Pratite nas

BiH Hrvati nemaju stvarnih predstavnika u vlasti

Objavljeno

na

Nadbiskup vrhbosanski, kardinal Vinko Puljić u razgovoru za narod.hr osvrnuo se na trenutnu situaciju Hrvata u Bosni i Hercegovini i njihovu borbu na svim razinama te prava koja još nemaju.Osvrnuo se i na predstojeće Opće izbore, kao i iskustvo s dopisnim glasovanjem.

Budući da ste u stalnom kontaktu s vjernicima i vidite kako žive – kako biste trenutno ocijenili situaciju Hrvata u BiH – političku i ekonomsku?

vinko_puljic_352115S1Ovdje bih više stavio naglasak na Hrvate u Bosni, jer to stanje bolje poznajem od stanja u Hercegovini. Iako mislim da nije velika razlika. Na ovim prostorima vrlo je vidljiva žilavost kojom se bore Hrvati na svim razinama, jer nemamo stvarnih predstavnika u vlasti. Ovi koji jesu u vlasti premalo su zainteresirani za opstanak i jednaka prava na ovim prostorima. To daje jedno nepovjerenje u politiku i vlast. Posebno je to vidljivo bilo za vrijeme poplava i nakon stravične poplave. Ljudi i danas čekaju potporu vlasti, koja diže i kredit i donatorske konferencije zakazuje, a i postoje fondovi za izvanredne situacije. Nekima kao da je drago jer nisu bili u planu za povrat, pa će ih sada voda potjerati. Uopće je nezainteresiranost naših predstavnika u razvoj ekonomije na području Bosne, osim tamo gdje su dobili glasove na izboru. Doslovno kažnjavaju ljude tihim načinom. Time ih još više guraju u političku rezignaciju.

Jeste li primijetili da Hrvati napuštaju BiH i sada kao što je to bilo nakon rata? Što je s povratnicima, susrećete li one koji se žele vratiti na svoja ognjišta, ali ne mogu…

Jedino je primjetljivo koliko će se vratiti na područja gdje ih je voda potjerala. Nije lako u dvadeset godina dva puta sve izgubiti i ponovo početi. Tu ih treba hrabriti i potpomoći za opstanak. Što je dalje odmaklo vrijeme od rata, sve je više onih koji bi se vratili, ali nemaju potpore za povratak. Međunarodna zajednica je odobrila sredstva za potporu povratka, ali ih drži na banci skoro dvije godine. Kada ih bude davala, davat će ih preko lokalne vlasti koja provodi svoju politiku, te opet Hrvati neće biti obuhvaćeni tim programom, kao što je bilo i do sada. Tako je i Republika Hrvatska odobrila sredstva, ljudi se prijavili, i vidimo kako je sve to ostalo „šuplja priča”. Velika je smetnja politička igra domaćih i stranih, kojima smeta povratak Hrvata.

Možemo li reći kako je biranje vlastitog predstavnika preduvjet za zajednički život u BiH?

Temelj suživota su jednaka prava. Zato su krivci ovih nejednakih prava potpisnici Daytonskog sporazuma, koji je u temelju nepravedan. Nadalje, partneri u vlasti su vrlo nepošteni, jer ono što traže za sebe, ne priznaju drugima. Bez tih jednakih stavova i mjerila, teško je izgrađivati suživot i toleranciju. Nadalje, naši predstavnici u vlasti se ne brinu za narod nego kako doći do vlasti i kako biti u vlasti. Zato nas silno boli ova razjedinjenost koja ima uzrok u borbi za vlast. To partneri u politici jako koriste. Teško je na tom polju nešto izmijeniti jer se ne biraju sredstva da se vlast postigne.

Koliko pomaže Vlada RH i pomaže li dovoljno? I je li dovoljna financijska pomoć pri obnovi kuća, škola? Što bi još trebali učiniti?

Hrvatska vlada se previše zaokupirala oko sebe, te nema baš mnogo ni vremena ni osjetljivosti za naše probleme. I za Hrvatsku je premalo programa ostvarila iz EU, a kamoli da se zauzme i za nas iako ima na to pravo i mogućnost. Hrvatska ne može oprati ruke od naše sudbine jer je potpisnik mirovnog sporazuma, zato ima moralnu obavezu zaštiti jednaka prava, a i po Ustavu RH ima dužnost. Možete li uprijeti zadnji projekt kojeg je RH ostvarila u BiH?

