Pratite nas

Hrvatska

Bista druga Tita

Objavljeno

na

U Hrvatskoj je jedan od većih problema što se – zahvaljujući komunističkim spin doktorima – posve marginalne stvari stavljaju u središte medijskih interesa, piše Vasilij B. za HrSvijet.net.

U slučaju biste druga Tita na Pantovčaku, koju Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, s razlogom, želi ukloniti, stvar je nešto složenija. Naime, s jedne strane tu je prisutna komunistička strategija odvlačenja pažnje, a s druge to je jedno od najvažnijih pitanje hrvatske prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Naime, Josip Broz jedan je od najvećih i najkrvavijih prevaranata XX. stoljeća!

Josip Broz – beznačajni hrvatski komunist, koji je naučio ruski (što se pokazalo važnim za njegov uspon!) tijekom nekoliko mutnih godina u Rusiji (1915.-1920.) – postao je Tito 1934. godine, čim je izašao iz zatvora u Ogulinu. Odlazi u Beč, gdje je bilo sjedište Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije. Sekretar CK bio je Milan Gorkić, pravim imenom Josip Čižinski, inače ruskog porijekla i oženjen Ruskinjom. Tijekom višetjednog boravka u Beču Tito je kooptiran za člana Politbiroa Centralnog komiteta. To mu je uspjelo isključivo zbog zalaganja Irine Aleksander, Ruskinje koja je bila šefica/blagajnica Kominterne u Zagrebu, te ljubavnica Miroslava Krleže.

Krajem 1936. godine u Beču je formiran Polit-biro KPJ u sastavu: Gorkić (generalni sekretar), Tito (organizacijski sekretar), Žujović, Čolaković, Leskošek. Neposredno nakon toga, u siječnju 1937., Tito je došao u Zagreb zahvaliti Krleži jer mu je, preko tada vrlo moćne Irine Aleksander, omogućio da krene prema vrhu Komunističke partije Jugoslavije. Taj put olakšao mu je i Staljin, hapšenjem i likvidacijom Gorkića.

Idući važan Brozov pomagač bio je Ivan (Stevo) Krajačić, prodorni NKVD-ovac, koji je pokrivao Tita u Španjolskoj (Tito je uvijek negirao da je bio tamo!) tijekom građanskog rata. Tito je potom u Parizu, gdje borave i Aleksanderovi i čeka odlazak u Rusiji kako bi mogao preuzeti Komunističku partiju Jugoslavije.

Put mu je očistio Krajačić, eliminiranjem Petka Miletića kao glavnog ruskog kandidata za vođu jugoslavenskih komunista, ali i cinkanjem generala NKVD-a Mustafe Golubića, kojeg je Staljin zadužio da brine o Titu (kojem nikad nije vjerovao!). Golubić, organizator ubojstva Trockog u Meksiku, trebao je ubiti i Tita na početku njemačkog napada na Kraljevinu Jugoslaviju. Zahvaljujući Krajačiću, Gestapo je uhvatio Golubića, surovo ga mučio i strijeljao u Beogradu 11. travnja 1941. godine. (Nakon što su ruske jedinice oslobodile Beograd 22. listopada 1944., Staljin je naredio hitno pronalaženje i ekshumaciju Golubića, te prebacivanje ostataka u Moskvu – kako bi ga sahranio uz najveće počasti!)

Treća osoba, koja je omogućila Titu da postane svjetski relevantan političar na Zapadu, bio je Fitzroy MacLean. On je bio, kao britanski diplomat, u Moskvi u razdoblju 1937.-1939. (kad i Tito koji je cinkao 800 jugoslavenskih komunista, djelujući iz hotela Lux!), a od ljeta 1943. pa do oslobođenja Beograda krajem 1944., MacLean je bio britanski izaslanik pri partizanskom stožeru (uz Churchillovog sina Randolpha i velikog pisca Evelyna Waugha) i često je razgovarao s Titom na njemačkom i ruskom. O tom je napisao sjajnu autobiografsku knjigu Eastern Approaches (Istočni pristupi) koja je bila velika svjetska uspješnica 1949. godine. Naime, nakon što je Staljin odbacio Tita Rezolucijom Informbiroa 1948. godine, MacLean je bio jedan od rijetkih ljudi na Zapadu koji je osobno poznavao obojicu diktatora!

