Connect with us

Intervju

BORJANA KRIŠTO: Onemogućiti da jedan narod bira drugom narodu predstavnike

Published

on

Kroz reformu Ustava i Izbornog zakona mora se osigurati jednakopravnost Hrvata. Samo tako možemo izgraditi prosperitetnu, samoodrživu i u političkom i institucionalnom smislu, te europski orijentiranu BiH, kazala je Borjana Krišto u intervjuu za vecernji.ba.

Aktualno stanje u BiH, nadolazeći opći izbori, problemi s kojima se suočavaju Hrvati u BiH, sve prijevare koje su se događale i događaju, manjkavosti zakona koji su na snazi…, teme su o kojima smo razgovarali s potpredsjednicom HDZ-a BiH i zastupnicom u Domu naroda Parlamenta BiH Borjanom Krišto.

• Kako ocjenjujete kampanju? Čini se da je ona, barem kada su hrvatske stranke u pitanju, bila prilično miroljubiva?

Kampanju smo provodili kao odgovorna i organizirana stranka kroz demokratski proces u kojem smo hrvatskom narodu, biračima, kroz izborni program jasno rekli što su naši ciljevi. Mislim da smo i u ovo predizborno razdoblje koje je iza nas pokazali političku zrelost. Nastojanja HDZ-a BiH i stranaka okupljenih oko HNS-a bila su na što razumljiviji način reći narodu i građanima kako riješiti najvažnije probleme u BiH, posebno probleme s kojima su suočeni Hrvati. Naša kampanja i kontakt s našim biračima traje neprestano. Ono što smo smatrali propustima smo, kroz sustavan rad na terenu, nastojali ispraviti, a u ovoj službenoj kampanji smo prenosili konkretna rješenja.

• Kako građani na terenu reagiraju na činjenicu da hrvatske stranke prvi put nastupaju skoro pa jedinstveno, u okviru HNS-a?

I na prošlim općim izborima u BiH, 2010., pogažena je volja hrvatskoga naroda. Na njima je drugi put većinskim bošnjačkim glasovima onemogućen izbor legitimnog hrvatskog člana u Predsjedništvu BiH. Zanemarena je hrvatska izborna volja. Svi znamo kako je i na koji način formirana vlast na federalnoj razini nakon prošlih općih izbora. Time je najveća šteta počinjena BiH, toga bi trebali biti svjesni kako svi politički predstavnici tako i međunarodna zajednica. Takve se stvari u budućnosti, zbog opstojnosti BiH, ne smiju događati. Bolju budućnost Hrvatima u BiH može jamčiti jedino hrvatski jedinstveni stav za ključna pitanja. Potrebu za jedinstvom i zajedničkim stavovima uvidjele su, ne samo stranke oko HNS-a, nego i hrvatski narod. Oni koji toga još nisu svjesni, mislim da su vođeni nekim uskim, prije svega, osobnim interesima.

• Nositeljica ste jedne od listi HNS-a za državni Parlament, a imate i značajno parlamentarno iskustvo. Što mora biti prioritet Parlamenta i kakve promjene su potrebne u njegovom radu u predstojećem razdoblju?

Najvažnije pitanje Parlamenta BiH u ovom trenutku je, kako ustavna, tako i reforma izbornog zakonodavstva. Prije svega, što je Daytonski sporazum, kao okvir u kojem funkcionira BiH, nepravedno, neodrživo rješenje prema kojem se BiH sastoji od dva entiteta i tri konstitutivna naroda, i uz sve to sadrži diskriminirajuće odredbe prema odluci Europskog suda u Strasbourgu. Kroz reformu Ustava i izbornog zakonodavstva mora se osigurati jednakopravnost hrvatskog naroda s druga dva naroda u BiH, odnosno onemogućiti da jedan narod bira drugome predstavnike u Dom naroda i Predsjedništvo BiH. Također, kroz izmjenu Izbornog zakona mora se osigurati provedba odluka, kako Europskog suda u Strasbourgu tako i Ustavnog suda BiH za Mostar, a i drugih odluka Ustavnog suda. Samo ovakvim reformama Ustava i izmjenama Zakona možemo izgraditi stabilnu, sigurnu, prosperitetnu i samoodrživu i u političkom i institucionalnom smislu, te europski orijentiranu BiH.

• Aktivno ste sudjelovali u pripremi prijedloga za ustavnu reformu. Kako ocjenjujete izglede da se u dogledno vrijeme uistinu provedu ustavne reforme koje će Hrvatima osigurati ravnopravnost?

