Pratite nas

Politika

BiH je sama sebi izrekla sankcije

Objavljeno

na

[quote]Renzo Daviddi: Rekao bih da je nastupio trenutak kada mi razmišljamo kako će EU raditi sa BiH. Svi naši napori da pokrenemo zemlju naprijed na dijelu europskih integracija ne daju očekivani rezultat. Vidjet ćemo šta će razmišljanje donijeti i koju ćemo strategiju imati.[/quote] [dropcap]O[/dropcap]dnosi Bosne i Hercegovine i Europske unije uskoro bi mogli ući u potpuno novu fazu, ako je suditi više prema onome što Renzo Daviddi, drugi čovjek Izaslanstva Europske unije u BiH, nagovještava, nego što je voljan reći, piše današnji Dnevni avaz. Tijekom razgovora za Avaz, Davidi nije krio ne samo razočaranost nego i zabrinutost situacijom u zemlji i njezinim odnosom prema EU.

Rekao bih da je nastupio trenutak kada mi razmišljamo kako će EU raditi sa BiH. Svi naši napori da pokrenemo zemlju naprijed na dijelu europskih integracija ne daju očekivani rezultat. Vidjet ćemo šta će razmišljanje donijeti i koju ćemo strategiju imati.

Postoji niz opcija. Na primjer, da imamo preciznije uvjete, više međusobno integriran pristup, i to ne samo kada se radi o instrumentima koje EU direktno kontrolira, poput fondova IPA-e te proračunska podrška, nego i kroz institucije u kojima smo član, poput europskih fondova, ali i institucija u kojima su naše članice u Upravnim odborima i imaju značajan utjecaj.

Vidjet ćemo kako će se stvari dalje razvijati. Jedna je stvar kada se dobro vođena politika nagrađuje. Greška je kada se pogrešna politika nagrađuje. Ako EU zaključi da nagrađujemo lošu politiku, onda trebamo prestati s tim – kazao je Daviddi.

Pitanje sankcija EU prema BiH samo po sebi se nametnulo. – Ne. Ne radi se o tome. Već smo mnogo puta rekao da je najveću sankciju BiH već sama sebi izrekla – nedostatak napretka po europskim pitanjima. Iz svakog ugla gledanja, napredak prema EU je najkorisnije nešto za bilo koju zemlju, dakle i BiH. Budućnost ove zemlje definitivno je u ulasku u Uniju – kazao je Daviddi.

On je istaknuo da su EU i njezine institucije pokazale na trenutke čak i nevjerovatno razumijevanje i tolerantnost prema specifičnosti situacije u BiH. No, prečesto u napori nisu urodili plodom. To se vidi i na primjeru ulaska Hrvatske u EU.

Nekoliko dana prije tog čina, BiH treba donijeti cijeli niz odluka i instrukcija. A toga nema.
– BiH do kraja ovog mjeseca mora donijeti sporazum o reviziji Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i Privremenog sporazuma. Radi se o tome da 1. srpnja Hrvatska ulazi u EU te postoj i potreba da se specificira kakav će se režim na granici primjenjivati prema novoj članici Unije. Dodatni problem je i to što Hrvatska izlazi iz CEFTA-e. Ova dva pitanja trebaju se ugraditi u trgovinski režim BiH. To znači praktično ovo: 2. srpnja iz Hrvatske na granicu BiH dolazi kamion. Kako će ga, po kojim pravilima pregledati carinik? BiH to mora riješiti, inače će nastati konfuzija na granici. Do sada to nije riješeno.

Upitan kakav odgovor EU može biti u takvoj situaciji, on kaže:
– EU će reagirati, kao i države članice. A od 1. jula Hrvatska je 28. članica Unije. Jednaka sa svim drugima. Postoje zone odgovornosti za koje su zadužene samo države članice. Kada je trgovina u pitanju, EU je ta koja je nadležna. Vi ste vidjeli da je EU već suspendirala određena sredstva IPA-e. To je urađeno tek nakon što smo pokušali sve, uvažili i specifičnost BiH, pokazali maksimalnu fleksibilnost i razumijevanje.

Bez rezultata s druge strane, i novac je preusmjeren drugima. Moram vam reći da u EU više nema apetita za pravljenje nekih iznimnih napora da je BiH u pitanju – zaključuje Daviddi.

dnevnoba

 

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Politika

Željko Glasnović: Što će vam zakoni, kada nitko to ne provodi

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski sabor u petak raspravlja o Vladinu prijedlogu da se potvrdi Protokol o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćenja koje proizlazi iz istraživanja i iskorištavanja epikontinentalnog pojasa, morskog dna i morskog podzemlja.

Potvrđivanje Protokola od interesa je za Hrvatsku, imajući u vidu postojeću eksploataciju ugljikovodika iz podmorja sjevernog Jadrana.

Trenutno na sjevernom dijelu Jadrana, Hrvatska ima 18 plinskih eksploatacijskih platformi i jednu kompresorsku platformu na koje je spojena 51 eksploatacijska bušotina unutar tri eksploatacijska polja ugljikovodika, iz kojih se godišnje u prosjeku dobije oko 1,2 milijarde metara kubnih plina.

