Pratite nas

Blagdan Velike Gospe

Objavljeno

na

Blagdan Velike Gospe (Uznesenje Blažene Djevice Marije) koji se slavi 15. kolovoza je jedan od najvećih blagdana katoličke crkve. Velika Gospa posebno se svečano obilježava u hrvatskom puku diljem Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Vjernici se u mnogim župama pripremaju za ovaj blagdan kroz svete mise koje se u narodu zovu devetnice.

U Hrvatskoj su najpoznatija svetišta Marija Bistrica i Sinj koja svake godine privuku tisuće i tisuće vjernika na hodočašće. U Hercegovini se također slavi u mnogim župama a najpoznatije je svetište na Širokom Brijegu te Posušju. Naravno treba spomenuti i Međugorje koje također privlači veliki broj hodočasnika.

Tradicionalno se održavaju procesije te mise uočnice večer prije blagdana.

uocnica

O Marijinom Uznesenju

Marijino svetište Široki Brijeg baštini onu iskrenu pobožnost vjerničkog puka u Hercegovini prema majci Božjoj tijekom dugih stoljeća pod turskom vlašću kad zapadno od Neretve nije bilo ni jedne crkve ni kapele, ali su žar vjere i nada u bolju budućnost davali ljudima snagu da ustraju stavljajući na prvo mjesto duševno spasenje. Poniznost službenice Gospodnje koja je u svemu vršila Božju volju bila je orijentir i mjerilo vjernosti Bogu i predanosti u njegovu svetu volju. Naši pređi, Marijini štovatelji, prihvaćali su kao misao vodilju pouku apostola Pavla: “Sve patnje sadašnjega vremena nisu ništa prema budućoj slavi koja se ima očitovati na nama (Rim 8,18)”.

gospa_siroki_brijeg  I u vremenu kad nije bilo crkava ni oltara naši su pređi po zabitnim mjestima slavili Boga pod otvorenim nebom. Srca su im bila hramovi Duha Svetoga. Unatoč prevelikim teškoćama u svetoj su vjeri živjeli i umirali i posebno se utjecali zagovoru Djevice Bogorodice. Prvi samostan s crkvom, ovaj naš širokobriješki – koji je sagrađen nakon pune 283 godine od rušenja svih samostana i crkava zapadno od Neretve – nije slučajno posvećen uznesenju Marijinu. Dapače, pod zaštitu Blažene Djevice Marije na nebo uznesene stavila se i Hercegovačka franjevačka provincija. fratri i narod, kojima je mač boli nebrojeno puta probo srce, svoju bolnu i slavnu prošlost i sadašnjost nisu razdvajali od Isusove muke, od Marijinih sedam (= nebrojenih) žalosti, ali isto tako ni od Isusova uskrsnuća i Marijine proslave u nebesima.

I naš suvremeni život ima svoje boli i svoje radosti, razočaranja i uspjehe, tamu zla i svjetlo istinito koje rasvjetljuje svakoga čovjeka (Iv 1,9). Svakog nas dana obasjava to istinito svjetlo koje dolazi s Isusova oltara. A kako Božje svjetlo može preobraziti čovjeka, najbolje očituje život Blažene Djevice Marije i njezino slavno uznesenje na nebo. Bog ju je, kao onu koja je u svemu izvršila Božju volju i kao majku svoga Sina, okrunio za kraljicu neba i zemlje.

Uočnica-i-blagdan-Velike-Gospe-u-Širokom-BrijeguNauk o Marijinu uznesenju na nebo po završetku njezina zemaljskoga života proglasio je člankom vjere 1. studenoga 1950. papa Pio XII. Iako je ta dogma proglašena tek u novije vrijeme, njoj prethodi duga tradicija, stara gotovo kao i sama Crkva. Sveti Epifanije u četvrtom stoljeću prvi je istočni otac koji govori izričito o Marijinu uznesenju na nebo. On piše: “Kako je moguće da Marija svojim tijelom ne posjeduje nebesko kraljevstvo, ona koja nije učinila u tijelu nikakvo ružno djelo, već je ostala bezgrješna?” Prema njemu razlozi bi Marijinom uznesenju na nebo i u tijelu bili u njezinoj potpunoj bezgrješnosti. Na njoj se prvoj i u punini ispunilo šesto blaženstvo: “Blago onima koji su čista srca jer će Boga gledati!” (Mt 5,8). Sveti Grgur Turonski († 593) prvi je zapadni crkveni pisac koji izričito govori o Marijinu uznesenju na nebo.

