Pratite nas

BiH nema ni plan zapošljavanja!

Objavljeno

na

zastave-bih-660x330BiH i njene institucije, na čelu s Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa (MVTEO), debelo kasne u odnosu na države regije kada je u pitanju ispunjavanje ciljeva iz Strategije ekonomskog razvoja jugoistočne Europe 2020. godine.

Politika, nerad, nezainteresiranost ili neki četvrti faktor, već u startu zakočili su usvajanje Akcijskog plana za ispunjavanje ciljeva iz Strategije.

Naime, Strategija jugoistočna Europa 2020. zamišljena je kao ambiciozni globalni regionalni projekt, koji bi trebalo doprinijeti poboljšanju ekonomija i zapošljavanju čak milijun ljudi! Iako su u državama regije još prije dvije godine načinjeni prvi koraci, trenutni ekonomski pokazatelji znatno su lošiji, dok je istovremeno BiH, zbog kompliciranog političkog uređenja, nepravilnosti i mnoštva adresa za odlučivanje, ponovo “ružno pače” u očima Europe i susjeda. Na to je, uostalom, ukazano i na lipanjskom sastanku Vijeća za regionalnu suradnju u Bukureštu. Vrijedi podsjetiti da je i sama Nevenka Savić, direktorica Direkcije za Europske integracije (DEI) BiH, priznala da BiH u međuvremenu nije usvojila ni akcijski plan kojim se definiraju aktivnosti na poboljšanju stanja bh. ekonomije, pišu Nezavisne novine.

Konsultacije po ovom pitanju trebalo je da provede MVTEO BiH, no ovdje smo se opet uvalili u blato vlastitih intriga i međusobnih optužbi za pokušaje centralizacije ekonomije, odnosno prijenosa nadležnosti. Kako navode iz MVTEO, djelovanje po tom pitanju u startu je pogrešno realizovano.

“Nakon potpisivanja Izjave o prihvaćanju Strategije razvoja JIE 2020. od strane prethodnog ministra (Mirko Šarović), pristupilo se navodnom akcijskom planu, a što je podrazumijevalo njegovu izradu od strane eksperata, uz sudjelovanje subjekata koji uopće nisu raspolagali ovlaštenjima. Pri tome, ne samo da nitko u proces izrade Nacrta akcionog plana nije uključio predstavnike nadležnih institucija, već je predviđena realizacija aktivnosti koje podrazumijevaju prijenos nadležnosti i centralizaciju”, ističu iz Ministarstva te zaključuju da bi, “ukoliko bi neko pokušao da nametne Nacrt akcijskog plana u njegovoj originalnoj verziji, on bio osuđen na propast”.

Kao dodatnu dimenziju u cijeloj konfuziji navode činjenicu da nije određen “ni politički ni tehnički koordinator za provođenje aktivnosti i monitoring”.

“Drugim riječima, Vijeće ministara BiH nikada nije usvojio odluku po kojoj bi to trebalo da bude naše ministarstvo. Stoga, kao jedini logičan koordinator u ovom kontekstu nameće se tijelo općeg karaktera”, Kabinet predsjedavajućeg Vijeća ministara, kojem bi tehničku podršku pružala Direkcija za Europske integracije BiH”, zaključuju u MVTEO.

Dalje navode da su u međuvremenu, ipak, prikupili komentare i sugestije nadležnih tijela u BiH na Nacrt akcijskog plana, koji su izradili vanjski eksperti, te da će ga uputiti Vijeću ministara na razmatranje.
U Kabinetu predsjedavajućeg Vjekoslava Bevande, međutim, odbacuju svaku vrstu odgovornosti, pišu Nezavicne novine.

“Da je Ministarstvo dostavilo prijedlog takve odluke, Vijeće ministara bi o njoj raspravljalo i donijelo odgovarajuće zaključke te stoga ne možemo komentirati navedeni dio iz odgovora MVTEO”, kazali su u Bevandinom kabinetu.
Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista SWOT, smatra da je prevashodno sama Strategija zamišljena preambiciozno.

“Očigledno je da se neke međunarodne obaveze potpisuju pod pritiskom, kao što je očigledno i da je kapacitet naših institucija mali. Mi nemamo dovoljno kvalitetnih ljudi, ne postoji planski pristup, zbog čega, nažalost, nećemo ni moći povući masu financijskih sredstava iz IPA i drugih fondova”, ističe Grabovac.