U listopadu su Opći izbori – što očekujte? Koje je vaše mišljenje o dopisnom glasovanju, mislite li da će ljudi izaći na izbore te kako ih motivirati da izađu u što većem broju?

Nažalost, teško je na ovo pitanje odgovoriti. Rezigniranost birača, posebno onih koji su izvan BiH a imaju pravo izaći na izbore, dovodi naše stanje još u teže stanje. Ne znam kako pokrenuti birače. Ne smijemo računati da će naše kukanje nešto promijeniti. Moramo biti zauzetiji na terenu kako bi stvar mijenjali kroz zakonite strukture. Važno je svoj glas dati i dokazati naš stav, bilo osobnim prisutnim glasovanjem ili dopisnim putem. Nažalost, dokazalo se da je mnogo manipulacije dopisnim putem, kod onih koji primaju dopise. O tome imam očito negativno iskustvo. Premalo mediji u Hrvatskoj podupiru tu aktivnost, a također i politika bi mogla mnogo više. Treba nam vratiti povjerenje u nas same, i zauzeti se jače, kako bi manje kukali, a više se „borili” za jednaka prava.

 

narod.hr

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

BiH

Dragan Čović: Iz ovih krajeva otići će još 100 000 ljudi

Objavljeno

na

Objavio

Nezaposlenost mladih od kojih stvaramo izgubljene generacije najveći je od bezbroj problema s kojima se bori Bosna i Hercegovina, a za koje političke elite niti imaju rješenje niti žele raditi na poboljšanju.

Podaci CIA-e za 2017. godinu vrlo su jasno i govore o današnjoj katastrofi BiH – BiH je vodeća po ovom statističkom podatku sa 62,8 posto nezaposlenih mladih.

Isto tako, podaci govore kako je populacija mladih mnogo bliža granici siromaštva nego populacija odraslih te da oni koji nisu nastavili školovanje čine najveći udio u siromašnoj populaciji – njih 57 posto! Naravno, nikoga u takvim okolnostima ne treba čuditi situacija u kojoj iz BiH posljednjih godina mladi i školovani ljudi bježe “glavom bez obzira”.

O tom problemu govorio je i predsjedavajući Predsjedništva BiH i lider HDZ-a BiH Dragan Čović prigodom sastanka s predstavnica vlasti u USŽ-u rekavši kako je taj problem prisutan u svakom dijelu BiH, a u Krajini možda izraženije jer je granica EU pred vratima.

Mladi bježe u inozemstvo

– Kako bi se to promijenilo moramo stvoriti ambijent tim ljudima da vjeruju u svoju državu. Ovo je naša domovina i ovdje treba živjeti, ali ni to neće biti dovoljno. Premoćna je zapadna ponuda koja se nudi, prije svega u Austriji i Njemačkoj. Njima naši ljudi trebaju, oni su dio snažne industrijske i obrazovne kulture, a mi smo dio europske tradicije, kazao je Čović. Isto tako, jasno navodi kako će se negativni trendovi nastaviti ukoliko država nešto ne uradi.

– Što je najgore poticat će ga upravo te zemlje jer njima naprosto treba takva kadrovska struktura. Ukoliko ste pratili plan njemačke kancelarke za iduću godinu, i to uz uvjetovanje novih partnera u vlasti, jeste novih 200 tisuća ljudi izvana. Računamo kako će tu biti bar 100 tisuća iz ovih krajeva. Ako ne napravimo strategiju onda ćemo biti u velikim problemima. To što mladi ljudi odlaze više nije političko pitanje, nije pitanje jednog naroda, jedne politike. Jednostavno, odlaze svi. Čak i investitori koji dolaze iz tih krajeva kod nas ne daju takve uvjete radnicima kakvi su u Švicarskoj ili Austriji, istakao je Čović.

Zapošljavanje mladih

Problem zapošljavanja mladih bio je i tema dvodnevne  međunarodne konferencije “Program garancija za mlade kao prevencija nezaposlenosti mladih” na kojoj se razgovaralo o mogućim rješenjima problema koji muči čitavu regiju.

– Zapošljavanje mladih, kao jedne od ugroženih grupa na tržištu rada, predstavlja izazov za sva regionalna i nacionalna tržišta rada, rekao je Muamer Bandić, direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH. Dodaje da zbog toga sve javne službe za zapošljavanje veliki dio svojih aktivnosti usmjeravaju na povećanje zapošljavanja ove populacije jer je to preduvjet za kvalitetan život i napredak mladih u svim zemljama.

