Jedino Hrvatska ima bivšeg šefa države koji veliča Putina

1

Gdje god da otputujem, primaju me šefovi država ili visoki dužnosnici. Ali moji inozemni nastupi predstavljaju isključivo moje stavove o važnim problemima, i oko toga se ne koordiniram s Uredom predsjednika ili Ministarstvom vanjskih poslova – objasnio je bivši predsjednik Stipe Mesić s kojim smo prije nekoliko dana razgovarali o njegovim boravcima i nastupima u inozemstvu.

Česta putovanja

PXL_110126_2294

Stipe Mesić voli putovati: ove je godine trinaest puta boravio u inozemstvu, od Slovenije i Albanije do Kuvajta, Kine i Azerbajdžana. A kako kaže, u iduća tri mjeseca posjetit će još Azerbajdžan, Turkmenistan, Indiju, Kinu i Rusiju, gdje će sudjelovati na forumima i konferencijama na kojima se okuplja političko-poslovni establishment.

Na temelju podataka objavljenih na njegovoj web stranici, Stipe Mesić povremeno nastupa sa stavovima koji se bitno razlikuju od službene državne politike. Dok Hrvatska kao članica NATO-a i EU u ovogodišnjim međunarodnim krizama poput ukrajinske i bliskoistočne nastupa zajedno s europskim saveznicima i Amerikom, bivši hrvatski predsjednik nekoliko je puta otvoreno podržao Rusiju.

Tako je na posljednjem putu u inozemstvo, 17. rujna u Seulu, glavnom gradu Južne Koreje, sudjelovao na konferenciji “Dijalog o međusobnom razumijevanju za svjetski mir”, gdje je iznio kako vidi događaje u Ukrajini:

“Svjedočimo krajnje opasnim zbivanjima u Ukrajini, što su izazvana pogrešnim kalkuliranjem sračunatim na to da se ide korak dalje u tzv. obuzdavanju Rusije i u njezinu okruživanju s režimima koji joj neće biti skloni, niti će željeti nastaviti dosadašnju gospodarsku suradnju s njom. U svemu tome uporno se i sve očitije zaobilazi UN. Uvođenje ‘reda u svijetu’ svedeno je na unilateralne akcije pojedinih zemalja, praćenih tzv. koalicijama voljnih, a zapravo poslušnih. Čak i proglašavanje međunarodnih sankcija, što ih legitimno može proglasiti samo i jedino UN, prebačeno je u domenu djelovanja jedne velike sile i Europske unije koja je, nevoljko i s podijeljenim osjećajima, slijedi.”, dio je Mesićeva nastupa u Južnoj Koreji.

Slične teze iznio je u Andori u kojoj je boravio od 4. do 7. rujna na skupu posvećenom mehanizmima za rješavanje sukoba u široj Europi.

Sovjetska vremena

asia

Mesićeve teze puno su bliže moskovskom viđenju situacije nego hrvatskoj politici. “Može se o ruskoj politici misliti ovako, ili onako, ali krajnje je opasno frustracije naslijeđene iz sovjetskih vremena prenositi na današnju Rusiju. ‘Okidač’ je nedvojbeno bila kriza u Ukrajini u kojoj ni zapadna Europa ni SAD nisu čisti. Napokon, kako bi u Parizu, Londonu, ili Washingtonu reagirali kada bi tamo izbile velike demonstracije protiv vlasti, a onda bi se redali političari iz stranih država koji bi hrabrili i poticali demonstrante?” izjavio je bivši predsjednik.

“Kao što sam rekao, o svojim nastupima ni s kim se ne dogovaram. Pratim politiku, gledam što se događa i zatim iznosim vlastitu analizu”, objasnio nam je Stipe Mesić u tom telefonskom razgovoru.

U Andoru je doputovao s Bleda, gdje je 3. rujna na Drugom simpoziju think-tankova Kine i srednjeeuropskih i istočnoeuropskih zemalja prilično neuviđavno kritizirao politiku SAD-a, a branio Kinu.

Još kao predsjednik, Mesić je često kritizirao Amerikance, a kako bi izbjegao dolazak Georgea W. Busha u Zagreb, namjeravao je tih dana otići u posjet Vijetnamu, što je u svojim memoarima opisao njegov savjetnik Tomislav Jakić.

No velik dio Mesićevih putovanja ujedno su pokušaji povezivanja ovdašnjih gospodarstvenika s potencijalnim uvoznicima u tamošnjim državama. On kaže kako ne zna kakvi su rezultati jer, nakon uspostavljanja kontakata, sve je u rukama hrvatskih poslovnih ljudi. “Ja im otvaram vrata, a onda je sve na njima i njihovim sposobnostma. Ipak mislim da su neki nakon ovih putovanja uspjeli svoje proizvode plasirati na ta tržišta”, kaže Mesić.

Festival dinja

A itinerer njegovih putovanja u 2014. pokazuje da je Mesić proputovao dobar dio svijeta.

Tako je u razdoblju od 9. do 12. kolovoza posjetio Ašgabat u Turkmenistanu i prema službenom izvještaju “na kraju sastanka predsjednik Gurbanguly Berdimuhammedow pozvao je predsjednika Mesića na privatni ručak”.

A zadnjeg dana je “predsjednik Mesić s cijelom delegacijom prisustvovao Festivalu dinja”. Od 13. do 16. lipnja Stipe Mesić bio je u Albaniji u koju je stigao na pozivgradonačelnika obalnog grada Shëngjina, Salvadora Kaçaja, a u povodu otvorenja turističke sezone. Tjedan ranije, 7. lipnja, u Kijevu je kao izaslanik Ive Josipovićabio na inauguraciji Petra Porošenka, novoizabranog predsjednika Ukrajine.

