Bh. Hrvati bit će snažan poticaj za proeuropske reforme u BiH! Kako?

0

[quote]Uz Hrvate u BiH priličan broj Bošnjaka i Srba ima hrvatsko, dakle, europsko državljanstvo. [/quote]

U današnjem izdanju Večernjeg lista, izašao je intervju s predsjednikom Republike Hrvatske, Ivom Josipovićem, povodom njegovog posjeta BiH.

Ovo je Vaš prvi službeni put u inozemstvo otkako je Hrvatska postala članica EU. Zašto baš BiH?

Razlog je dvojak. Kao prvo, Hrvatska će snažno podržavati politiku preširenja EU na područje jugoistoka Europe, posebno kada je riječ o našim susjedima. Drugo, više sam puta isticao kako nam je BiH po mnogo čemu najvažniji susjed. Šire susjedstvo, BiH, Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju i Kosovo želimo u EU, mirovnom, gospodarskom i kulturnom projektu, najvećim koji je čovječanstvo ikada krenulo kreirati. Tu vidimo i za sebe višestruka jamstva sigurne i prosperitetne budućnosti. Osim toga, s BiH nas vežu mnoge povijesne, kulturne, gospodarske i obiteljske veze. Dio hrvatskog naroda živi u BiH kao jedan od tri konstitutivna naroda.

Koliko se promijenila regionalna uloga Hrvatske i Vas kao predsjednika republike nakon ulaska u EU?

Hrvatska je sada u prilici pozitivno utjecati na odnos Europe prema regiji. Isto tako, Hrvatska će sudjelovati u donošenju svih odluka o pristupanju zemalja regije EU, a i drugih odluka kojima se uređuju odnosi EU s regijom. Mislim da to dovoljno govori o novoj ulozi Hrvatske u regiji.

Najavili ste redovite sastanke predsjednika iz regije. Što oni mogu donijeti, poglavito ako se ima u vidu da dosadašnji slični susreti nisu rezultirati nekim konkretnim rješenjima za bilateralne i multilateralne probleme?

Riječ je o neformalnim susretima, zajedničkoj inicijativi predsjednika Pahora i mene. Njihov cilj nije donošenje odluka o problemima bilateralnog ili multilateralnog karaktera. Ali, ti bi skupovi trebali imati prevažnu ulogu stvaranja pozitivnog ozračja, kreiranja dobrih ideja i preporuka. Bit će razgovora o Europi… Nikako ne bi trebalo podcijeniti spremnost predsjednika iz regije da na taj način raspravljaju pitanja od zajedničkog interesa. Uostalom, pogledajte koliko neformalni međunarodni forumi utječu na procese u svijetu. Na njima se mogu otvoriti pitanja i iznijeti ideje kako to nije moguće, ili je vrlo teško na formalnim sastancima. Nastojat ćemo da sastancima uvijek bude nazočan i neki od čelnika EU te predsjednika europskih zemalja. Vrlo skoro, naći ćemo se u Ljubljani, a bit će nazočan i francuski predsjednik Hollande.

Pola milijuna bh. Hrvata je zajedno s Hrvatskom ušlo u EU. Kako će se ta činjenica, po Vama, odraziti na odnose unutar BiH, ali i na europski put BiH?

Dodao bih, ne samo pola milijuna Hrvata, već i priličan broj Bošnjaka i Srba ima hrvatsko, dakle, europsko državljanstvo. Bit će to snažan poticaj za proeuropske reforme, nadam se i za jačanje volje da se unutarnji odnosi u BiH urede na pravedan način koji će BiH približiti Europi. A europski put BiH dobit će snažan poticaj.

Paddy Ashdown kaže da će sad bh. Hrvati izgubiti interes da BiH napreduje na europskom putu?

Ne mogu vjerovati da je toliko pogrešnu tezu iznio g. Ashdown. Ona implicira da bi za BiH bilo bolje da Hrvatska nije ušla u EU. Dakako, upravo je obratno!

Jesu li realni strahovi od masovnijeg odlaska Hrvata, posebno mlađih, iz BiH u potrazi za sigurnijom egzistencijom u EU?

Hoće li Hrvati i drugi građani BiH odlaziti u inozemstvo ovisi u prvom redu o tome hoćete li vi ovdje u BiH uspjeti osigurati uvjete mladima za pristojan život. Samo po sebi, migracije nisu problem kada su rezultat uobičajnog funkcioniranja globalnog tržišta rada. Uostalom, mobilnost ljudi i jest jedna od temeljnih ideja europejstva. Normalno je da ljudi sele, drugi doseljavaju. Problemi se javljaju kada neke zemlje, zbog lošeg gospodarskog stanja, nisu ravnopravan dio europskog tržišta rada i kada se migracije odvijaju samo jednosmjerno. Opasnost je kod onih zemalja gdje su ljudi osiromašili i ne vide perspektivu u njoj. U takve zemlje ne dolaze ljudi iz drugih zemalja. Dolazi do depopulacije i jačanja gospodarskih i drugih problema. Ne očekujem da će odlasci Hrvata iz BiH biti češći zbog njihova europskog državljanstva. Ako ništa, zato jer većina europskih ekonomija nema za to dovoljan apsorpcijski kapacitet.

Je li u svjetlu hrvatskog ulaska u EU za očekivati da se lakše ili teže rješavaju sporna bilateralna pitanja, kao što je ono o razgraničenju na moru?

Teško je ocijeniti u kojoj mjeri hrvatsko članstvo u EU može pomoći rješavanju tih pitanja. Puno više na to utječe međusobno razumijevanje, povjerenje i spremnost na dogovor. Pri tome, granica je specifično pitanje koje je sada i više nego odnos BiH i Hrvatske, sada se radi o europskoj granici.

Za Hrvate u BiH prevažno je pitanje listopadskog popisa stanovništva. Može li RH pomoći u motiviranju onih koji su iz BiH, a trenutno žive u RH da ispune svoju građansku dužnost?

Hrvatska je i prilikom izbora, a to će učiniti i kod popisa stanovništva, pružala tehničku podršku i nastojala doprinijeti da što više građana BiH koji žive u Hrvatskoj sudjeluju u izborima, odnosno, u popisu. Tu treba istaknutii dobru suradnju s BiH. Ali, događa se zanimljiv fenomen. Brojni ljudi, većinom Hrvati, koji su pod teretom rata napustili BiH, vrlo često govore o povratku, izražavaju žal za svojim rodnim krajem, govore o problemu ostvarivanja političkih i drugih prava… A kad dođe vrijeme da učine temeljnu stvar za svoj položaj u BiH, ne pokazuju osobit entuzijazam. Nitko, pa ni hrvatska država, ne može umjesto svakog čovjeka ponaosob glasati ili sudjelovati u popisu. Naravno, može i hoće pomoći, ali ako ljudi nisu motivirani, malo je od toga koristi. Mislim da je puno veća odgovornost i značaj animacijske uloge političkih stranaka iz BiH, zavičajnih i drugih udruga, crkve i svih drugih koji zagovaraju povratak i jednakopravnost građana u BiH. Popis je nova prilika za mnoge da svoje riječi poprate i djelima…

Vecernji.ba

facebook komentari