Bili smo u Mesa Verde-u

    10

    Nacionalni park Mesa Verde jedan je od 58 nacionalnih parkova Sjedinjenih Američkih Država, smješten na jugozapadnom dijelu američke savezne države Colorado, u okrugu Montezuma, u blizini grada Cortez. Na njegovih 210,9 km², u blizini područja parka poznatog kao „Četiri kuta” (Four Corners), nalaze se brojne veličanstvene ruševine kuća i sela koje su izgradili pripadnici plemena Pueblo Indijanaca od 6. do 12. st. Zbog toga je Nacionalni park Mesa Verde upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Americi još 1978. G.

    Nastambe u Mesa Verde su djelo predaka današnjih Pueblo Indijanaca koje su Navajo Indijanci zvali Anasazi, što znači „stari narodi” ili „stari neprijatelji”. Oni su veći dio 12. i 13. stoljeća živjeli u nastambama na liticama stijena na prostorima današnjeg Novog Meksika, Arizone i jugozapadnog Kolorada. Odabirali su ova mjesta zbog zaštite od polu-aridne klime s neredovitim padalinama i velikim temperaturnim razlikama noći i dana. Prva naselja iz 6. stoljeća su bila ukopavana sela na samoj visoravni i u njima su pronađene tkanine od vlakana biljke juka koja je osnovna sirovina za predmete cijele Anasazi kulture od 6. do 14. st. Od 750. do 1100. godine počeli su stvarati naselja na liticama klanaca i podzemne zemunice (tzv. kive). Kultura je doživjela vrhunac u 12. i 13. st., a potom je iznenada nestala. Još uvijek nije poznat razlog njihovog naglog odlaska, a pretpostavke se kreću od propadanja usjeva zbog suše, do upada drugih indijanskih plemena sa sjevera.

    Iako su prvi španjolski istraživači stigli u ovo područje još u 18. stoljeću, po svemu sudeći do pravog otkrića nastambi uklesanih u stijene došlo je tek u drugoj polovici 19. stoljeća. Vijesti o otkriću ovih nastambi i njihova popularnost su se brzo počeli širiti zahvaljujući rančerima ranča Richarda Wetherilla i iskapanjima arheologa Gustafa Nordenskiölda. Zbog vandalizma i oštećivanja ovog bogatog povijesnog nalazišta, predsjednik Theodore Roosevelt je, u svrhu zaštite područja, 28. lipnja 1906. godine potpisao akt o osnutku nacionalnog parka.

    Za portal kamenjar.info nekoliko slika je poslao Mile Boban koji je ovo mjesto ‘pohodio’ prošli tjedan u pratnji nećakinje Brigide Garnier i prijetelja  Joshue Peltonena.

     img 1IMG_0988 img 3 IMG_0980 IMG_0979 IMG_0987 img 5 Mesa_Verde_

    kamenjar.info

    facebook komentari

    • peppermintt

      lipo 🙂

      • Dragi prijatelju peppermintt bilo je lijepo vidjeti ono što mnogi žitelji naše planeti nisu imali priliku vidjeti. Mene kao rođenog Hrvata iz Hercegovine koji je bosim nogama hodao po hercegovačkom kršu, sve se to mene dojmilo u mojoj osobnoj mašti. Ja sam bio jedan od – možda – najdosadnijih iz naše grupe koja je brojila više od 50 posjetitelja turista, rekao bih iz svih krajeva svijeta, sa pitanjima. Jadna Voditeljica, Ranger, je odgovarala spremno na moja pitanja. Ta Voditeljica je ta na zadnjoj sliki. Koliko sam saznao o životu tih starosjedioaca u toj Špilji, mogao bih knjigu napisati.

        • peppermintt

          ovo mjesto sam negdje u planove u svom životu zabilježila , ako Bog da

          🙂

          • peppermintt idemo zajedno. Proći ćemo istim putem kojim sam ja prošao prije skoro tri tjedna. usput ćemo se navratiti u Santa Fe država New Mexico i vidjeti one zagonetne i tajne stepenice. Samo se javi, čeka. Ali svakako javi dali znaš gangu pjevati. To bi bila senzacija zapjevati hercegovačku GANGU u toj Indijanskoj Špilji, čiju melodiju nitko ne može kopirati niti ukrasti, kao što se ne može kopirati ni ukrasti jezik tih starih američkih domorodaca.

            • peppermintt

              gangu ne znan pivat samo tekstove znan, prikupljam priče i pisme iz naših starina 🙂
              jedna kaže ovako
              blago tebi zelena šumice
              ti se mladiš svake godinice
              a ja sada i više nikada

              :))

              a to zapivat gangu i proosit je po svitu, čitala sam uspomene jednog Ljubušaka emigranta, koji kaže :nema mista u koje je došao a da ga nije pozdravio hercegovačkom gangom

              pozdrav Milane 🙂

    • peppermintt

      lipo 🙂

      • Dragi prijatelju peppermintt bilo je lijepo vidjeti ono što mnogi žitelji naše planeti nisu imali priliku vidjeti. Mene kao rođenog Hrvata iz Hercegovine koji je bosim nogama hodao po hercegovačkom kršu, sve se to mene dojmilo u mojoj osobnoj mašti. Ja sam bio jedan od – možda – najdosadnijih iz naše grupe koja je brojila više od 50 posjetitelja turista, rekao bih iz svih krajeva svijeta, sa pitanjima. Jadna Voditeljica, Ranger, je odgovarala spremno na moja pitanja. Ta Voditeljica je ta na zadnjoj sliki. Koliko sam saznao o životu tih starosjedioaca u toj Špilji, mogao bih knjigu napisati.

        • peppermintt

          ovo mjesto sam negdje u planove u svom životu zabilježila , ako Bog da

          🙂

          • peppermintt idemo zajedno. Proći ćemo istim putem kojim sam ja prošao prije skoro tri tjedna. usput ćemo se navratiti u Santa Fe država New Mexico i vidjeti one zagonetne i tajne stepenice. Samo se javi, čeka. Ali svakako javi dali znaš gangu pjevati. To bi bila senzacija zapjevati hercegovačku GANGU u toj Indijanskoj Špilji, čiju melodiju nitko ne može kopirati niti ukrasti, kao što se ne može kopirati ni ukrasti jezik tih starih američkih domorodaca.

            • peppermintt

              gangu ne znan pivat samo tekstove znan, prikupljam priče i pisme iz naših starina 🙂
              jedna kaže ovako
              blago tebi zelena šumice
              ti se mladiš svake godinice
              a ja sada i više nikada

              :))

              a to zapivat gangu i proosit je po svitu, čitala sam uspomene jednog Ljubušaka emigranta, koji kaže :nema mista u koje je došao a da ga nije pozdravio hercegovačkom gangom

              pozdrav Milane 🙂