Pratite nas

Bijeli grad

Objavljeno

na

Prvi kolovoški dani u Münchenu ni počemu se ne mogu označiti kao ljetni. Vikend je bio kišovit, dok je danas pomalo, stidljivo izišlo sunce, praćeno polaganim povjetarcem.. U staroj jezgri grada, na Marienplatzu je živo. Ljudi  užurbano dolaze i odlaze, izlaze i ulaze u utrobu zemlje „hvatajući“ svoje tramvaje, kao u svakoj velikoj njemačkoj metropoli. U zraku lebdi nekakav pritisak. Moji poznanici,koje sam ovih dana slučajno sretao u gradu,odreda su se žalili na glavobolju. Prebacivao sam im da je to od koje popijene „više“,a priznao sam sebi da je i u meni bio isti osjećaj ,iako nikada nisam imao problema sa krvnim tlakom.A i ja sam zadnjih dana dobro pio,kao da se nesto uvuklo u mene. Nakon duge šetnje i razgledavanja predivnog münchenskog  centra, koji je najljepši ipak u svibnju i lipnju mjesecu, odlučio sam se vratiti doma podzemnom željeznicom. Svugdje je gužva. Ulazim u „tricu“koja će me dovesti do moje kuće u predgrađe, gdje živim već  šest godina. Iako je gužva, u kupeu je ipak tišina.

Kronična  nostalgija

bregava-riverNekakva bolesna tišina  u toplom i dugom kupeu. Neki su udubljeni čitajući knjige i novine,neki bilježe nešto u svoje bilježnice,a neki su, kao ja, udubljeni u svoja razmišljanja,koji mi se uvijek vraćaju kad ostajem sam.Moj Bože,kako mi misli brzo odlete,i uvijek na ista mjesta: Hercegovina. Mostar, Čapljina, Stolac i….. moje Dubrave, Prenj, Brestovace….

Nadolaze mi misli, kao tko sad sjedi u San Marku na Piletu, jeli Četka svratio kod „Žutog“na veliku karlovačku,nabavi li Pero male flašice „Kiseljaka“, šta mi rade roditelji,braća,sestra?…. Opet mi se u misli vrati pitanje moje drage prijateljice Vesne Butigan: koje mi je postavila pretprošle godine -imam li još nostalgije za rodnim krajem kao prvih godina. Ne,odgovorio sam joj tada. Ne, nego još jače i više se javlja što sam stariji.

Ovdje sunce  nema  takav  sjaj

Ta moja razmišljanja prekide zvuk harmonike i neke meni nepoznate ruske pjesme,koja je postajala sve jača,kako se približavala mom kupeu.U tom trenutku mi se ,sa osmijehom na licu približavala Vesna,poznanica koju nisam vidio „cigansku godinu“.Razmijenišmo par  pitanja uobičajenih za one koji se nisu vidjeli duže vremena.Nakon male stanke reče mi,nekako sa drhtavim glasom kao da joj je sve propalo: “Ovdje nije nebo plavo i sunce nema takav sjaj kao u mom gradu“.Onda mi je počela pričati svoju „storiju“,koju smo svi,manje-više, u tuđini doživjeli.Pričala je sa sjetom kako je nekada davno došla iz prekrasnog grada na Neretvi u bavarsku metropolu.Ona ga zove„Bijeli grad“.Tih godina je bio crn,kao crni đavao ali kaže“svjetlost i sol zemlje“nisu dali da zli mrak  pobjedi.Mislila je tada da je došla iz zemaljskog  pakla  u zemaljski raj,a sada se pita jeli ovaj život koji danas ima uopće zemaljski raj. i pita se jeli sve što sija samo zlato?.Uspjela je proširiti horizonte,poslovno je i finansiski uspjela,ali uvijek tinja želja za Bijelim gradom.Budi se čežnja za toplinom,čistoćom srca,žuljevitih ruku naših predaka i roditelja naših,za cvijećem koji miriše i onda kada je uvenulo i za kišom koja topi škrtu hercegovačku zemlju.Sebe vidi kao stabiljku koju su nasilno isčupali i presadile  u hladnu zemlju,bez životnih sokova i soli.Neretva se valja prema jugu,preda svoju stoljetnu priču  i nesluša šta joj ona,Vesna, govori,Priča ona i ponavlja kao papagaj ali oni dolje nemaju vremena za nju, misli ona..Istu priču ponavlja svojim njemačkim prijateljima,slušaju je ali su priče razdvojene  milijunima godina i tako razdvojeno,nikad zajedno.

