo svetkovinu Blažene Djevice Marije, svetkovinu Njenoga Bezgriješnoga Začeća. Došašće je samo po sebi vrijeme najviše marijansko, jer se u njemu bolje razumije značenje Blažene Djevice u ekonomiji spasenja. Ona je sama Došašće-isčekivanje rođenja Sina Božjega koji se utjelovio u njenoj utrobi, po riječima anđela što ih čitamo u današnjem evanđelju.

Osmoga prosinca 1854 godine papa Pio IX je dokumentom (bulom) Ineffabilis Deus-Nepogriješivi Bog zaključio:”Ovo je nauka objavljena od Boga, pa se zbog toga i mora čvrsto vjerovati i ustrajati od strane svih vjernika, da je Blažena Djevica Marija, po milosti i Božjoj odabranosti-predodređenosti, i zaslugama Isusa Krista, Spasitelja ljudskoga roda, očuvana od svake mrlje grijeha istočnoga, ito od prvoga trenutka svoga začeća”. Ovaj izričaj dogme pape Pija IX aje samo konačna potvrda vremena i povijesti Crkve koja je uvijek ovo vjerovala, držala i ispovijedala. Tu potvrdu danas molimo i u predslovlju:”Ti si sačuvao Blaženu Djevicu od svake mrlje istočnoga grijeha, tako da puna milosti bude (postane) Majka Tvoga Sina”.A mi nadodajmo Tvojih sinova, Tvoje djece Majka. Ovu i ovakvu Majku mi danas slavimo i častimo ovom svetkovinom Bezgriješnoga Začeća.

Znamo da je čovjek od samog početka želio biti jednak Bogu. Nisu mu bile važne posljedice nego samo veličina. I tako je uvijek bilo počevši od samog Adama do danas.
Međutim Bog unatoč tome želi nas spasiti, bez obzira na poniženje Bog dolazi na svijet po Djevici Mariji čiju svetkovinu danas slavimo, onu koja je postala posrednicom između Boga i nas ljudi. Marija, žena koja je živjela na zemlji postaje majka Božja i time što je majka Božja postaje i Majka svih ljudi. I to je najljepša vijest koju je ljudski rod čuo Evo začet ćeš i roditi Sina, jer Bog postaje čovjek da nas spasi.
Možda to nije lako razumjeti ali da i dijete u koljevci treba majku, svaki mladić treba majku, svaki otac treba majku i rekao bih svaki djed ili baka treba majku. I jedina koja može svima majka jeste Djevica Marija. Svi smo mi njezini sinovi i kćeri iako često nismo dobri. Ona nas sigurno voli jer svaka majka voli svoje dijete ma kakvo ono bilo. Da bismo dobili sliku Marije najbolje ju je usporediti s našim dobrim majkama.

Jedna pjesma opisuje majku ovako:
Majko tvoj je sin nezahvalan! On je i dalje moj. Majko, tvoj je sin opak! On je idalje moj. Majko tvoj je sin lopov, ubojica, poludio, umro!

I to je stvarno tako. Majka voli svoje dijete ma kakvo ono bilo, jer ono je dio njezina srca. Tako i naša nebeska Majka. Ona je naša majka jer je postala majka Isusova. Ona nas uvijek prima i voli pa bili mi gori nego što smo prije čuli. To možda najbolje razume majke. One znaju kako se voli dijete.

Pitanje svima nam jeste: možemo li mi uvijek tražiti od Majke Isusove da nam pruža ljubav ako mi nju odbacujemo ne vršeći riječi njezina Sina, ili psujući ga.

Stoga uzvratimo ljubav Djevici Mariji uzvraćajući ljubav našim tjelesnim majkama. Ako ništa recimo im hvala za prvu godinu našega života jer samo one znaju koliko su se puta probudile noću kada smo mi zaplakali. A to može učiniti samo majka koja ljubi. Jednom riječi dovoljno je reći majka i sve se kaže.

I da bismo još bolje shvatili važnost Majke Marije, njezinu veličinu, te da bismo je mogli bolje razumjeti što za nas čini vidimo od jedne druge žene koju su nazvali majka. To je pokojna majka Terezija. Ona je posvetila svoj život najsiromašnijima i najbolesnijima. I zbog toga su je nazvali majka. Tako isto i Marija koju danas slavimo brine se za sve nas koji dolazimo k njoj. I ako je zamolimo za pomoć sigurno će nam pomoći jer majka ne može reći NE.

U životopisu jednog od prve braće sv. Franje – brata Leona zapisano je slijedeće viđenje: Jednom je Leon vraćajući se u Asiz ugledao dvoje ljestve, bijele i crvene uzdignute do neba. Na vrhu crvenih ljestava stajao je Krist sudac sa svojim ranama i pozivao ondašnje fratre da uziđu prema njemu. Malo niže stajao je sv. Franjo i sokolio braću, ali ni najsvetiji nisu uspjeli popeti se. Onda je sv. Franjo vidio blizu bijele ljestve i na vrhu Bl. Dj. Mariju, i pozvao fratre da pokušaju na ovim, i svi su fratri uspjeli bez problema popeti se.

