Pratite nas

BiH je žrtva svijeta koji je priznao i legalizirao etničko čišćenje i genocid

Objavljeno

na

Što se sve više Bosna i Hercegovina udaljava od građansko-religioznog rata kroz koji je prošla, a nastavila medijsko mirnodopskim koji je gotovo jednako ubojit i rušilački kao i onaj u Daytonu zaustavljeni, ona postaje sve više zemlja s posebnim potrebama. Prvo što joj je u tim vidljivim i razarajućim teškoćama, u tom nestajanju posebno potrebno je pravedan mir. Mir u kojem bi podjednako slobodno živjeli svi njezini narodi, bez obzira na njegove posebnosti, a napose ne na brojnost naroda.

145876_0407-karadzic-mladic-foto-ap-sava-radovanovic_fLjudska prava i vjerske slobode, kao univerzalne vrjednote suvremenog svijeta ne ovise o broju onih kojima pripadaju i koji ih uživaju. No, vrjednovanje i definiranje tih civilizacijskih stečevina do kojih se došlo kroz dugu i krvavu prošlost, plaćene milijunima ljudskih žrtava, u Bosni i Hercegovini se mjere brojem naroda. Koliko je kojeg naroda toliko mu pripada i ljudskih prava i vjerskih sloboda, toliko je narod. Ako su velikosrbi velika su im i prava i slobode, ako su velikomuslimani, također zaslužuju velika ljudska prava i velike vjerske slobode. Po toj definiciji, koja je zapravo ratni proizvod velikomuslimanske i velikosrpske strane, ljudska i nacionalna prava, te vjerske slobode suvereni i konstitutivnih naroda u BiH su onolike koliko ima kojeg naroda. Na tu definiciju univerzalnih vrjednota čovječanstva velikomuslimani i velikosrbi su dodali i to na temelju osvojenog i okupiranog teritorija u procesu progona i etničkog čišćenja, ako je narod brojniji on je i jednakiji, slobodniji, ravnopravniji i pripada mu veće pravo na Bosnu i Hercegovinu od prognanoga malobrojnijeg hrvatskog naroda.

Tako danas po toj ljestvici ratnih osvajanja najviše nacionalnih prava i sloboda imaju Velikosrbi, budući da su teritorijalno najviše i najgrublje zapravo genocidno etnički očistili dijelove Bosne i Herecgovine. No s tom činjenicom se ne slažu Bošnjaci jer je njih više, pa kako onda da oni nemaju i najveća prava i najviše slobode. Stoga i ne daju da zavlada mir, poglavito pravedan mir te u medijsko mirnodopskom rušilačkom ratu, koji je nastavak ratnoga etničkog čišćenja, čine sve da ostatak Bosne i Hercegovine od 51 posto u Daytonu kršten kao Federacija Hrvata i Muslimana, učine istim kao što je i genocidna Republika srpska. Vjeruju, a to je i tragična činjenica, da svijet priznaje i legalizira etničko čišćenje i genocid, jer je to potvrdio priznanjem genocidne Republike srpske. Prvi put u ljudskoj povijesti da je svijet legalizirao i priznao genocid, jer onaj prvi počinjen u Bosni i Hercegovini u vrijeme Osmanlija nije nikad bio kažnjen kao sredstvo stvaranja etničkih i vjerskih čistih prostora u Europi. Ako nije bio kažnjen počinitelj prvog genocida, Osmanlije, nije kažnjen ni drugi počinitelj Velikosrbi, znači ne će biti kažnjeni ni Velikomuslimani za genocid nad Hrvatima. Ratovi i progoni, etnička čišćenja i genocidi prokletstvo je Bosne i Hercegovine koje je više od pola tisućljeća prati i u njoj se nekažnjeno događaju.