O ovom pitanju očekujem maksimalnu suradnju s predstavnicima druga dva naroda u BiH. Stavovi političara u BiH o ovom pitanju moraju biti jedinstveni jer jedino tako možemo osigurati opstojnost BiH. Prijedlog Hrvatske demokratske zajednice BiH i stranaka HNS-a, kada je u pitanju BiH, je potpuna ustavna jednakopravnost temeljena na načelima koja osiguravaju primjenu najviših demokratskih prava utemeljenih na međunarodnim načelima i standardima. To znači, decentralizirana država s četiri federalne jedinice i jedinicama lokalne uprave i samouprave. Vidim, u budućnosti, promjene na planu provedbe ustavnih reformi u pozitivnom pravcu. Za to očekujemo i podršku i pomoć od EU jer BiH mora sustići zemlje iz okruženja i dobiti kandidacijski status za ulazak u EU.

• Radili ste i na prijedlogu promjena Izbornog zakona. Što moraju biti prioriteti u reformi izbornog zakonodavstva u BiH?

Za normalno funkcioniranje BiH potreban je novi izborni zakon, između ostaloga i zbog toga da Hrvati u BiH ne bi više razmišljali hoće li biti preglasani. Već sam ranije naglasila, ali želim to ponoviti, da u budućnosti u BiH nijedan narod ne može birati drugom narodu predstavnike u Dom naroda, ni člana Predsjedništva BiH. HDZ BiH je u Parlamentu pokrenuo proceduru izmjena Izbornog zakona i zbog Mostara kako on više ne bi bio grad slučaj jer je za Mostar bilo i previše prijelaznih rješenja, a i zbog naše opredijeljenosti za provedbu odluka Ustavnog suda BiH. Nakon izbora, HDZ BiH i stranke okupljene oko HNS-a će se u potpunosti posvetiti reformi Izbornog zakona kako bi isti osigurao i oživotvorio primjenu najviših demokratskih principa i načela.

• Može li se Federaciji BiH ponoviti nova “platforma” nakon ovih izbora?

U ovako uređenoj BiH sve je moguće. Znamo što se dogodilo na posljednjim općim izborima. Sjetimo se skupine stranaka u Federaciji BiH koje su kroz gaženje izborne volje hrvatskog naroda i pokušaja ukidanja Doma naroda Parlamenta FBiH dovele do uspostavljanja neustavne, nezakonite i za hrvatski narod neprihvatljive vlasti u FBiH. No, unatoč tome, ja vjerujem da će HDZ BiH, zajedno sa strankama HNS-a, imati takav izborni rezultat koji će spriječiti da se dogodi neka nova “platforma”. Hrvati za tako nešto imaju odgovor u svom hrvatskom izboru.

• Iza Hercegbosanske županije, iz koje vi dolazite, nestabilno je političko razdoblje. Mogu li i kako ovi izbori promijeniti takvu situaciju i donijeti toliko potrebnu političku stabilnost u HBŽ-u?

Hercegbosanska županija je prostorno najveća u FBiH. Suočena je s problemima proizašlih iz nepovoljnih gospodarskih prilika od kojih prednjači nezaposlenost. Općenito je u cijeloj državi, uređenoj na ovaj način, teško govoriti o gospodarskom i svakom drugom napretku. Nije lako privući strane investicije u državu u kojoj se ruše i pale državne institucije. Svi smo odgovorni za ovakvo stanje u BiH i zato ono mora biti što skorije uređeno, ali na prihvatljiv način za sva tri konstitutivna naroda i za sve ostale koji žive u BiH. Tek onda možemo govoriti i stvarati konkretne prilike za gospodarski i svaki drugi napredak. HDZ BiH nije sudjelovao u vlasti u HBŽ-u od 2006. U razdoblju od tada pa do 2013. zavladao je negativni trend po stanovnike naše županije. Međutim, HDZ BiH na čelu s predsjednikom Vlade je u ovih nepunih godinu dana od kada je postao dio vlasti napravio niz pomaka. Pokazali smo i dokazali da hoćemo, znamo, možemo i želimo preuzeti odgovornost za cjelokupno stanje na prostoru HBŽ-a, kako u gospodarskom tako i u svakom drugom segmentu života. Nakon izbora nastavit ćemo, na temelju našeg izbornog programa, sa stvaranjem boljih životnih uvjeta za sve stanovnike na području županije. Uvjerena sam da su birači uvidjeli napredak koji je uistinu mukotrpan i iziskuje vremena i da će svojim glasom koaliciji HDZ-a BiH i HNS-a omogućiti nastavak pozitivnih pomaka u HBŽ-u.

