Connect with us

Bih će dobiti apelacijski sud

Published

on

Upravo je osnivanje apelacijskog suda trebao biti najveći domet održavanja tematskih sjednica Strukturiranog dijaloga, što je nakon Bruxellesa i postignuto. Na to su pristali i predstavnici iz Republike Srpske.
[dropcap]N[/dropcap]akon nove runde Strukturiranog dijaloga o pravosuđu između Europske unije i Bosne i Hercegovine, odnosno tematske sjednice posvećene reformi pravosuđa na državnoj razini koja je održana 12. srpnja u Bruxellesu, postalo je sasvim izvjesno da će BiH uskoro dobiti novu državnu instituciju – apelacijski ili viši sud, saznaje „Dnevni avaz”.

To je potvrdio i jedan od sudionika tematske sjednice kazavši da više nema dileme o osnivanju apelacijskog suda te da je to „stvar oko koje su se svi složili”.

Upravo je osnivanje apelacijskog suda trebao biti najveći domet održavanja tematskih sjednica Strukturiranog dijaloga, što je nakon Bruxellesa i postignuto. Na to su pristali i predstavnici iz Republike Srpske. Osim toga, osnivanje apelacijskog suda u svojim je preporukama čiji dio objavljuje današnji Dnevni avaz podržala i ropska komisija.

U vezi s Nacrtom zakona, o sudovima BiH EK je pohvalila napore Ministarstva pravde BiH na provedbi odgovarajućih preporuka s četvrte plenarne sjednice Strukturiranog dijaloga održane u Brčkom te je pozdravljen nacrt zakona koji je pripremilo resorno ministarstvo, a kojim se osniva novi apelacijskog (viši) sud BiH, odvojen od prvostupanjskog.

Uvrštavanje zaključaka iznesenih u mišljenju Venecijanske komisije, kako navode, dovelo je do značajnih pomaka koji će se morati upotpuniti rješavanjem preostalih otvorenih pitanja.

Europska komisija pozitivno je ocijenila opću suglasnost postignutu na prvoj tematskoj sjednici Strukturiranog dijaloga o ključnim principima predložene reforme.

Ti se principi odnose, s jedne strane, na zadržavanje proširene kaznene nadležnosti pravosuđa na državnoj razini čije je vršenje prihvatljivo pod precizno utvrđenim i pojašnjenim uvjetima, te na sastav sustava pravosuđa koji čine prvostupanjski sud i novi odvojeni apelacijski (viši) sud, s druge.

dnevno.ba

 

facebook komentari

Continue Reading
Advertisement
Comments

Naši u svijetu

Predstavljeno Izvješće o provedbi Strategije i Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske u Hrvatskom saboru za 2016.

Published

on

U petak, 20.listopada 2017., Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske podnio je Izvješće o provedbi Strategije i Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske u Hrvatskom saboru za 2016.godinu.

„Opstojnost i prosperitet hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske predstavljaju važan preduvjet za ostvarivanje cjelovitog demografskog, političkog i gospodarskog potencijala Republike Hrvatske „ – rekao je Milas u uvodnom dijelu te naglasio kako su temeljne zadaće Središnjeg ureda, između ostalog, zaštita prava i interesa Hrvata izvan Republike Hrvatske, uspostavljanje, održavanje i promicanje veza s Hrvatima izvan Republike Hrvatske i jačanje njihovih zajednica, poboljšanje suradnje, a posebno gospodarske suradnje s Hrvatima izvan Republike Hrvatske; poticanje povrataka iseljenika/dijaspore u Republiku Hrvatsku i njihovo uključivanje u gospodarski i društveni život u Republici Hrvatskoj, koordinacija i nadzor aktivnosti između nadležnih ministarstava, drugih tijela državne uprave i ostalih nositelja suradnje Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske.

 

Milas je predstavio programe i projekte koje Ured provodi u suradnji sa Hrvatima u Bosni i Hercegovini, hrvatskom manjinom u 12 europskih zemalja te hrvatskim iseljeništvom u europskim i preko oceanskim zemljama. / detaljno Izvješće nawww.hrvatiizvanrh.hr /.

Za 65 programa i projekata od interesa za hrvatski narod u BiH prošle je godine odobreno 20 milijuna kuna. Manjinskim zajednicama dodijeljena su tri milijuna kuna kojima se financiralo 259 projekata hrvatske nacionalne manjine. Za programe i projekte udruga hrvatskog iseljeništva u Južnoj Americi i Republici Južnoj Africi dodijeljeno je 1,1 milijun kuna, a financirano 17 programa, navodi se u izvješću. Tu je i Program stipendiranja studenata – pripadnika hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske, Program učenja hrvatskog jezika u Republici Hrvatskoj te Program financiranje nakladničke djelatnosti hrvatskog iseljeništva kao i Javni poziv za financiranje posebnih potreba i projekata Hrvata izvan Republike Hrvatske, s glavnim ciljem promicanja veza, jačanja suradnje i očuvanja identiteta Hrvata iz cijelog svijeta, kao i pomoći ugroženim pojedincima izvan Republike Hrvatske.

 

Državni tajnik Milas je naglasio kako Središnji državni ured blisko surađuje s drugim resornim ministarstvima te ostvaruje kvalitetnu komunikaciju s nacionalnim kulturnim i znanstvenim institucijama „Ističemo posebno dobru suradnju s Hrvatskom maticom iseljenika, a poglavito sa Ministarstvom vanjskih i europskih odnosa te radnim tijelom Hrvatskog sabora – Saborskim odborom za Hrvate izvan Republike Hrvatske.  Također, važno je istaknuti konstruktivnu suradnju koju ostvarujemo s katoličkom crkvom, odnosno s Hrvatskom inozemnom pastvom i   Hrvatskom hrvatskim katolički  misijama koje su desetljećima bile nositelji očuvanja hrvatskog identiteta u hrvatskim zajednicama diljem svijeta“.