Ukratko, Irina Aleksander otvorila je Josipu Brozu vrata komunističkog raja, Krajačić ga je uveo u taj raj, a MacLean mu je omogućio da sve podigne na globalnu razinu. Inače MacLean je bio glavni (ne i jedini!) predložak za Jamesa Bonda svom prijatelju Ianu Flemingu. On sam objavio je niz knjiga o Titu.

I tako je lažni bravar preko likvidacija u Španjolskoj (ime Walther uzeo je po njemačkom pištolju!), cinkanja komunista u Moskvi, krvavog rata u Jugoslaviji, beskrajnih likvidacija poraženih poslije svibnja 1945., formiranja zastrašujućeg koncentracijskog logora Goli otok i niza vrlo opasnih međunarodnih poteza (Grčka, Albanija, Trst), od 1955. počeo voditi miroljubivu politiku i brati mandarine na Brijunima!

U svakom slučaju njegova bista trebala bi biti daleko od Pantovčaka i aktualne hrvatske politike, jer dok se argumentirano ne raščisti s povijesnom ulogom lažnog bravara i pravog diktatora Josipa Broza Tita – on će biti duhovni iscjelitelj djece komunizma.

[ad id=”40551″]

Vasilij B.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Događaji

108 kadeta i kadetkinja položilo svečanu prisegu na HVU

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MORH/ M. Čobanović

Svečana prisega 15. naraštaja kadeta Oružanih snaga Republike Hrvatske i svečano obilježavanje početka akademske godine 2017./2018. održano je na Hrvatskom vojnom učilištu “Dr. Franjo Tuđman” u Zagrebu danas, u petak, 22. rujna 2017. godine.

Svečanosti su prisustvovali predsjednica Republike Hrvatske i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga RH Kolinda Grabar-Kitarović, izaslanik predsjednika Vlade potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane Damir Krstičević, načelnik Glavnog stožera OS RH, general zbora Mirko Šundov, zamjenik načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga RH general pukovnik Drago Matanovići drugi visoki uzvanici, kao i obitelji kadeta te obitelji heroja Domovinskog rata Blage Zadra i Predraga Matanovića.

Današnju svečanu prisegu položilo je 108 kadetkinja i kadeta 15. naraštaja od kojih je 98 kadeta 4. naraštaja sveučilišnih studijskih programa Vojno inženjerstvo i Vojno vođenje i upravljanje, te 10 kadeta za zvanje vojni pilot. Iako nisu polagali prisegu, među njima je i šest kadeta iz Bosne i Hercegovine, Kosova, Makedonije i Crne Gore. Svi navedeni programi odnose se na preddiplomske sveučilišne studije namijenjene za obrazovanje budućih časnika OS RH, a  razvijeni su u suradnji Hrvatskog vojnog učilišta “Dr. Franjo Tuđman” i Sveučilišta u Zagrebu.

U prigodnom govoru nakon polaganja svečane prisege, predsjednica RH i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga RH Kolinda Grabar-Kitarović istaknula je kako je pristupanje kadeta Oružanim snagama RH njihova važna, velika i časna zadaća. “Čestitam svim kadetkinjama i kadetima ovaj poseban dan i sigurna sam kako ćete nakon polaganja ove svečane prisege i dalje dokazivati svoje  vjerno i časno služenje Domovini.

Neka vam uspomena na sve one koji su svoje živote položili za Lijepu našu bude motiv za prihvaćanje svakog novog izazova i izvršenja svake zadaće koja se pred vas postavi. Prihvatite sve zadatke kao nagradu jer vas svaki od njih vodi prema napretku. Vi ste jamci sigurnosti i stabilnosti, a s obzirom na promjene unutar međunarodnog sigurnosnog okruženja i izazova s kojima se susrećemo, jasno je kako vojni poziv postaje sve složeniji.”

Potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane Damir Krstičević naglasio je kako hrvatskoj vojsci trebaju visoko obrazovani kadrovi “kako bismo pravovremeno i učinkovito mogli odgovoriti na sve ugroze i rizike i pružiti adekvatnu zaštitu našem narodu.”

