Pratite nas

Naši u svijetu

Borbena spremnost: Rusija bi bila Golijat, a Ukrajina David

Objavljeno

na

Ukrajinska vojska je vidljivo angažirana samo oko nekih vojnih baza na Krimu koje godinama dijele Ukrajinci i Crnomorska flota. U nedjelju je novoimenovani zapovjednik ukrajinske mornarice javno prebjegao na rusku stranu. Viši redovi ukrajinskog zapovjedništva su veći dio svoje karijere proveli u sovjetskoj vojsci, a ni oni ni mlađi časnici nisu skloni izazivanju sukoba s ruskom vojskom znajući da je ne mogu pobijediti.

‘Mislim da su instrukcije iz Kijeva vrlo jasne – izbjeći sukobe’, rekao je Dmitrij Gorenburg, viši analitičar pri Centru za pomorske analize koji financira američka vlada.

‘To je u skladu sa stavovima zapovjednika koji su bliski s Rusima, posebno na Krimu, gdje oni i žive jedni s drugima’, kaže Gorenburg i dodaje da bi jedan jedini incident mogao izazvati daljnju eskalaciju.

Ukrajinski veleposlanik pri UN-u Jurij Sergejev rekao je da su Rusi dosad na Krim prebacili 16.000 vojnika, a s obzirom na to da Moskva od prošlog tjedna u blizini ima oko 150.000 vojnika angažiranih na vježbama, taj bi se broj mogao brzo povećati.

Londonski Institut za strateške studije (IISS) procjenjuje da ruska vojska ima oko 845.000 pripadnika i može angažirati oko dva milijuna pripadnika pričuvnog sastava koji imaju dovoljnu razinu uvježbanosti za sudjelovanje u vojnoj akciji.

Od rata u Gruziji 2008. ruski vojni proračun Moskve povećan je za više od 30 posto, na oko 68 milijardi dolara godišnje. IISS procjenjuje da Rusija ima skoro 1400 borbenih zrakoplova raznih tipova, od kojih su neki zastarjeli prema zapadnim standardima.

Ukrajina je u utorak optužila Rusiju da napada komunikacijske sustave i da su mobilni telefoni nekih parlamentaraca, važnih članova sigurnosnih službi blokirani opremom za ometanje instaliranom na Krimu. Šef ukrajinskih sigurnosnih službi Valentin Nalivaičenko Reutersu je rekao da to traje već dva dana. Ruska strana nije komentirala ove informacije.

IISS procjenjuje da Ukrajina troši oko 2,4 milijarde dolara godišnje za vojsku, ali jedva održava svoje vojne snage. Najelitnije postrojbe imaju iskustvo u borbama bok uz bok sa snagama NATO-a u Afganistanu i u drugim mirovnim operacijama, ali većina vojnika ima premalo iskustva s modernijom vojnom opremom za sukobe nakon Hladnog rata.

Ukrajinske vojne snage imaju 129.950 pripadnika, od čega 64.750 u kopnenoj vojsci, 13.950 u mornarici, 45.250 u zrakoplovstvu i oko 6000 u posebnim zračno-desantnim postrojbama. Prije nereda broj pripadnika posebnih policijskih i žandarmerijskih postrojbi bio je 84.900, a pretpostavlja se da je smanjen nakon raspuštanja Berkuta, posebne policijske postrojbe koja je sudjelovala u ubijanju prosvjednika na Majdanu.

Uglavnom smještena pokraj znatno jače Crnomorske flote, ukrajinska mornarica ima malu ili gotovo nikakvu sposobnost djelovanja na moru ako je ruska flota odluči blokirati. Loše održavanje i nedostatak rezervnih djelova onesposobili su jedinu ukrajinsku podmornicu na dizel-električni pogon proizvedenu u doba SSSR-a. Jedna fregata je sudjelovala u operaciji NATO-a protiv somalskih pirata, a ukrajinska mornarica ima oko 10 patrolnih borodova i korveta, pet minolovaca, pet desantnih brodova i dvadesetak manjih neborbenih brodova.

Slično stanje je i sa ukrajinskim zračnim snagama koje na papiru imaju 121 borbeni zrakoplov (Mig-29, Mig-27, Su-24 i Su-25) ali nisu ni pokušale prekinuti zračni most kojim u ruski vojnici i tehnika dopremani na Krim, niti su poletjeli da bi odgovorili na upade ruskih lovaca u ukrajinski zračni prostor. U stvarnosti mnogi su zrakoplovi prizemljeni zbog neispravnosti i dotrajalosti, a IISS procjenjuje da ukrajinski vojni piloti imaju godišnje do 40 sati leta, u usporedbi sa 60 do 100 sati koliko imaju njihovi ruski protivnici.

