Boljkovac: Ne bojim se suđenja, iako se u Hrvatsku vraća ustašluk

0

Prvi hrvatski ministar unutarnjih poslova Josip Boljkovac, koji čeka suđenje za partizanski zločin nad civilima 1945. kod Duge Rese, kazao je da se ne boji ni suđenja ni moguće osude. Ističe i da progon njega, koji je među prvima dizao ustanak protiv fašizma, dokazuje da ustaštvo i dalje živi u Hrvatskoj, što mora biti velika opomena.

Nakon komemorativnog skupa žrtvama ustaškog terora u Gornjoj Trebinji kod Karlovca Boljkovac je izjavio da se ne boji mogućeg zatvora zbog optužbi za zločin nad civilima 1945. jer nije kriv, niti sud ima argumente.

Boljkovcu bi na zagrebačkom Županijskom sudu za mjesec dana trebalo početi suđenje zbog optužbi da je kao šef kotarske OZNA-e 1945. naredio smaknuće 21 civila zbog njihove suradnje s ustaškim vlastima. Sve je moguće zbog prevelikih diskrecijskih ovlasti sudaca, iako likvidacija iz 1945. godine nema nikakve veze sa mnom,kazao je Boljkovac.

One sa slovom ‘U’ je skupljala logorska ekipa, a organizatore ustaškog pokreta je kupila OZNA okruga, a ne OZNA kotara, na čijem sam čelu bio ja, jer kotarska OZNA za to nije imala nadležnost, kazao je Boljkovac. Dodao je da je u vrijeme dugoreškog zločina on bio u bolnici zbog trovanja hranom.

Na pitanje znači li to da se uopće nema razloga bojati suđenja Boljkovac je odgovorio da je tragično samo to da se u Hrvatsku vraća ustašluk pa se sudi SKOJ-evcima koji su protiv fašizma dizali ustanak 1941. Ja bih radije da griješim, da više nema ustašluka, ali ne griješim. Kome treba sada suđenje protiv onih koji su prvi dizali ustanak i izvršavali zadatke, propješačili ove krajeve kad se klalo i ubijalo, kao i ovdje u bivšoj općini Skakavac? Nekome valjda treba. Ali to je opomena. Opomena!, kazao je Boljkovac Hini.

Tijekom suđenja koje bi trebalo početi 5. veljače očekuju se iskazi 40-ak svjedoka. Među njima je rodbina ubijenih, oni koji imaju saznanja je li Boljkovac imao ovlasti zapovijedati jedinicama Korpus narodne obrane Jugoslavije (KNOJ) te svjedoci koji bi trebali odgovoriti je li na dan zločina bio u karlovačkoj bolnici. Očekuje se i analiza arhivske građe koja bi mogla rasvijetliti pod kojim je okolnostima došlo do zločina.

Boljkovac je navodno između 7. svibnja i sredine lipnja 1945. protivno propisima međunarodnoga ratnog prava, zapovijedio uhićenje šest poznatih i 14 nepoznatih osoba koje su kasnije, kako tvrdi tužiteljstvo, po Boljkovčevoj zapovijedi likvidirali pripadnici njemu podređene 3. čete 1. hrvatske brigade KNOJ-a i zakopali ih na predjelu zvanom Vidanka Curak. U optužnici stoji i da je jedan muškarac, koji se usprotivio odvođenju, ubijen iz vatrenog oružja kod željezničke pruge u Dugoj Resi.

Hina/foto:Robert Anić

facebook komentari