Također, ministar je najavio i predstojeću transformaciju Hrvatskog vojnog učilišta u sveučilište te potpunu integraciju u Sveučilišnu zajednicu Republike Hrvatske, “gdje ćete biti ravnopravni i priznati kao i svi ostali studenti na ostalim sveučilištima u Hrvatskoj. Ja vam kao ministar obrane, dajem riječ da će vaši napori biti prepoznati, cijenjeni i nagrađeni. Vrednovat će se svaki sat proveden nad knjigama i svaka kap prolivenog znoja, svako vaše ulaganje u sebe i vlastiti razvoj kao ljudi, časnika i budućih vođa u Oružanim snagama.“, poručio je Krstičević.

Načelnik Glavnog stožera OS RH, general zbora Mirko Šundov kadete je još jednom podsjetio na čuvanje svih vrednota na kojima su utemeljene Oružane snage RH.

“Budite ponosni danas na sve što ste postigli i vodite se onom poznatom Euripidovom izrekom – Nikad se nemoj umoriti u davanju domovini. Sada ćete pokazati sve vještine koje ste stekli i od vas će se zahtijevati stečena znanja primijeniti u konkretnim situacijama. Nije važna samo vaša vojna obuka i sposobnost, već i socijalna inteligencija koju ćete upotrijebiti u međunarodnom okruženju poštujući pritom kulturološke razlike i norme.”

Zapovjednik Hrvatskog vojno učilišta, general pukovnik Slavko Barić, današnji je dan nazvao značajnim za Oružane snage i Ministarstvo obrane RH, ali i za sve kadete koji su se odlučili za iznimno častan poziv. “Hvala vašim roditeljima koji su svoju djecu usmjerili prema ovom časnom zanimanju i davanju Domovini. Pred vama su godine kada ćete svojim zalaganjem, učenjem i ulaganjem u svoju budućnost postati časnici koji će biti prepoznati i u civilnom i vojnom sustavu, ali i u međunarodnom okruženju. Budite dinamični i zahtijevajte od svojih nadređenih nova znanja”, rekao je general Barić.

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

Poruka Predsjednice: Nasilje je jezik slabića

Objavljeno

na

Objavio

Nasilje je jezik slabića, a naša je zadaća uspostaviti sustav zaštite od nasilja, još više društveno ozračje nenasilja, u kojem će svatko, posebice djeca i žene, imati sigurnost ne samo života nego i svog dostojanstva, poručila je u petak predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u povodu obilježavanja Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama

Hrvatska taj dan obilježava u znak sjećanja na tragično ubojstvo triju žena – sutkinje, odvjetnice i stranke u postupku te teško ranjavanje sudske službenice, 22. rujna 1999. godine na zagrebačkom Općinskome sudu. Zločin je tijekom održavanja brakorazvodne parnice počinio suprug stranke u postupku.

“Nažalost, vijesti iz crnih kronika, ne samo u našoj zemlji nego i u cijelom svijetu, potvrđuju da suvremena društva, unatoč proklamiranoj ravnopravnosti spolova, ne nalaze načina stati na kraj tome zlu”, upozorava predsjednica u svojoj poruci.

Naglašava da je borba protiv nasilja nad djecom i ženama bitna  prije svega za normalan život naših obitelji i za normalne međuljudske odnose, a samim time ima opću društvenu važnost.

“Odgoj za nenasilje mora biti kontinuiran, a ne kampanjski, tek kada se ono dogodi. Naša je zadaća uspostaviti sustav zaštite od nasilja, a još više društveno ozračje nenasilja, u kojem će svatko, posebice djeca i žene, imati sigurnost ne samo života nego i svog dostojanstva”, poručuje.

Takav odgoj, naglašava, mora se provoditi kroz resornu suradnju institucija, djelotvornu sudsku praksu, ali prije svega kroz promicanje kulture ophođenja i međusobnog uvažavanja. Ističe pritom i ulogu svih državnih, obrazovanih i religijskih institucija, a posebno obitelji, u kojoj se primarno formira kultura ponašanja.

“Naša je roditeljska dužnost učiti djecu da je svako nasilje prema ženi i prema djetetu krajnje neprihvatljivo. Nasilje je jezik slabića, o nasilju ne smijemo šutjeti niti biti popustljivi prema zlostavljačima, što se nažalost nerijetko događa”, stoji u poruci hrvatske predsjednice Grabar-Kitarović.

facebook komentari

Nastavi čitati