 

Na koncu svog izlaganja, državni tajnik Milas je naglasio kako je predsjednik Vlade Andrej Plenković kao zadaće od strateškog interesa istaknuo potrebu pronalaženja zakonskih rješenja i mjerodavnih propisa  za olakšavanje stjecanja hrvatskog državljanstva za pripadnike hrvatskog naroda, njihove potomke i bračne drugove, primjereno ostvarivanje biračkog prava, mogućnost uvođenja dopisnog glasovanja te kontinuiranog pronalaženja  novih načina  sustavne suradnje. „ U ovim zadaćama, u svim oblicima promicanja i očuvanja hrvatskog identiteta, tradicije, kulture i jezika u inozemstvu, kao i učenja hrvatskog jezika u Hrvatskoj za pripadnike hrvatskog iseljeništva, u svim iskoracima koji doprinose boljitku Republike Hrvatske te čvršćim i kvalitetnijim odnosima iseljene i domovinske Hrvatske ovaj Ured će nastaviti predano raditi.

Milas je zahvalio svim nositeljima suradnje, kao i svima koji svojim znanjem, trudom i sposobnostima doprinose kvalitetnim rješenjima. „Vašu potporu, suradnju pa i međusoban korektiv očekujemo i ubuduće“ – zaključio je.

Inače, Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, po prvi puta od svog osnutka 2012.godine podnosi Izvješće o svom radu u Hrvatskom saboru.

facebook komentari

Continue Reading

Iz Svijeta

Srbija pokazala vojni arsenal – Tabak: MIG-ovi su im stare mašine

Published

on

By

Srbija pokazala vojni arsenal – Tabak: MIG-ovi su im stare mašine

Na vojnom aerodromu Batajnica pored Beograda održana je manifestacija Sloboda 2017,  u povodu 73. obljetnice oslobođenja Beograda u 2. drugom svjetskom ratu.

Sposobnost i opremu Vojske Srbije prikazalo je više od 2.200 pripadnika VS i Ministarstva obrane. Sloboda 2017. središnji je dio višednevnog obilježavanja obljetnice oslobađanja Beograda u kojoj je, uz 130 različitih borbenih i oklopnih vozila, 30 zrakoplova i helikoptera, promovirano i šest lovaca MIG 29 koje je Srbija dobila kao donaciju Ruske Federacije, a njihov će remont i modernizacija koštati 180 milijuna eura.

Srbija inavodno dući mjesec kupuje dodatnih bjeloruskih 7 Migova 29 i obrambeni raketni sustav S-300. Ako uzmemo u obzir da Hrvatska također obnavlja eskadrilu bojnih zrakoplova, može li se zaključiti kako u regiji počinje mini utrka u naoružavanju, barem između Hrvatske i Srbije? Je li to točno i treba li to gledati u kontekstu odnosa NATO-a i Rusije u emisiji HRT-a Studio4 govorio je vojni analitičar Igor Tabak.

Ovo nije utrka u naoružavanju. Srbija je zadnjih dana dobila rusku donaciju migova. To su vrlo stare mašine koje su dobivene tek da bi malo letjele, a onda idu na ozbiljan remont koji će se morati platiti. Ove priče o Bjelorusiji već koju godinu povremeno isplivaju u javnost, ali najvjerojatnije teško da će od toga išta biti. Uz sve želje teško je pobjeći od proračunskih stvari. A proračun kaže da Srbija nema baš puno novaca na vojsku, smatra Tabak.

Od šest ruskih MIG-ova 29 jedan je odmah vraćen u Rusiju na detaljne radove. Preostalih pet trebali bi se uklopiti s četiri jugoslavenska koji su sada u srpskim rukama. Nakon dodatnih radova ujednačavanja te flote Srbija se nada imati kroz nekoliko godina operativno 10 MIG-ova 29, izostavivši priče o Bjelorusiji koji bi bili dodatni novac .

Najvjerojatnije tih pet aviona bi neko vrijeme mogli letjeti jer su došli direktno iz ruskog ratnog zrakoplovstva s orelativnim graničenim resursom. Plan je da njih unutar dvije godine čeka remont na kojem Rusija opet planira nešto zaraditi, rekao je.

Činjenica je uz sve te nabave Srbije kao i njihovu proizvodnju oružja, govorimo o iznimno malim brojevima. To je sve zgodno postaviti na pistu na Batajnicu. Zgodno je motivirati mlade ljude ne bi li došli u profesionalnu vojsku, jer Srbija kao i Hrvatska nema više ročnog služenja. Sve drugo, što smo nekad gledali, agresije, nekakve aktivne stvari s vojskom su s tako malim snagama i tako malim proračunom gotovo nemoguće, mišljenja je Tabak.

Hrvatska je krenula temeljito drugačije u nabavu pribavljanja zrakoplova nego Srbija. Napravljen je međunarodni natječaj, rezervira se novac u proračunu, nema puno nejasnoća, dani su rokovi, javili su se ozbiljni ponuđači. Imamo dvije ponude rabljenih i dvije ponude novih aviona (F16 i Gripen).

To je ozbiljniji pristup tako velikoj nabavi od srbijanske nabave donacijama. To je strukturno različit pristup stvarima koji Hrvatskoj trenutno ide na čast iako je riječ o teškom i skupom poslu koji je velik izazov za Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i MORH u cjelini, smatra Tabak.

 

F-16 Block 70 pruža Hrvatskoj apsolutnu zračnu dominaciju za narednih 40 godina

facebook komentari

Continue Reading