Birači trebaju tražiti promjene sistema, a ne ljudi

0

Promjene, promjene, promjene! Sa svih strana bosanskohercegovačke birače se poziva da na ovim izborima izaberu promjene. Traže to od građana medijski komentatori i kolumnisti, politički analitičari, sami političari, stranke ali i dužnosnici međunarodne zajednice.

Piše: Jurica GUDELJ

Preciznije, američka administracija u BiH se proaktivno uključila u birački proces pozivajući građane da izađu na izbore te da izaberu promjene. U suprotnom, poručuju, nastavit ćemo ”šutjeti i trpiti”.
I političke stranke pozivaju građane da izaberu promjene. Tako se s predizbornih skupova većine stranaka obećava bolja sutrašnjica i, naravno, promjena.

Kakve promjene?

No, što nam konkretno mogu donijeti ”promjene” u izboru stranaka ili osoba koje će sutra upravljati državom? Imamo li, zapravo, i jedno novo lice ili organizaciju u političkoj ponudi?

Među ”glavnim igračima”  odnosno sedam ili osam najjačih stranaka, uključujući i DF Željka Komšića, nemamo niti jedno novo lice. Naravno, na svakoj od stranačkih lista ima ljudi koji su novi u politici, koji su mladi i neokaljani politikanstvom, no oni su na marginama svake od lista.

Zanimljivo je, međutim, kako se iz konotativnih poruka dijela sarajevske političke javnosti može iščitati kako su ”novi” upravo spomenuti DF i Željko Komšić, Živko Budimir i njegov SPP te Martin Raguž i njegova HDZ 1990. U nekim analizama u tom se kontekstu spominje i SBB Fahrudina Radončića.

Ipak, riječ je o ljudima koji su dugi niz godina u politici, a Komšić i Budimir su i glavni glumci procesa dekonstituiranja bh. Hrvata. Komšić je osam godina proveo u (uzurpiranoj)  fotelji hrvatskog člana Predsjedništva BiH, a Budimir na isti način četiri godine u fotelji predsjednika FBiH.

I jedan i drugi su utjelovljenje neravnopravne političke pozicije Hrvata u odnosu na druga dva konstitutivna naroda i stoga nikako ne mogu predstvljati promjenu, nego upravo aktualni negativni šovinistički obrazac političkog ponašanja u zemlji.

Martin Raguž je, pak, u politici od sredine 80.-ih godina prošloga stoljeća i proveo je niz godina na različitim funkcijama unutar političkog sistema BiH.
Ni u RS-u nema svježih lica. Lideri oporbe poput Bosića, Ivanića ili Čavića su već bili dijelom vlasti, a sami su već desetljećima političari.

Mijenjati sistem

Bez obzira tko pobjedio na izborima 12. listopada, to samo po sebi neće donijeti promjenu u državi. U BiH su manji problem osobe koje obnašaju vlast, a veći sistem unutar kojeg djeluju.
Politički sistem BiH generira fenomene poput Komšića i Budimira, korupciju, građane nelojalne državi, stranke koje parazitiraju na proračunima…

Luđačka košulja navučena u Daytonu, a dodatno zavezana intervencijama visokih predstavnika na Ustav, neprestano proizvodi političke krize, koje se u BiH ne smijenjuju nego se roje.
Izabrani politički predstavnici triju naroda, bez obzira o komu se bude radilo, nakon 12. listopada će pred sobom imati gargantuanski posao – ispraviti manjkavosti političkoga sistema BiH.

U prvom redu to znači praktično provođenje principa da svaki narod sam sebi bira predstavnike, što bi eliminiralo mogućnosti proizvođenja novih fenomena Komšić ili nove notorne platforme.
Prvi zadatak pred sljedećom vladajućom garniturom u BiH bit će uspostava izbornih jedinica u FBiH i to na način da Hrvati sami sebi mogu izabrati političke predstavnike.

Tek nakon toga možemo očekivati promjene. Do sada su se mijenjale koalicije, stranke u vlasti i sami ministri, no rezultat je uvijek bio isti – poražavajući.
Moramo krenuti mijenjati nelogičan i nepravedan sistem. To je prvi korak ka istinskim promjenama u bh. društvu.

izvor:dnevnik.ba

facebook komentari