Nekažnjenost zločina etničkog čišćenja i genocida poticaj je Velikomuslimanima da 51-postotni dio BiH, Federaciju, također etnički očiste u mirnodopskom procesu progona Hrvata. I blizu su tog krvavog cilja na kojem će oni imati najveća ljudska prava i najviše vjerske slobode u Bosni i Hercegovini, a nakon njih Velikosrbi, dok će im Hrvati kao najveće žrtve rata biti neko sredstvo kojim će demonstrirati svoju „humanost“ i „demokraciju“, ljudska prava i slobode, dajući im neke nove ahdname. A te ahdname bit će zapravo znak koji ih diskriminira i s kojim će morati biti obilježeni, da bi mogli u nekoj vrlo ograničenoj slobodi kretati se kroz zasigurno obilježena im područja genocidom podijeljene i ograđene Bosne i Hercegovine.

Genocid u Bosni i Hercegovini je zlodjelo Osmanlija, Velikosrba i Velikomuslimana, no i zakon Velikoamerikanaca, izglasan i potvrđen u Daytonu. Ono što je jednako opasno kao i sam zločin genocida je činjenica da ima i dalje puno pristalica tog zlodjela. A sve dok svaki narod ne osudi i ne kazni počinitelje tog zločina, iz reda svog naroda, oni će se ponavljati, Bosna i Hercegovina će se dijeliti i nestajati u svojoj nacionalnoj i vjerskoj šarolikosti.

No, sve te posebnosti nacionalnog, vjerskog, kulturnog i jezičnog, sve te razlike drugog i drukčijeg, potrebno je ujediniti u neki okvir bosanskohercegovačke Unije, u kojoj će jedni druge uvažavati i priznavati, zločine iz reda svog naroda osuđivati i kažnjavati. Bilo kakva majorizacija jednog i marginalizacija drugog naroda po bilo kojoj osnovi, centraliziranje jednog i periferiziranje drugog vodi samo u dalje zločine, genocide, i dijeli Bosnu i Hercegovinu sve jačim i debljim zidovima. Iz dioba i neravnopravnosti, provalija i nejednakosti, centraliziranja i unitariziranja, majoriziranja i marginaliziranja rastu nesnošljivost, netolerancija, mržnja, i stalno udaljavanje već podijeljenih dioba.

Posebnosti i razlike, drugo i drukčije, u slojevitim zemljama kakva je Bosna i Hercegovina morale bi biti bogatstvo u konfederalnom republičkom ili kantonalnom trozajedništvu, povezano i uvezano mostovima tolerancije, jednakosti i ravnopravnosti. Svako brojenje i prebrojavanje, što je posao onih koji se pripremaju u ratove i osvajanja, zapravo je kopanje još dubljih provalija i zidanje debljih zidova, što vodi sve većem udaljavanju i manjem međusobnom poznavanju i zbližavanju.

Vinko Đotlo

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Cerar sazvao novi sastanak državnog vrha nakon Plenkovićeva govora u UN-u

Objavljeno

na

Objavio

Slovenski političari i mediji u petak se većinom solidariziraju s odlukom premijera Mire Cerara da otkaže sastanak u Zagrebu s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem zbog njegova odbacivanja arbitraže pred međunarodnim auditorijem, a neki navode da je Plenkovićev govor u UN-u u kojemu je arbitražni sporazum nazvao ništetnim bio šok za slovensku stranu.

S Cerarom se solidarizirao se i predsjednik države Borut Pahor koji je u petak, uoči otvaranja predizborne kampanje za svoj drugi mandat pred izbore 22. listopada, kazao da je otkazivanje sastanka izazvala “tvrdoglavost” hrvatske politike koja inzistira na kontaminiranosti arbitražnog postupka.

“Tvrdoglavo inzistiranje na nepoštovanju obveza iz arbitražnog sporazuma je neprihvatljivo, no uvjeren sam da će dijalog na koncu omogućiti  mirnu provedbu arbitraže”, kazao je Pahor koji je kao predsjednik vlade 2009. u ime Slovenije potpisao dogovor o arbitraži, čime je Ljubljana uvjetovala ulazak Hrvatske u EU.

“Mi sada na svojoj strani imamo međunarodno pravo i međunarodnu zajednicu, zato moramo nastojati da tu potporu ne izgubimo”, ustvrdio je Pahor u Bovecu na zapadu države.