• HNS se već nametnuo kao krovna nacionalna institucija bh. Hrvata. U kojem smjeru dalje razvijati Sabor?

Stranke okupljene u HNS-u jasno poručuju da nitko neće uspjeti osporiti hrvatsku političku volju samo ako Hrvati u BiH budu zajedno. Ideja HNS-a je hrvatski odgovor, to je naš projekt kako hrvatskom narodu u BiH osigurati jednakopravnost. Moramo jedinstveno djelovati i uvjerena sam da će nam na ovim izborima to omogućiti hrvatski glasovi. Nakon izbora moramo i dalje zajedno prionuti poslu jer se samo zajedničkim snagama možemo izboriti za životna prava. Uvjerena sam da će to uvidjeti i drugi politički predstavnici i slijediti nas.

• Vi ste jedna od rijetkih žena u vrhu bh. politike. Zbog čega je sudjelovanje žena u političkom životu BiH još uvijek znatno ispod europskog prosjeka?

Rekla bih da su razlozi za to uistinu različiti. Nije isto baviti se politikom u uređenoj, demokratskoj državi i u državi koja to nije. Širom svijeta mnogo je žena koje zauzimaju najviše političke pozicije i veoma su uspješne u svom poslu. Kod nas se žene za ulazak u politiku teže odlučuju za što mislim da nije dobro. Svaka žena je priča za sebe, međutim ono što im je zajedničko jest odgovornost, hrabrost, spremnost suočiti se s najtežim i najvećim izazovima i donositi odluke i u najtežim trenucima. Mi danas imamo toliko, u svom poslu, uspješnih žena i ja sam uvjerena da bi one svojom sposobnošću itekako doprinijele rješavanju nagomilanih problema u društvu kao i napretku funkcioniranja BiH, samo ih treba potaknuti i ohrabriti za ulazak u politiku.

• Kako gledate iza izbora u u budućnosti na BiH, posebice po pitanju Hrvata?

BiH može opstati jedino kao decentralizirana država s tri jednakopravna naroda i vjerujem da će to tako u budućnosti i biti. Danas ne bismo uopće trebali uvjeravati ili podsjećati bilo koga da je „ovo naša zemlja“. Svi trebaju znati da je ona to bila, da to jest i da će to biti, ali samo ako je hrvatski narod u njoj jednakopravan, slobodan i suveren. BiH nema budućnosti bez hrvatskog naroda. To svi konačno trebaju shvatiti. Hrvatski će narod to potvrditi hrvatskim izborom 12. listopada nakon čega će uslijediti hrvatski odgovor!

Autor: Valentina Rupčić/Večernji List

facebook komentari

Continue Reading
Advertisement
Comments

Intervju

Plenković: Rasprava u Saboru pokazala kritizerstvo bez argumenata

Published

on

By

U povodu prve godine rada svoje Vlade, premijer Andrej Plenković Hrvatskom je saboru podnio izvješće.

U jednosatnom govoru spomenuo je mnoge probleme s kojima se Vlada susrela u protekloj godini. Oporbeni klubovi žestoko su kritizirali njegov govor.

U razgovoru za HRT premijer Plenković je rekao kako je rasprava u Saboru pokazala jedno kritizerstvo bez argumenata koje nije bilo na razini jedne konstruktivne rasprave. Meni se čini da smo na sva četiri ključna stožerna programa naše vlade odgovorili. Unijeli smo gospodarsku sigurnost, rast i društvenu solidarnost.

Naglasio je činjenicu da nije bilo trećih izbora u manje od 24 mjeseca, a to bi bilo jako loše i za institucije i za političke stranke. S te strane sam jako zadovoljan da su kolege iz HNS-a prepoznali poruku važnosti stabilnosti, koja je bila poruka međunarodnim financijskim, gospodarskim institucijama.

Pogledajte gospodarski rast, smanjenje javnog duga, proračunskog manjka, najnižu stopu nezaposlenosti, najbolju turističku sezonu… Svi pokazatelji idu u pozitivnom smjeru, istaknuo je Plenković.