U prošlosti je na cijelom hrvatskom dijelu Jadranskog mora izgrađeno 128 istražnih i 51 eksploatacijska bušotina.

Primjenom Protokola osigurava se poduzimanje svih preventivnih mjera radi sprječavanja onečišćenja mora s odobalnih postrojenja, planiranje mjera zaštite od onečišćenja i iznenadnih događaja te suradnja mediteranskih država u tim aktivnostima.

Sabor će, prema tjednom planu rada, raspraviti i konačan prijedlog izmjena Kaznenog zakona, a trebao bi i glasovati o raspravljenim aktima.

Na početku današnje sjednice zastupnik Klisović je u ime SDP-a zatražio stanku zbog Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.

Marija Puh je u ime HNS-a zatražila stanku zbog crne statistike koja se tiče nasilja nad ženama.

Željko Glasnović tražio je stanku zbog stanja u pravosuđu.

“Kaos vlada u pravosuđu. Što će vam zakoni, kada nitko to ne provodi. Što se događa ženama? Ima jedan vic: Nedavno u Zagrebu održana je konferencija ‘Pošteni suci u Hrvatskoj’. Obojica su se pojavila. Tako vam je to, a kada ljudi vide ovakvo pravosuđe, nitko ne želi investirati.

Došao mi je čovjek koji je 1991. godine ostao bez imovine koju su mu oteli. Pita što učiniti jer je on nemoćan? Ovo je ovdje divlji zapad, a glumimo demokraciju ovdje u Saboru. Mišić je govorio jučer o socijalističkoj birokraciji i upravo to imamo. Bio sam nedavno u Pisarovini. Tamo se pljačka, imate nelegalna odlagališta, krade se drvo… Kada govorimo o nasilju od ženama, ovi redizajnirani komunisti su se o tome raspričali…Mi u Hrvatskoj imamo selektivni moral. To je čista dimna zavjesa.

Profesionalizirati treba policiju i druge službe. Pa tko će za pet tisuća kuna ići u kuću gdje je nasilje u obitelji i staviti život na kocku? Ne plaćaju se alimentacije, neki imaju deset ljubavnica, nekoliko djece, a ne žele plaćati. Seks i lova, to je skliska banana, to znaju neki ovdje u Saboru.

U Kanadi rade sudovi i noću, sve se melje, a ovdje je totalni kaos. Kod nas ništa. Hvalio mi se sudac iz bivšeg sustava, jedan crveni kmer, da uopće nije riješio niti jedan slučaj. Ja bih njega streljao, ali ne mogu”.

“Lustracija mora početi u pravosuđu. Dok se ne riješimo pravne ostavštine SFRJ od toga nemamo ništa”, rekao  je Željko Glasnović.

Željko Glasnović: Vodi se specijalni rat protiv Hrvata izvan domovine (VIDEO)

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Pupovac: Referendum je vrlo opasan projekt

Objavljeno

na

Objavio

Pupovac: Referendumska inicijativa usmjerena je protiv Srba, SDSS-a i mene

U razgovoru za Večernji list predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac komentirao je inicijativu za referendum o izmjeni izbornog zakona prema kojoj se u Sabor više ne bi biralo osam zastupnika nacionalnih manjina.

Je li inicijativa, koju pokreću Anto Đapić i Željka Markić, kojom se želi ukinuti način izbora predstavnika nacionalnih manjina u Hrvatski sabor, zapravo antisrpska?

To je antimanjinska inicijativa. Centar napada uperen je protiv Srba, protiv Samostalne demokratske srpske stranke i protiv mene. To je pokušaj da se još jednom zloupotrijebi institut referenduma s dvostrukim ciljem.

Da se obnovi antimanjinsko raspoloženje u Hrvatskoj, posebno antisrpsko, i da se pokuša destabilizirati Vladu desnog centra i smirenje koje je donijela ta Vlada nakon izbora 2016., a koja je izvukla zemlju iz ultrakonzervativnog projekta i populističke nacionalističke politike i atmosfere. To hoće oni koji pokreću inicijativu, a pritom zaboravljaju da je pitanje manjina regulirano međunarodnim ugovorom.

Prije svega, Pristupnim ugovorom s EU koji je prihvaćen na referendumu, uključujući i aneks. Ako bi netko sad drugim referendumom želio suspendirati dio tih ugovora iz sporazuma, to bi značilo ulaženje u sukob s EU, kao i s temeljima EU, a to su temelji slobode i prava.

S druge strane, neke manjine, poput mađarske, češke i talijanske, imaju bilateralni ugovor u kojem je definirano da će Hrvatska štititi ovaj model. Ti ljudi žele napraviti nered u zemlji i Europi i u odnosima sa zemljama koje su važne za Hrvatsku kao njezini susjedi ili partneri.

VIDEO – Žestoka rasprava o referendumu u emisiji Otvoreno

facebook komentari

Nastavi čitati