Premijer Plenković je rekao u četvrtak u govoru pred Općom skupštinom UN-a da je Hrvatska morala izaći iz arbitraže o granici sa Slovenijom jer ju je Slovenija kompromitirala i upozorio da takvo “nepoštivanje međunarodnog prava” obeshrabruje ostale države da sporove rješavaju uz pomoć treće strane.

Ljubljansko “Delo” piše da je Plenkovićev govor u UN-u svojom “nediplomatskom” otvorenošću izazvao pravi “šok”, kao i odluka Cerara da posjet zbog toga otkaže.

“Prema našim informacija, Cerar se s Plenkovićem za posjet Zagrebu bio odlučio iako dnevni red sastanka nije bio usklađen niti dogovoren”, navodi “Delo” koji prijašnji dogovor o sastanku tumači kao Cerarovu nepotrebnu koncesiju hrvatskom premijeru.

Cerar je naime otkazivanje susreta protumačio Plenkovićevim “kršenjem” dogovora po kojemu se u Zagrebu trebalo razgovarati o primjeni arbitražnog sporazuma.

U razgovoru za slovenske medije, Cerar je naknadno, nakon otkazivanja sastanka, kazao da je sada preduvjet za nastavak dijaloga da Hrvatska prizna arbitražni sporazum kao važeći međunarodni ugovor, te da se na idućem sastanku, ako i kada do njega dođe, razgovara o suradnji dviju država na njegovoj provedbi.

Da je takav susret u bliskoj budućnosti malo vjerojatan, govore oštre izjave Cerarova suradnika, predsjednika parlamenta Milana Brgleza, koji je kazao da je Plenkovićevo ponašanje u UN-u bilo ismijavanje međunarodnog prava, zloupotreba govora u svjetskoj organizaciji, da Cerar i nije imao druge mogućnosti nego da sastanak otkaže i da  je jasno kako u atmosferi tako nastalog nepovjerenja s Hrvatskom o provedbi nije moguće govoriti, prenose slovenski mediji.

“Sada je loptica u sporu prebačena na hrvatski dio igrališta”, kazao je Brglez, član Stranke modernog centra (SMC) koju vodi premijer Cerar.

Mediji najavljuju da će se u nastaloj situaciji Cerar ponovno odlučiti da odnose s Hrvatskom i arbitražni spor stavi na dnevni red sastanka političkog vrha, neformalnog susreta na kojemu se obično traži politička homogenizacija oko najvažnijih nacionalnih pitanja, te da će istog dana na istu temu biti sazvan i parlamentarni odbor za vanjske poslove.

Predsjednik tog odbora, Jožef Horvat, zastupnik oporbenih kršćanskih demokrata iz Nove Slovenije (NSI), kakzao je u petak da ga je nastup hrvatskog premijera za govornicom UN-a jako zabrinuo.

Plenkovićeve poruke Sloveniji su po njegovim riječima kontradiktorne jer on s jedne strane ističe privrženost Hrvatske vladavini prava, a s druge strane ne priznaje arbitražnu presudu govoreći da je arbitražni postupak kontaminiran i tako se “sam postavlja u ulogu suca”, kazao je Horvat.

Stier: Potez Cerara pokazuje da Slovenija nije spremna za dijalog

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Austrija uskoro zabranjuje pokrivala za glavu

Objavljeno

na

Objavio

Od 1. listopada u Austriji na snagu stupa zakon kojim se zabranjuje nošenje pokrivala za lice u javnosti, a vlasti su odlučili o tome dodatno informirati svoje građane ali i strane državljane.

U poruci objavljenoj na stranicama policije piše kako zakon zabranjuje prekrivanje lica na način da ono više nije prepoznatljivo. Zabrana se odnosi na javna mjesta kao i na javne zgrade.

Onaj tko prekrši zakon bit će kažnjen sa 150 eura, a pokrivalo će se morati ukloniti na zahtjev, a onima koji odbiju otkriti lice prijeti privođenje.

Na svakom letku nalaze se poruke na njemačkom, engleskom, arapskom i turskom jeziku.

facebook komentari

Nastavi čitati