On navodi da sve polazi od složenog političkog i državnog uređenja u BiH, uz krucijalnu činjenicu da je u svim institucijama vlasti negativna selekcija i manjak kvalitetnih kadrova.

“Istovremeno, zanemarivanje postojećeg uređenja je medvjeđa usluga BiH, jer onda dobivamo blokadu procesa”, zaključuje Grabovac.

Ismet Bajramović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, smatra da to što bh. institucije kasne s ispunjavanjem ciljeva iz ove strategije pokazuje na pasivan odnos vlasti prema ključnom problemu u državi – nezaposlenosti.
“Mi imamo Agenciju za rad i zapošljavanje BiH i to je sve, a što se tiče vlasti, koja bi trebalo da stvara preduvjete za zapošljavanje, tu nema angažmana. Sve to pokazuje koliko im je ‘bitan’ najveći problem ovog društva. Sve drugo im je važnije od toga”, kazao je Bajramović.

Komentirajući činjenicu da BiH i njene institucije kasne u odnosu na države regije kada je u pitanju ispunjavanje ciljeva iz Strategije ekonomskog razvoja, iz Unije udruženja poslodavaca RS kazali su da je bh. državni aparat najsloženiji u cijeloj Euorpi, što je jedan od razloga za ovo kašnjenje.

“To se, između ostalog, odražava i na dovođenje investitora u BiH”, kazali su iz Unije udruženja poslodavaca RS, pišu NN.

Iz svega proizlazi da je, iz perspektive BiH, teško, gotovo nemoguće usvojiti ovakav dokument bez širokog konsenzusa ključnih političkih faktora. Hoće li do toga doći – teško je predvidjeti, no vrijedi podsjetiti da je stanje ekonomije u BiH gotovo bezizlazno, dok je broj nezaposlenih dostigao oko 550.000.

Svilanović: Stanje ekonomije ključ za ulazak u EU

Strategiju razvoja jugoistočne Europe 2020. prošle godine su podržale vlade svih sedam zemalja učesnica: Srbije, Hrvatske, BiH, Makedonije, Kosova, Crne Gore i Albanije. Vlade su se obavezale da će raditi na ispunjavanju ciljeva: poboljšanje ekonomije, zapošljavanje, financiranje zajedničkih naučnih programa, uspostava bolje suradnje i zajedničke energetske i transportne infrastrukture itd. No, prema riječima Gorana Svilanovića, generalnog sekretara

Vijeća za regionalnu suradnju, rezultati nisu zadovoljavajući jer su se prilike u EU nakon posljednjih izbora promijenile. Stoga Svilanović upozorava da je regija na početku potpuno novog procesa pridruživanja, u kojem će ekonomija i stanje ekonomije u svakoj pojedinoj zemlji biti ključno za odluku o pridruživanju EU.

nezavisne.com

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Pregled

Govor predsjednika Vlade Plenkovića pred Općom skupštinom UN-a

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković nalazi se u New Yorku gdje je na Općoj skupštini UN-a održao govor.

Jedan od učinaka globalizacije je da se svijet suočava s velikim migracijama. Hrvatska je u prošlosti bila suočena s velikom izbjegličkom krizom, ali naš pristup će uvijek biti onaj u kojem će na prvo mjesto stavljati ljude – rekao je Plenković i dodao kako nam je potrebna suradnja kako bi se pozabavili s korijenima problema.

Rekao je kako se moramo fokusirati na diplomaciju i prevenciju te da jedinstveno rješenje nije primjereno za sve zemlje.  – Naš doprinos izgradnji mira bit će i dalje važna komponenta vanjske politike kroz izravno djelovanje kao i kroz dijeljenje naših iskustava s drugim zemljama – rekao je Plenković.

Moramo se više uključiti u borbu terorizma jer je očito da postoji veća potreba za suradnju u toj borbi. Hrvatska u potpunosti podupire rezoluciju Vijeća sigurnosti protiv Sjeverne Koreje – izjavio je Plenković i pozvao Sjevernu Koreju da prestane s testiranjem nuklearnog oružja.

Plenković je rekao i kako svjedočimo sve većim klimatskim promjenama te da se moramo više pozabaviti tim pitanjem. Napomenuo je kako Hrvatska nije bila pošteđena tih promjena te je bila pogođena velikim požarima ali i poplavama. – Hrvatska je predana multilateralizmu – kazao je Plenković pred kraj govora.