Sol na ranu

Redovito odlazi u Mostar,posjeti svoje i opet se vraća,još tužnija,još nesretnija jer odlazeći stavlja sol na otvorenu ranu,koja još više peče,boli…Ponese kaže mirise grada,poneku pjesmu za trenutke kada čežnja postane nesnošljiva,novci bezvrijedni i kada suze zamagle pogled. Prebire zrnca krunice moleći Kraljicu Mira za još malo snage,za trunku,za mrvicu sreće. Odgojena u kršćanskim duhu, nosi se sa ovim ludim, liberalnim i nadasve blesavim vremenima. Vesni se roje misli,može se knjiga napisati,a meni se približivala stanica.Pozdravili smo se srdačno .Izlazeći iz utrobe bavarske zemlje rekao sam sebi da ova priča nije kao ostale,,stoga sam je  htio zabilježiti kako ne bi otišla u zaborav.

Miroslav Pažin           

kamenjar.com

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

BiH

Dragan Čović: Iz ovih krajeva otići će još 100 000 ljudi

Objavljeno

na

Objavio

Nezaposlenost mladih od kojih stvaramo izgubljene generacije najveći je od bezbroj problema s kojima se bori Bosna i Hercegovina, a za koje političke elite niti imaju rješenje niti žele raditi na poboljšanju.

Podaci CIA-e za 2017. godinu vrlo su jasno i govore o današnjoj katastrofi BiH – BiH je vodeća po ovom statističkom podatku sa 62,8 posto nezaposlenih mladih.

Isto tako, podaci govore kako je populacija mladih mnogo bliža granici siromaštva nego populacija odraslih te da oni koji nisu nastavili školovanje čine najveći udio u siromašnoj populaciji – njih 57 posto! Naravno, nikoga u takvim okolnostima ne treba čuditi situacija u kojoj iz BiH posljednjih godina mladi i školovani ljudi bježe “glavom bez obzira”.

O tom problemu govorio je i predsjedavajući Predsjedništva BiH i lider HDZ-a BiH Dragan Čović prigodom sastanka s predstavnica vlasti u USŽ-u rekavši kako je taj problem prisutan u svakom dijelu BiH, a u Krajini možda izraženije jer je granica EU pred vratima.

Mladi bježe u inozemstvo

– Kako bi se to promijenilo moramo stvoriti ambijent tim ljudima da vjeruju u svoju državu. Ovo je naša domovina i ovdje treba živjeti, ali ni to neće biti dovoljno. Premoćna je zapadna ponuda koja se nudi, prije svega u Austriji i Njemačkoj. Njima naši ljudi trebaju, oni su dio snažne industrijske i obrazovne kulture, a mi smo dio europske tradicije, kazao je Čović. Isto tako, jasno navodi kako će se negativni trendovi nastaviti ukoliko država nešto ne uradi.

– Što je najgore poticat će ga upravo te zemlje jer njima naprosto treba takva kadrovska struktura. Ukoliko ste pratili plan njemačke kancelarke za iduću godinu, i to uz uvjetovanje novih partnera u vlasti, jeste novih 200 tisuća ljudi izvana. Računamo kako će tu biti bar 100 tisuća iz ovih krajeva. Ako ne napravimo strategiju onda ćemo biti u velikim problemima. To što mladi ljudi odlaze više nije političko pitanje, nije pitanje jednog naroda, jedne politike. Jednostavno, odlaze svi. Čak i investitori koji dolaze iz tih krajeva kod nas ne daju takve uvjete radnicima kakvi su u Švicarskoj ili Austriji, istakao je Čović.

Zapošljavanje mladih

Problem zapošljavanja mladih bio je i tema dvodnevne  međunarodne konferencije “Program garancija za mlade kao prevencija nezaposlenosti mladih” na kojoj se razgovaralo o mogućim rješenjima problema koji muči čitavu regiju.

– Zapošljavanje mladih, kao jedne od ugroženih grupa na tržištu rada, predstavlja izazov za sva regionalna i nacionalna tržišta rada, rekao je Muamer Bandić, direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH. Dodaje da zbog toga sve javne službe za zapošljavanje veliki dio svojih aktivnosti usmjeravaju na povećanje zapošljavanja ove populacije jer je to preduvjet za kvalitetan život i napredak mladih u svim zemljama.