U razdoblju od 20. do 25. svibnja otputovao je u Kazahstan. Mesić je u Kazahstanu razgovarao s predsjednikom Nazarbajevom te s ministrom vanjskih poslova Erlanom Idrisovim, a poslije je imao i odvojeni sastanak s ministrom prometaŽenisom Kasymbekom.

U svibnju je otišao na osmodnevnu kinesku turneju, i to: od 10. do 12. 5. Šangaj, od 7. do 9. 5. Macao i od 4. do 7. 5. Peking. Bivši predsjednik sastao se s političarima poput viceministra Li Jinjuna, a posjetio je i “Centralni komitet KP Kine, gdje je iskazana podrška našim tvrtkama u pronalaženju investitora u Kini”.

Od 26. do 30. travnja sudjelovao je u Bakuu, metropoli Azerbajdžana, na 2. forumu Shared Societies. U Bakuu je imao odvojeni susret s predsjednikom Ilhanom Alijevom i tada je predloženo “da fundacija Gajdar Alijev otvori centar u Hrvatskoj radi proširivanja suradnje između Hrvatske i Azerbajdžana”. Između 30. 3. i 2. 4. u Rimu je bio na Međunarodnom simpoziju kulturne diplomacije i religije. Cilj simpozija bio je istražiti korištenje i potencijal međuvjerskih dijaloga za promicanje diskursa, s krajnjim ciljem globalnog mira.

Od 23. pa do 26. ožujka otišao je u Kuvajt kao, kako je objavljeno, “počasni gost Festivala kulture-literature, umjetnosti i pjesništva, gdje je održao i uvodni govor”.

Ured od 2 milijuna kuna

Usto se dodaje da se u radnom dijelu posjeta Mesić kratko susreo sa zamjenikom premijera koji je i pokrovitelj manifestacije Sheik Salman Alsabahom, ministrom kulture i informacija Države Kuvajt i s predsjednikom vlade Skeikom Alijem Djaberom Alsabahom.

U veljači od 23. do 26. Mesić je prvi put otputovao u Ašgabat, Turkmenistan. “Dogovoreno je da tvrtka Uljanik završi ugovornu izgradnja dvaju trajekata”, glasi službeno priopćenje.

Stipe Mesić ima ured u vili u Grškovićevoj na Šalati. Prema zakonu, bivši šef države doživotno je dobio državnu vilu, tajnice i zaštitare, a godišnji proračun je nešto više od milijun kuna. Za usporedbu, u Sloveniji je Milan Kučan pet godina na teret države imao vlastiti ured. Vlada je iz proračuna izdvojila 2 milijuna kuna za ured.

Napadi na EU i SAD

“Svjedočimo krajnje opasnim zbivanjima u Ukrajini, što su izazvana pogrešnim kalkuliranjem sračunatim na to da se ide korak dalje u tzv. obuzdavanju Rusije. Uvođenje ‘reda u svijetu’ svedeno je na unilateralne akcije pojedinih zemalja, praćenih tzv. koalicijama voljnih (a zapravo poslušnih).”

“Čak i proglašavanje međunarodnih sankcija, što ih legitimno može proglasiti samo i jedino UN, prebačeno je u domenu djelovanja jedne velike sile i Europske unije koja je, nevoljko i s podijeljenim osjećajima, slijedi.”

“Kako bi u Parizu, Londonu, ili Washingtonu reagirali kada bi tamo izbile velike demonstracije protiv vlasti, a onda bi se redali političari iz stranih država koji bi hrabrili i poticali demonstrante?”

Komentar Željka Trkanjeca:

Nevažni, ali za Hrvatsku ipak štetni istupi

Bivši predsjednik Stjepan Mesić u svih je deset godina svog mandata donio samo jednu dobru vanjskopolitičku odluku: odbio je sudjelovanje Hrvatske u napadu na Irak 2003. godine jer operacija nije bila pod UN-om (ne treba zaboraviti da je tada imao i dobrog savjetnika). Sve ostale njegove ideje, uključujući fascinaciju Pokretom nesvrstanosti, bile su na određeni način čak i štetne (sjetimo se njegove isprike Gadafiju).

Kao bivši predsjednik opet nije shvatio odgovornost te titule: promicati državne interese, a to znači i politiku, ne samo zbog toga što ga država plaća i ne samo zbog toga što često nastupa kao izaslanik sadašnjeg predsjednika, što je također dvojbena odluka Ive Josipovića. Mesić je izravno protiv službene hrvatske politike bio već u slučaju pada Gadafija i nije naučio lekciju – kad se malo bolje pogleda njegov itinerer, vidi se da baš i nema nešto puno zapadnog svijeta.

Ali, zato i dalje potvrđuje svoju pripadnost krugu obožavatelja Vladimira Putina i brojnih svjetskih diktatora (Kazahstan, Turkmenistan) pa je jasno da o Ukrajini misli drukčije od Zagreba.

No, na sreću, to u svijetu znaju pa ga više i ne doživljavaju ozbiljno. Za razliku recimo od Milana Kučana i Danila Türka, čiji se glas i dalje sluša i u deželi i na Zapadu. Mesiću je od hrvatskih saveznika važniji Festival dinja.  (JL)

facebook komentari

  • Bez obzira na Mesićeve unutarnje i osobne projugoslavenske osjećaje, ipak on, kakav je takav je, predstvlja Hrvatsku, poput Adolfa Hitlera – kao Austrijanac – gdje god je nastupao predstavljao je Njemačku.