Biskup Košić: Boljševički kadrovi danas uče djecu da je sramota biti Hrvat!

0

”To je komunistička laž! Jer, kako nas uči i naš sveti zaštitnik bl. Alojzije, narodi su Božji dar i stoga valja ljubiti svoj narod, a to prije svega znači žrtvovati se za njega, boriti se za njegova prava te se isticati u domoljublju po vlastitom poštenju, dobroti i ljubavi”, kazao je biskup Košić.

Svetkovinu blaženog Alojzija Stepinca župa Budaševo proslavila je svečano. Sisački biskup Vlado Košić predvodio je središnje misno slavlje u župnoj crkvi.

”Danas je na djelu u našoj domovini odnarođivanje od svog vlastitog naroda. Stari kadrovi za njih nikad prežaljene Jugoslavije i danas sve čine da osobito djeci i mladima usade boljševičke stavove kako narodi nisu važni, kako smo svi djeca globalizma i slično, tako da je gotovo sramota isticati tko si i što si, a posebno ponositi se pripadnošću svome hrvatskome narodu. To je komunistička laž! Jer, kako nas uči i naš sveti zaštitnik bl. Alojzije, narodi su Božji dar i stoga valja ljubiti svoj narod, a to prije svega znači žrtvovati se za njega, boriti se za njegova prava te se isticati u domoljublju po vlastitom poštenju, dobroti i ljubavi. Ako želimo slijediti riječi i primjer našeg svetog zaštitnika, gajimo ljubav prema svome hrvatskome narodu i zdravo domoljublje”, rekao je sisački biskup mons. Vlado Košić.

Alojzije Stepinac rodio se 8. svibnja 1898. u Brezariću kraj Krašića. Za svećenika je zaređen u Rimu 1930., a 1934. papa Pio XI. imenovao ga je nadbiskupom koadjutorom s pravom nasljedstva. Za biskupa je zarađen 24. lipnja 1934. u zagrebačkoj Katedrali, a s 36 godina, i nepune četiri godine svećeništva, bio je najmlađi biskup na svijetu.

Nakon smrti nadbiskupa Antuna Bauera 1937., Stepinac je preuzeo upravu i postao zagrebački nadbiskup.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata, nakon uspostave Nezavisne Države Hrvatske, Stepinac se nije vezao ni uz koju političku stranku ili pokret te je ostao dosljedan svom pastirskom poslanju te je javno osuđivao rasna, ideološka i politička progonstva. I u javnim nastupima i u pisanim interventima zahtijevao je poštivanje svake osobe, bez razlike na rasu, narodnost, vjeru, spol i dob. Odmah po donošenju rasističkih zakona, u travnju 1941. uputio je najoštriji prosvjed vlastima. Spašavao je progonjene Židove, Srbe, Rome, Slovence, Poljake, kao i Hrvate komuniste.

Nakon rata komunističke vlasti tražile su od Stepinca osnivanje Katoličke crkve odvojene od Rima. Zbog njegova odbijanja, 1946. vlasti pokreću politički proces po kojem je iste godine 18. rujna i uhićen te osuđen na 16 godina strogog zatvora s prisilnim radom. Nakon petogodišnjeg zatočeništva u Lepoglavi premješten je u kućni pritvor u Krašiću.

Nekoliko godina prije smrti, 12. siječnja 1953. papa Pio XII. imenovao ga je kardinalom, no kardinal Stepinac nikad nije obukao svoj grimizni kardinalski plašt. Umro je u Krašiću 10. veljače 1960. Blaženim ga je proglasio papa Ivan Pavao II. 3. listopada 1998. u Mariji Bistrici.

U zagrebačkoj katedrali u 19 sati održalo se središnje euharistijsko slavlje koje je predvodio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, a u crkvi Svetog Jeronima u Rimu misu je služio prefekt Kongregacije za nauk vjere kardinal Gerhard Ludwig Müller.

Moćnik bl. Alojzija Stepinca krenut će iz zagrebačke katedrale po župama Zagrebačke nadbiskupije do Stepinčeva 2016. godine, naglasio je Bozanić.

[ad id=”40551″]

facebook komentari