Cilj konferencije je razmjena najboljih praksi u zapošljavanju mladih među zemljama članicama Svjetske asocijacije javnih službi zapošljavanja (VAPES), sa posebnim naglaskom na prenošenje iskustava i praksi u zapošljavanju mladih u EU putem programa “Garancija za mlade”. Konferencija, koju su organizirali Agencija za rad i zapošljavanje i VEPES, prilika je da se usporede raznovrsne mjere, utjecaj koji na definirane mjere imaju politike, odobreni proračuni, sustav obrazovanja, sustav rada službi za zapošljavanje.

Isto tako, tijekom konferencije bit će predstavljeni dosadašnji rezultati i iskustva o provođenju mjera za zapošljavanje mladih, a poseban naglasak bit će na programu “Garancija za mlade” koji se sprovodi u EU.

Na konferenciji sudjeluju predstavnici službi za zapošljavanje Austrije, Azerbajdžana, Belgije, Bugarske, Crne Gore, Estonije, Francuske, Hrvatske, Kine, Mađarske, Slovenije, Švedske, Turske, kao i zavoda za zapošljavanje RS-a, FBiH i Brčko distrikta, te županijskih službi.

BiH na trećem mjestu po nezaposlenosti u svijetu

facebook komentari

Nastavi čitati

Kultura

Zbornik “Hrvatska izvan Domovine”: Hrvatsko iseljeništvo je najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti

Objavljeno

na

Objavio

Drugi svezak zbornika “Hrvatska izvan Domovine”, u kojem su objavljeni radovi s 2. Hrvatskoga iseljeničkog kongresa, održana lani u Šibeniku, predstavljen je u srijedu u Hrvatskoj matici iseljenika, a na predstavljanju je istaknuto kako je hrvatsko iseljeništvo najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres održan je u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016., a drugi svezak zbornik radova predstavili su danas državni tajnik državni tajnik Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, urednik zbornika Marin Sopta, sociolog Ivan Rogić i autor naslovnice zbornika Josip Boteri Dini.

Milas je izrazio uvjerenost kako je zaživjelo globalno partnerstvo između iseljene i domovinske Hrvatske.

Urednik Sopta ocijenio je da je hrvatsko iseljeništvo ‘najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti’.

Hrvatskim iseljenicima treba vratiti povjerenje u državne strukture Republike Hrvatske, uvesti elektronsko glasovanje i ubrzati proces dobivanja hrvatskoga državljanstva, naglasio je.

Zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljenim Hrvatima

Ocijenio je kako zbog zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljeništvu, vlada nepovjerenje hrvatskog iseljeništva prema hrvatskoj politici.

Potrebno je iseljeništvo uključiti u izgradnju hrvatske države, istaknuo je urednik Sopta. Smatra kako bi se u razdoblju 10 do 20 godina takvom politikom moglo u Hrvatsku vratiti 50 do 200 tisuća iseljenih Hrvata.

Sociolog Rogić smatra da su radovi u zborniku dio šire cjeline koja obuhvaća problematiku hrvatskoga iseljeništva.

Riječ je o iznimno vrijednim analitičkim tekstovima i pravim malim studijama, ocijenio je, dodavši da je u zborniku objavljeno mnogo prigodnih osvrta.

Osim “tvrdih” tema u zborniku “Hrvatska izvan Domovine” je i cijeli niz tekstova koji se bave većom ulogom žena u hrvatskoj dijaspori, temama vezanim uz probleme druge i treće generacije hrvatskih iseljenika te pitanjima identiteta, naglasio je Rogić.

Ocijenio je kako radovi pomažu da se dva hrvatska dijela, domovinska i iseljena Hrvatska, cjelovitije integriraju jer, smatra Rogić, nema modernizacije Republike Hrvatske bez integracije iseljeništva u njezin razvoj.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK) opseže 830 stanica, a donosi pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom hrvatskom migrantskom tematikom iz raznih grana ljudske djelatnosti – od gospodarstva do kulture.

Tekstovi su raspoređeni u 11 tematskih cjelina s više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene: Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost, Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive, Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik, kultura, književnost te jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Zbornik su objavili Centar za istraživanje hrvatskoga iseljeništva i Centar za kulturu i informiranje Maksimir.

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

facebook komentari

Nastavi čitati