To je poruka da bez Marije ne možemo lako stići do Gospodina, da se s njom lakše ide trnovitim i često žuljevitim životnim putem. Zato zahvalimo Bogu što nam je poslao najljepšu vijest preko Marije, tu blagu vijest Evo začet ćeš i roditi Sina. Molimo Mariju da nam bude zagovornicom i pomoćnicom, da i mi znamo uvijek u životu odgovoriti Bogu kao i ona Evo sluge tvoga, neka mi bude po tvojoj riječi.

fra Franjo Mabić

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Fra Mario Knezović: Zašto su se tisuće Hrvata i Katolika poklonile Svetome Leopoldu Bogdanu Mandiću?

Objavljeno

na

Objavio

Zašto su se tisuće Hrvata i Katolika poklonile Svetome Leopoldu Bogdanu Mandiću? Razloga je mnogo.

Najvažniji je od njih onaj da ljudi čeznu za Bogom, te da je preko svetaca put do Boga izgledan.

Uz to, hrvatski narod osjeća sveca koji je znao u teškim vremenima reći „Krv nije voda“. To je izgovorio kad su ga tamnicom ucjenjivali kako bi se odrekao svojih hrvatskih korijena.

Narodu je i danas potrebno svetaca, ali i odvažnih ljudi koji se pred tuđinom neće odreći sebe i zatajiti svoj narod.

Svetoga Leopolda i zbog toga, kojeg li paradoksa, štuju Talijani i brojni drugi narodi. Nitko ne voli „prilivode“. Koje su još poruke za nas Svetoga Leopolda poslušajte u propovijedi fra Marija Knezovića.

fratar.net

facebook komentari

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Pater Ike Mandurić: KOME SMETA VJERA KATOLIKA?

Objavljeno

na

Objavio

Naravno da je pripadnicima jedne vjere neprihvatljivo ono što drugi vjeruju.

Jer oni vjeruju nešto drugo.

Tako je i onoj mladoj porotestantkinji – posve logično – neshvatljivo i neprihvatljivo sve ono što je kod nas katolika drugačije (a da nije katolkinja, nužno proizlazi i iz same činjenice da ne vjeruje u ono što Katolička Crkva naučava – o čemu se i sama očitovala – a vidljivo je to i iz samog načina argumetiranja; svakome tko imalo poznaje kršćanske ckve.) Međutim; prema načelima ekumenizma, nije pristojno na ovaj način ismijavati tuđa vjerska uvjerenja, i to je prvi ružan čin u ovom sramotnom pismu. Kao takvog i javnost bi ga osudila – da je odmah tako i predstavljen.

Držeći se tih načela ekumenizma i međureligijskog dijaloga, rijetko ćete vidjet da neki katolički svećenik ismijava protestantskog ili pravoslavnog, ili islam uopće, i obrnuto – iako nam je svima vjerovanje onig drugih i nelogično i neprihvatljivo i krivo. A opet to ne go govorimo. Zašto je to tako? Jer kad bi svi mi one druge ismijavali, suživot bi bio nemoguć. Stoga bi i javnost svaki takav istup osudila kao čin nepoštivanja i netolerancije.

Stoga, da bi ovo loše pismo pouzdano postiglo učinak ismijavanja, bio je nužan i podli čin prijetvirnosti: djevojku je trebalo prikazati kao katolkinju – koja bi, kao takva, imala pravo ukazati na nered u vlastitoj kući. Jedino tako je ovaj pokušaj ismijavanje katoličkih uvjerenja mogao izazvati željenu pomutnju. Bez toga bi se, uz svu maštovitost i nekorektnost mlade autorice, ovo pismo, kakvih ima na pretek, izgubilo u sivilu slicnih netolerantnih forumskih debata, kamo i pripada.

Kako se to ne bi dogodilo, Hrvatski mediji su ponudili svoju uslugu. Naime, ovakvo pismo im je nužno trebalo, kako bi se, pilatovski peruci ruke, sami mogli narugati. Vični ovoj vještini, širokogrudno su svoje usluge stavili na raspolaganje. I zbunili Hrvate i katolike.

To je i tako populacija koja nikome nije važna. i evo ga: Osim što stalno gledamo kako srpske Novosti sustavno nastoje izazvati mržnju Hrvata prema Srbima, čini se da nekome nije dosta, pa pokušava izazvati i međuvjersku mržnju. Najgore od svega bi bilo da sad katolici počnu javno ismijavati protestante, pravoslavne, muslimane… a oni opet jedni druge… Kome to treba?

Mediji! Puna su vam usta tolerancije, pa je počnite i i vi pomalo usvajati. Poštujte one druge i drugačije; makar bili Katolici i Hrvati, i makar bili većina za koju se nikada javno odgovara. Prestanite više poticati nesnošljivost.

Pater Ike Mandurić: Evo nas Vukovare!

facebook komentari

Nastavi čitati