Plenković je povodom obilježavanja 25. godišnjice ulaska Hrvatske u Ujedinjene narode na prijamu u New Yorku istaknuo kako je to velika obljetnica, a 22. svibnja 1992. simbolizirao je završetak dugotrajnog nastojanja hrvatske države kako bismo dobili međunarodno priznanje te da možda za nekoga 25 godina nije puno, ali kako je to za nas bio generacijski pothvat.

Plenković je u srijedu navečer u New Yorku održao prijam na koji su stigli mnogi ugledni američki Hrvati, no i visoki dužnosnici poput predsjednika Opće skupštine UN-a Miroslava Lajčaka i europskog povjerenika za proširenje Johannesa Hahna.

Premijer je prethodno održao i predavanje na sveučilištu Columbia gdje je okupljenim studentima govorio o hrvatskim pogledima na Europsku uniju, te među ostalim istaknuo kako su sljedeći ciljevi ulazak u zonu Šengena i u eurozonu.

facebook komentari

Nastavi čitati

Kronika

Kapetan Dragan pobjesnio u sudnici: ‘Ovo je fašistički progon, pa mene je i JNA mrzila’

Objavljeno

na

Objavio

Dragan Vasiljković, poznatiji kao kapetan Dragan, kojega optužnica Županijskog državnog odvjetništva tereti za ratne zločine nad hrvatskim vojnicima i civilima u četvrtak je iznoseći svoju obranu na splitskom Županijskom sudu odbacio krivnju za sve što mu se optužnicom stavlja na teret

Vasiljković je iznio obranu, ali nije želio odgovarati na pitanja sudskog vijeća, optužbe i obrane. Kazao je da je cijeli sudski proces ‘opsesivno fašistički progon‘, a nakon što ga je sudac Damir Romac upozorio da ne vrijeđa nastavio je da od procesa ne bi ostalo ništa ‘kada bi isključili fašizaciju Hrvatske‘.

Odbacio je tvrdnje da je ikada imao veze sa zatvorom na kninskoj tvrđavi upitavši kako netko može biti ratni zarobljenik prije rata s obzirom da je rat u Knin došao 1995.

‘Ja sam dao prijedlog da se zatvor izmjesti i napravi mokri čvor. Ne znam kome je palo napamet da me predstavi kao čuvara zatvora kada je tamo bilo toliko puno policije. Želim reći kako sam 12 godina zatvoren od čega 11 godina bez optužnice. Oduzeli su mi 12 godina života. Čak su i Alojzija Stepinca držali u kućnom pritvoru, a ja sam 12 godina u zatvoru’, kazao je Vasiljković.

U svojoj je obrani kazao i da je Glinu napustio 27. srpnja u 14 sati, a u optužnici ga se tereti da je djela počinio 30. srpnja. Istaknuo je kako je ‘komično’ sve ono što o tom slučaju pišu novine.

‘Veće su šanse da sam zapovijedao Anti Gotovini nego JNA. Pa oni su mene mrzili. Ne samo da nisam počinio ratni zločin nego se zapitajte zašto sam postao to što jesam’, rekao je Vasiljković na kraju svoje obrane.

Vasiljković je optužen da je kao zapovjednik Jedinice za posebne namjene u sastavu paravojnih srpskih postrojbi, odnosno zapovjednik Nastavnog centra za obuku pripadnika specijalnih postrojbi Alfa, postupao protivno odredbama Ženevske konvencije.

Na teret mu se stavlja da je tijekom lipnja i srpnja 1991. u zatvoru na kninskoj tvrđavi te tijekom veljače 1993. u Bruškoj kod Benkovca mučio, zlostavljao i usmrćivao zarobljene pripadnike hrvatske vojske i policije.

Uz to je optužen i da je tijekom srpnja 1991. u Glini, u dogovoru sa zapovjednikom tenkovske jedinice JNA, izradio plan napada na tamošnju policijsku postaju te prigradsko naselje Jukinac, sela Gornji i Donji Viduševac, a potom i njihovo zauzimanje.

Tijekom napada su oštećeni i uništeni civilni objekti, stanovništvo natjerano na bijeg, opljačkana je imovina, a ubijeni su i ranjeni civili od kojih i jedan strani novinar.

facebook komentari

Nastavi čitati