Veliki srednjovjekovni propovjednik sv. Antun Padovanski († 1231) u jednoj propovijedi na Veliku Gospu kaže: “Gospodin je uskrsnuo kad je uzašao s desne Oca. Uskrsnula je i škrinja njegova posvećenja, kad je na ovaj dan Djevica Majka bila uznesena u vječnu ložnicu…”

Velika Gospa je dan svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo. Slavi se 15. kolovoza svake godine. Taj dan je i državni blagdan u Republici Hrvatskoj. Na svetkovinu, mnoštvo vjernika hodočasti u mnogobrojna Marijina svetišta. Prema katoličkoj teologiji, Marija je uznesena na nebo, dušom i tijelom. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo, proglasio je papa Pio XII., 1. studenog 1950. Tome prethodi duga tradicija, stara gotovo kao i samo kršćanstvo. O Marijinom uznesenju pisali su, među ostalim, kršćanski autori sv. Bernard, sv. Antun Padovanski i drugi. Blagdan se slavi u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi. Održavaju se procesije i festivali. Anglikanci i luterani slave blagdan, ali bez službenog spominjanja riječi „uznesenje”.

Kardinal Newman piše ovako: “Marija je otajstvena ruža, a to znači tajanstvena i sakrivena, jer to označuje pojam rosa mystica. Zašto na zemlji ne čujemo da bi Marijan grob bio ovdje ili ondje, meta hodočašća, niti se označavaju i izlažu – kao u slučaju svetaca – Marijine relikvije? Ako pak postoji koje tijelo – prije svakog drugog dostojno da mu bude posvećena naročita pažnja – onda bi to bilo upravo tijelo naše Gospe.

gospojinaZašto je Marija uvijek bila tako sakrivena ruža? Zar je lako prihvatljivo da bi oni koji su bili tako puni poštovanja i brige za tjelesa svetaca i mučenika, zanemarili nju, Kraljicu mučenika i Kraljicu svetaca, samu Majku našega Gospodina? To je nemoguće. Zašto je ona, dakle, ruža tako sakrivena? Razlog je u sebi jasan: njezino je sveto tijelo na nebu: ono je dignuto sa zemlje.” Istini za volju, u Newmanovo tumačenje valja unijeti neke neznatne ispravke koji njegov nauk u biti ne mijenjaju. Na brdu Sionu u Jeruzalemu nalazi se crkva Marijina usnuća iz novijeg doba, gdje je Marija, prema predaji, usnula u Gospodinu. Nedaleko pak od Getsemanija nalazi se njezin grob, danas crkva u rukama pravoslavaca. Dakako da je i prema pravoslavnoj i katoličkoj predaji taj grob prazan jer je Marija, ne samo dušom, već i tijelom uznesena na nebo.

Iz dogmatske bule o Marijinu uznesenju pape Pija XII.: “Napokon je Bezgrješna Djevica, sačuvana čista od svake ljage istočnoga grijeha, ispunivši tijek zemaljskog života, s dušom i tijelom bila uznesena u nebesku slavu.” A zatim izriče kristološku svrhovitost te Marijine povlastice ovim riječima: “Ona je od Gospodina bila uzvišena sa svojim Sinom, Gospodarom gospodara i pobjednikom nad grijehom i smrću.”

Fra Karlo Balić kaže: “Krist, pobjednik grijeha i smrti, zadobiva u Mariji najveću od svojih pobjeda izuzimajući je od grijeha i dajući joj unaprijed – tj. prije općeg uskrsnuća tjelesa – proslavu u duši i tijelu. Time je Marija, uzeta na nebo, jamstvo budućeg uskrsnuća i proslave svih onih koji vjeruju u Krista, a zbog toga isti motiv nade i utjehe za Božji narod u očekivanju parusije.”

gospin-brig.info/kamenjar.com/foto:frama.ba

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

HRT otkazao Jurkasu suradnju nakon peticije inicijative “Ivo Pilar”

Objavljeno

na

Objavio

Anđelo Jurkas više neće surađivati na HRT-u. Povod za to je, kako su nam potvrdili s HRT-a, taj što je Jurkas navodno povrijedio njihov etički kodeks.