Hina

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Održan sastanak s izaslanstvom kulturnog i sportskog društva Cro Vienna

Objavljeno

na

Objavio

U utorak, 19. rujna 2017., Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske održao je sastanak s predstavnicima kulturnog i sportskog društva Cro Vienna iz Beča: Matom Stojanovićem, predsjednikom, Andrijom Bubalovićem, sportskim direktorom, Stjepanom Pranjićem i Željkom Batarilom, članovima Izvršnog odbora.

G. Batarilo i g. Stajanović su ukratko predstavili rad društva Cro Vienna, koje je prepoznato od mnogobrojnih sportskih institucija i djelatnika te od samog svog osnutka sudjeluje u natjecanju u organizaciji austrijskog nogometnog saveza što mu kao klubu iseljeničkog podrijetla daje poseban značaj.

Uz seniore, u društvu djeluje i juniorska selekcija sa više od dvjesto djece. Naglašeno je da Društvo svojim radom značajno doprinosi očuvanju kulturnog identiteta Hrvata u Austriji a aktivnim sudjelovanjem u okrilju austrijskih institucija značajno doprinosi integriranosti Hrvata u austrijsko društvo.

Državni tajnik Milas zahvalio se na naporima i aktivnostima koje vodstvo Cro Vienne poduzima u promicanju hrvatske kulture i identiteta te je naglasio važnost zajedništva Hrvata u Austriji. Istaknuo je kako Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske želi ostvariti što bolju suradnju sa svim hrvatskim udrugama, organizacijama i institucijama koje djeluju širom svijeta, pa tako i Republici Austriji. „Cilj svih naših zajedničkih napora mora biti očuvanje hrvatskog identiteta te unapređenje odnosa i suradnje domovinske i iseljene Hrvatske“ – rekao je državni tajnik Milas.

facebook komentari

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Andrej Plenković s predstavnicima hrvatske zajednice u New Yorku

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Vlade Andrej Plenković jučer se, prvoga dana svog boravka u New Yorku, sastao s predstavnicima hrvatske zajednice u SAD-u, gdje su njega i ministricu vanjskih poslova Mariju Pejčinović Burić došli pozdraviti Hrvati iz New Yorka, Los Angelesa, Houstona, Philadephie, Washingtona.

“Drago mi je da smo prilikom posjeta New Yorku u organizaciji našeg veleposlanstva i konzulata i stalnog predstavništva pri UN-u imali mogućnost susresti se s predstavnicima Hrvata koji žive u SAD-u i to ne samo ovdje u New Yorku nego i iz drugih država.

Čak su došli predstavnici Hrvatskog svjetskog kongresa iz Los Angelesa, Hrvati iz Washingtona, Philadelphie, Houstona, niza gradova”, rekao je Plenković.

“Ovo je trenutak kad želimo okupiti sve one koji žele dati doprinos svojoj domovini”, istaknuo je premijer dodajući kako američki Hrvati to doista čine s puno entuzijazma.

“Rijetke su hrvatske obitelji koje nemaju nekoga na nekom od kontinenata i zato mi je osobno uvijek drago vidjeti tu vrstu topline i želje da i oni više približe sebe domovini, a i da promoviraju Hrvatsku što je to moguće više ovdje u Americi”, rekao je premijer.

Podsjetio je na 25. godišnjicu hrvatskog članstva u UN-u i govor koji je tada održao prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, dok su ministrica vanjskih poslova i hrvatski veleposlanik u Washingtonu Pjer Šimunović pozvali Hrvate u Americi na suradnju.

Upitan uoči govora američkog predsjednika Donalda Trumpa što očekuje od njegovog prvog nastupa u Općoj skupštini UN-a, Plenković je rekao kako bi govor trebao ukazati na glavne smjernice američke vanjske politike.

“Trebao bi pokazati na koji način on i njegova administracija vide multilateralizam, način na koji se prilagodio funkcioniranju međunarodnih odnosa i tu očekujem govor koji će nam u ovom trenutku otkriti glavne konture američke vanjske politike koja onda utječe i na sve ostale”, istaknuo je Plenković.

Dodao je kako je znakovito da ovoga puta u New Yorku neće biti njemačke kancelarke Angele Merkel koja je zauzeta izborima, kao ni ruskog i kineskog predsjednika, Vladimira Putina i Xi Jinpina, pa će tako, zaključio je, Trumpov govor biti dominantna tema i sljedećih nekoliko dana.

Obraćanje premijera Plenkovića Općoj skupštini UN-a predviđeno je za četvrtak.

facebook komentari

Nastavi čitati