Pratite nas

Iz Svijeta

Bijela kuća objavila dokument “Amerika na prvom mjestu – nacrt proračuna kako bi Ameriku ponovo učinili velikom

Objavljeno

na

Američki predsjednik Donald Trump u četvrtak je objavio svoj prijedlog proračuna za narednu fiskalnu godinu koja počinje 1. listopada i traje do 30. rujna 2018., s povećanim izdvajanjem za obranu i “rezanjem” novca za stranu pomoć i zaštitu okoliša.

Bijela kuća je na 62 stranice objavila dokument “Amerika na prvom mjestu – nacrt proračuna kako bi Ameriku ponovo učinili velikom”, a u koji je uključena i Trumpova izjava.

“U ovim opasnim vremenima, ovo je nacrt proračuna nacionalne sigurnosti i poruka svijetu – poruka o američkoj snazi, sigurnosti i odlučnosti”, kazao je Trump u izjavi.

Prijedlog proračuna američke administracije rukovodio se Trumpovim riječima, pretvarajući politiku predsjednika “u brojke”, kazao je ravnatelj Ureda Bijele kuće za proračun Mick Mulvaney.

“Imate kandidata koji stavlja Ameriku na prvo mjesto i imate prvi takav proračun”, kazao je Mulvaney.

State Department i Američka agencija za međunarodni razvoj, pojasnio je Mulvaney, imaju za 28 posto manji temeljni proračun, prvenstveno zbog ukidanja programa za stranu pomoć, ali s time da će “ključna diplomatska funkcija” biti očuvana.

Nasuprot tome, Ministarstvo obrane će prema predstavljenom dokumentu imati 10 posto veći proračun. Temeljni proračun iznosi 574 milijarde dolara, plus dodatnih 65 milijardi za postojeće vojne operacije.

Proračun Ministarstva domovinske sigurnosti povećava se za 6,8 posto, na 44,1 milijardu dolara, uključujući 1,5 milijardi za izgradnju zida uzduž meksičke granice ove godine i 2,6 milijardi 2018.

“Gubitnici” predstavljenog proračuna je Agencija za zaštitu okoliša, a vlada više neće sudjelovati u Korporaciji za javno emitiranje koja pomaže financiranje javnog radija (NPR) i televizije (PBS).

No, američki predsjednici ne mogu službeno predlagati zakone, već moraju tražiti sponzore u Kongresu. Trumpova konzervativna Republikanska stranka ima većinu i u Senatu i u donjem Zastupničkom domu.

Donald Trump odlučio smanjiti financiranje neučinkovitih UN-ovih programa!

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Cerar u pismu Plenkoviću predložio osnivanje povjerenstva za demarkaciju granice

Objavljeno

na

Objavio

U pismu što ga je u ponedjeljak uputio hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću slovenski premijer Miro Cerar predložio je dogovor o osnivanju zajedničkog povjerenstva koje bi se bavilo određivanjem granične crte temeljem arbitražne presude koju Hrvatska ne priznaje, prenosi u srijedu Slovenska tiskovna agencija STA.

To povjerenstvo bi “u skladu s definiranom granicom započelo proces demarkacije granične crte, a bude li potrebno proučilo i praktična rješenja, ondje gdje bi to bilo potrebno”, stoji u Cerarovu pismu, navodi STA koja je pismo dobila na uvid.

Slovenski premijer u pismu se zalaže za obnovu dijaloga, na način da se obje strane koncentriraju na provedbu arbitražne presude na kopnenom dijelu granice, kako ju je odredila arbitraža.

Što se tiče granice na moru, Cerar u pismu navodi da su je arbitri precizno odredili, koordinacije su poznate, što omogućuje “neposrednu provedbu” presude.

Unatoč tome, Cerar u svojoj poruci navodi da je potreban i razgovor o provedbi presude u onom dijelu koji se se odnosi na ono što se u presudi na engleskom naziva “junction area”. Riječ je o koridoru, svojevrsnoj morskoj “spojnici” kojom bi preko hrvatskih voda Slovenija imala pravo slobodne plovidbe, preleta i polaganja kabela prema otvorenom moru u Jadranu.

Premijer Andrej Plenković, podnoseći u srijedu Hrvatskom saboru godišnje izvješće o radu i govoreći o odnosima sa Slovenijom rekao je da je njegov poziv slovenskom premijeru na nastavak dijaloga o svim otvorenim pitanjima i dalje otvoren.

Ponovio je kako Hrvatsku odluka arbitražnog suda ne obvezuje i da je neće primijeniti. Slovenskog premijera Miru Cerara pozvao je u Zagreb. “Dvije smo susjedne i prijateljske zemlje, dovoljno zrele da otvorena pitanja riješimo sami”, zaključio je premijer.

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

200.000 Katalonaca na ulicama zbog uhićenja nezavisnih aktivista

Objavljeno

na

Objavio

Oko 200 tisuća Katalonaca preplavilo je u utorak regionalni glavni grad Barcelonu zahtijevajući oslobađanje dvojice nezavisnih aktivista uhićenih dan ranije pod optužbom za poticanje na pobunu.

Jordi Sanchez i Jordi Cuixart, čelnici dviju vodećih separatističkih skupina Assemblea Nacional Catalana (ANC) i Omnium Cultural, zadržani su u pritvoru bez mogućnosti plaćanja jamčevine, pod istragom za poticanje na pobunu organiziranjem prosvjeda 20. i 21. rujna zbog akcije španjolske policije usmjerene protiv katalonskih separatista.

Zagovornici katalonskog samoodređenja izašli su na ulice zahtijevajući njihovo oslobađanje. Nosili su svijeće i transparente s natpisima “Sloboda političkim zatvorenicima” i “Europo, pomozi nam”, te uzvikivali slogane poput “Niste sami” i “Van španjolskoj pravdi”.

Glasnogovornik katalonske separatističke vlade u utorak je izjavio kako uhićenja pokazuju španjolske institucije u gorem svjetlu nego za vrijeme diktatorskog Frankova režima.

“Ono što frankistički Sud javnog ćudoređa nije nikada učinio uspijeva njegovom sudskom nasljedniku 21. stoljeća”, kazao je glasnogovornik i ministar u katalonskoj vladi Jordi Turull nakon sastanka kabineta regionalne vlade u Barceloni.

Točno u podne na tisuće je ljudi u Barceloni prestalo s radom i izašlo na ulice zahtijevajući oslobađanje pritvorenika.

Uoči večernjih prosvjeda, Turull je najavio sudjelovanje regionalnih ministara ali ne i katalonskog čelnika Carlesa Puigdemonta, te pozvao sudionike na miran protest.

Dužnosnici španjolske vlade ustraju u tome da su uvjeti pritvora zakoniti i odobreni od strane nezavisnog suca, bez političkih pritisaka. “Tu ne možemo govoriti o političkim zatvorenicima, već o političarima koji su zatvorenici”, rekao je u Madridu ministar pravosuđa Rafael Catala.

Zadržavanje Sancheza i Cuixarta u pritvoru moglo bi, međutim, dovesti do eskalacije sukoba koji je dosad bio uglavnom miran, ali koji već poprima obrise najozbiljnije političke krize u Španjolskoj od neuspjelog državnog udara 1981.

Premijer Mariano Rajoy dao je Puigdemontu rok do četvrtka da opozove proglašenje nezavisnosti ili se suoči s aktivacijom članka 155. španjolskog ustava koji bi Madridu omogućio stavljanje pod kontrolu katalonske vlade i raspuštanje tamošnjeg parlamenta, te upotrebu sile u provođenju zakona.

facebook komentari

Nastavi čitati