– Obavješćujemo Vas da se Hrvatska radiotelevizija odlučila zahvaliti na suradnji spomenutome vanjskom suradniku nakon što je utvđeno da su njegovi stavovi izneseni na društvenim mrežama u neskladu s Etičkim kodeksom za novinare i kreativno osoblje Hrvatske radiotelevizije i drugim unutrašnjim pravilnicima Hrvatske radiotelevizije koji se odnose na naše zaposlenike, ali i sve vanjske suradnike – stoji u odgovoru na naše pitanje s HRT-a, javlja VečernjiList

Podsjetimo, Građanska inicijativa Ivo Pilar zajedno s 10 udruga i koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskog rata, zatražili su trenutačni raskid ugovora između HRT-a i Anđela Jurkasa, zbog teških kršenja Općih pravila o radu i ponašanju zaposlenika HRT-a i teških kršenja odredbi Etičkog kodeksa HRT-a.

Alo Bing, može dostava tri tone anthraxa i jedno pedesetak bombi na Markov trg. aktivirati i ostaviti tamo u crkvi, platit će onaj simpatični sjedokosi deform u kolicima. Cijena prava sitnica. Šifra: Kajzer Soze – napisao je Jurkas u vrijeme braniteljskih prosvjeda. Nakon što ga je HRT angažirao reagirali su iz Građanske inicijative Ivo Pilar, portala Kamenjar.com kao i još nekih portala. No, Jurkas je pokušao demantirati te navode, tvrdeći kako je i sam dijete branitelja, te kako se radilo o šali, odnosno referenci na strip Alan Ford.

Pročitajte u dokumentu u prilogu što je sve pisao Jurkas:

Građanska inicijativa Ivo Pilar zajedno s 10 udruga zahtijeva trenutačni raskid ugovora između HRT-a i Anđela Jurkasa

 

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Komentar

Pater Ike Mandurić: Slobodu srca, kao ni slobodu Domovine, nitko ti ne daruje. Za nju se izboriš

Objavljeno

na

Objavio

JESI LI SLOBODAN? (PRIJAVI SE!)

Kad je rat započeo; kad je postalo opasno; kad se tražio netko tko je spreman preuzeti odgovornost, isplivala je prikrivena vrijendost duše.

Najednom je postalo vidljivo kako nisu svi isti, i kako su, među privodno jednakima, velike razlike. Iskrsnuli su oni koji su imali vlastiti stav, istinsku spremnost, crtu samopouzdanja; oni koji su se vlastitom idejom i mišlju davno otrgnuli od majčinih skuta; oni koji su duhom bili slobodni i svoji – i već odavna nisu morali polagati račune nekim tutorima.

Isplivali su slobodni duhom, i koji su se već odavno bili lišili toga da za stvari srca moraju pitati tatu i mamu. Takvu su već dugo, i prije rata, slobodarskom spremnošću za žrvu živo disali punim plućima.
Isplivao je Blago Zadro.

Bilo je onih koji su od ovih slobodnih, izgledali bolji i plemenitiji. Onih koji su poznavali više domoljubnih pjesama, povjesnih tragedija; bilo je puno onih koji su više lili suze za domovinom Hrvatskom; koji su imali više načelnog suosjećana; više blagosti i nježnosti… Ali, samo zato jer nisu bili svoji, i jer nisu bili slobodni, ostali su na dnu, i zarobljeni, i neslobodni, mogli su samo gledati kako im povijesni trenutak krade šansu za herojstvo, i kako život pored njih prolazi. A on uvijek prolazi.

Rijetki to, kao Bruno Bušić, znaju prepoznati, i koji su slobodni krenuti za srcem.

Slobodu srca, kao ni slobodu Domovine, nitko ti ne daruje. Za nju se izboriš, za nju se sam odgojiš. Životna šansa i poziv stalno su u Tvojoj svagdašnjici. I prigoda da slobodu pronađeš.

Na današnji dan za Domovinu i za ljudskost, život su dali dva heroja. Blago Zadro i Bruno Bušić! Naizgled, posve različiti. A u jednom posve isti: posve slobodni da, žive ili umiru, za ono za što sami žele.

Puno je dobrih i “svetih”, ali neslobodnih toliko da se ni za Kristom ne usude krenuti bez dopuštenja drugih. Šteta, šteta za takve! Oni ni sveti nikad postati neće, ako prije toga ne postanu slobodni.

Danas te pozivam u školu slobode. Dečki, Vas posebno!
Prijavi se, čekam te!

PRIJAVI SE!

>> Prijava ovdje

facebook komentari

Nastavi čitati