BLAGDAN ILI PRAZNIK

1

Mali jezični savjeti od ‘Časopis Jezik’

Vezak_vezla_Hrvatica_mladaI blagdan i praznik pripadaju hrvatskomu jeziku, a kada ćemo koju riječ upotrijebiti ovisi o značenju.
Blagdan je stara hrvatska riječ koja je složena od blag i dan. Blag označava ono u čem ima dobra, a znači i rodan i obilan, kao i dobro jesti – blagovati, pa je prvotno značenje riječi blagdan bilo “dan kada se smije mrsiti”.

Danas riječ blagdan označava dan određen za obilježavanje ili slavljenje kojega događaja, uspomenu na koju osobu. Može biti svjetovni ili vjerski, a u oba značenja državni, službeni. Uporaba riječi blagdan u hrvatskom književnom jeziku ima punu opravdanost i s obzirom na značenje, kao i s obzirom na hrvatsku jezičnu tradiciju, iako je neko vrijeme u hrvatskom jeziku bila potisnuta – u vrijeme kada su vjerski blagdani potiskivani, skupa s njima potiskivan je i njihov naziv. To je vrijeme u kojem su nicali praznici – Dan republike ili 1. maj – te dane nitko ni danas ne bi nazvao blagdanima.

Riječ praznik znači “prazan dan”, neradni dan, dan odmora. U hrvatskom književnom jeziku ta riječ označuje veće ili manje razdoblje u školskoj godini predviđeno za odmor u kojem se službeno ne radi (u razgovornom se jeziku čuje i ferije, raspust) pa se u skladu s tim rabi u množini – praznici.

Za razliku od blagdana koji najčešće traju jedan dan, praznici podrazumijevaju više dana. Oni mogu biti školski, ljetni, zimski, proljetni, božićni i uskrsni – to su dani kada učenici i studenti ne pohađaju nastavu. Kada mislimo na Božić i Uskrs, govorit ćemo o blagdanima.
Kada dani u kojima ne radimo nose službeni naziv, kada nose odrednicu vjerski ili državni, govorimo o blagdanima. Četrnaest je službenih blagdana u Republici Hrvatskoj, a svima koji su zaposleni ti su dani neradni.

Izvor: Hrvatski Glas Berlin, Savjet napisao: Borko Baraban

facebook komentari

  • Otporaš

    Bravo! Svaka hrvatica i svaki Hrvat bi trebali znati značenje i jedne i druge riječi, te ne stavljati riječ “blagdan” undje gdje treba staviti riječ “praznik”, jer su te dbvije riječi različite i u potpunosti svaka gocvori za svoje značenje. Slaviti, na primjer, dan hrvatske državnosti Deseti Travnja se ne može nazvati “blagdanom” već “praznikom”, niti se na primjer Uskrs ili Božić ne mogu zvati “praznikom” nego “Blagdanom”.