Cilj konferencije je razmjena najboljih praksi u zapošljavanju mladih među zemljama članicama Svjetske asocijacije javnih službi zapošljavanja (VAPES), sa posebnim naglaskom na prenošenje iskustava i praksi u zapošljavanju mladih u EU putem programa “Garancija za mlade”. Konferencija, koju su organizirali Agencija za rad i zapošljavanje i VEPES, prilika je da se usporede raznovrsne mjere, utjecaj koji na definirane mjere imaju politike, odobreni proračuni, sustav obrazovanja, sustav rada službi za zapošljavanje.

Isto tako, tijekom konferencije bit će predstavljeni dosadašnji rezultati i iskustva o provođenju mjera za zapošljavanje mladih, a poseban naglasak bit će na programu “Garancija za mlade” koji se sprovodi u EU.

Na konferenciji sudjeluju predstavnici službi za zapošljavanje Austrije, Azerbajdžana, Belgije, Bugarske, Crne Gore, Estonije, Francuske, Hrvatske, Kine, Mađarske, Slovenije, Švedske, Turske, kao i zavoda za zapošljavanje RS-a, FBiH i Brčko distrikta, te županijskih službi.

BiH na trećem mjestu po nezaposlenosti u svijetu

facebook komentari

Nastavi čitati

Kultura

Zbornik “Hrvatska izvan Domovine”: Hrvatsko iseljeništvo je najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti

Objavljeno

na

Objavio

Drugi svezak zbornika “Hrvatska izvan Domovine”, u kojem su objavljeni radovi s 2. Hrvatskoga iseljeničkog kongresa, održana lani u Šibeniku, predstavljen je u srijedu u Hrvatskoj matici iseljenika, a na predstavljanju je istaknuto kako je hrvatsko iseljeništvo najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres održan je u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016., a drugi svezak zbornik radova predstavili su danas državni tajnik državni tajnik Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, urednik zbornika Marin Sopta, sociolog Ivan Rogić i autor naslovnice zbornika Josip Boteri Dini.

Milas je izrazio uvjerenost kako je zaživjelo globalno partnerstvo između iseljene i domovinske Hrvatske.

Urednik Sopta ocijenio je da je hrvatsko iseljeništvo ‘najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti’.

Hrvatskim iseljenicima treba vratiti povjerenje u državne strukture Republike Hrvatske, uvesti elektronsko glasovanje i ubrzati proces dobivanja hrvatskoga državljanstva, naglasio je.

Zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljenim Hrvatima

Ocijenio je kako zbog zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljeništvu, vlada nepovjerenje hrvatskog iseljeništva prema hrvatskoj politici.

Potrebno je iseljeništvo uključiti u izgradnju hrvatske države, istaknuo je urednik Sopta. Smatra kako bi se u razdoblju 10 do 20 godina takvom politikom moglo u Hrvatsku vratiti 50 do 200 tisuća iseljenih Hrvata.

Sociolog Rogić smatra da su radovi u zborniku dio šire cjeline koja obuhvaća problematiku hrvatskoga iseljeništva.

Riječ je o iznimno vrijednim analitičkim tekstovima i pravim malim studijama, ocijenio je, dodavši da je u zborniku objavljeno mnogo prigodnih osvrta.

Osim “tvrdih” tema u zborniku “Hrvatska izvan Domovine” je i cijeli niz tekstova koji se bave većom ulogom žena u hrvatskoj dijaspori, temama vezanim uz probleme druge i treće generacije hrvatskih iseljenika te pitanjima identiteta, naglasio je Rogić.

Ocijenio je kako radovi pomažu da se dva hrvatska dijela, domovinska i iseljena Hrvatska, cjelovitije integriraju jer, smatra Rogić, nema modernizacije Republike Hrvatske bez integracije iseljeništva u njezin razvoj.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK) opseže 830 stanica, a donosi pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom hrvatskom migrantskom tematikom iz raznih grana ljudske djelatnosti – od gospodarstva do kulture.

Tekstovi su raspoređeni u 11 tematskih cjelina s više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene: Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost, Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive, Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik, kultura, književnost te jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Zbornik su objavili Centar za istraživanje hrvatskoga iseljeništva i Centar za kulturu i informiranje Maksimir.

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

facebook komentari

Nastavi čitati