Govoreći o problemu iseljavanja iz Hrvatske, premijer je rekao kako to nije problem nastao 16. listopada 2016. godine, već problem koji traje već nekoliko godina. Naš je cilj demokratska revitalizacija zemlje i u tom smislu smo poduzeli niz mjera. Sve njih sam pobrojio u godišnjem izvješću pred zastupnicima. Od rodiljnih naknada, porezne reforme, sufinanciranja stambenih kredita.

Sve su to mjere koje idu za demografskom obnovom, a sadržane su u našem programu. One će ići za tim da našim mladim obiteljima stvorimo preduvjete da ostanu u Hrvatskoj, kazao je. Istaknuo je kako je jučer na užem kabinetu Vlade odlučeno da će se pronaći sredstva za svih 2400 zahtjeva koji  su podneseni za stambeno sufinanciranje.

Premijer je istaknuo kako su početkom godine prepoznali probleme u Agrokoru i na njih reagirali na najbolji mogući način. To je kompanija koja je u privatnom vlasništvu i koja je imala velik utjecaj na hrvatsko gospodarstvo. Nismo imali drugog scenarija nego ići s posebnim zakonom koji bi spriječio gospodarski i financijski krah ne samo te kompanije već i kompanija koje su s njom povezane, rekao je. Dodao je i da je to bila politička odluka i jedini mogući politički odabir.

Kolege iz oporbe ne prepoznaju ono što smo učinili i dobili s Lex Agrokorom. Ispadamo kao netko tko je napravio neki potez koji nije bio dobar. Nismo radili populistički, nismo radili napamet. Na nama je bilo da utvrdimo činjenice, a na savjetnicima da pomognu u dogovoru s vjerovnicima kako napraviti  put prema nagodbi i dugoročnoj održivosti kompanije i očuvanju radnih mjesta, istaknuo je Plenković.

Na pitanje je li potrebno utvrditi političku odgovornost kad je u pitanju Agrokor, premijer je kako im je u interesu da se se rasvijetle sve okolnosti koje su dovele do ove situacije u Agrokoru. Hoće li to biti istražno povjerenstvo ili neki drugi način rasprave u Saboru pred nekim saborskim odborom – to je pitanje u vezi kojega smo otvoreni.

Ono što je važno reći je to da samo istražno povjerenstvo regulirano zakonom te da njegov Članak 4 ne ostavlja baš previše mjesta za interpretaciju. Prema mišljenju mnogih pravnih autoriteta ukoliko se pokrene kazneni postupak istražno povjerenstvo prestaje s radom. To ne znači da Vlada i HDZ ne žele da se rasvijetli sve vezano uz Agrokor. Upravo obrnuto, mislim da bi to bilo zdravo za hrvatsko društvo, naglasio je Plenković.

Plenković: Ova godina bila je za Hrvatsku jedna od najizazovnijih nakon Domovinskog rata

facebook komentari

Continue Reading

Intervju

Todorićev prvi intervju nakon sloma Agrokora

Published

on

By

Ivica Todorić dao je intervju agenciji Bloomberg, kazavši kako vlada sada vodi tvrtku u krivom smjeru.

Ambiciozno širenje Agrokora imalo je smisla gledno iz poslovne perspektive, ustvrdio je Ivica Todorić u intervjuu za Bloomberg, prvom otkad je morao otići sa čela koncerna te poručuje da hrvatska Vlada danas vodi prehrambeni koncern u pogrešnom smjeru.

Todorić ne priznaje bilo kakve strateške greške izuzev nedovoljne komunikacije, ističe Bloomberg. Intervju je vođen elektronskom poštom i naknadnim telefonskim razgovorom.

Todorić tvrdi da bi Agrokorovi planovi, uključujući i najveću akviziciju, onu slovenskog maloprodajnog lanca Mercatora, polučili željene rezultate da je dobio dovoljno vremena da ih provede u djelo.

“Imali smo jasan plan i strategiju”, tvrdi Todorić, osnivač i još uvijek vlasnik prehrambenog koncerna. “No, Vlada nam nije dozvolila da ga provedemo u djelo.”

Agrokor zapošljava 57 tisuća radnika, a njegov portfelj uključuje, između ostalog, proizvođače hrane i energije i softverske kompanije na čitavom području Balkana.

Todorić je izgradio grupu tijekom desetljeća tranzicije Jugoslavije u tržišno gospodarstvo da bi potom prepustio kontrolu nad kompanijom izvanrednoj upravi koju je imenovala hrvatska Vlada kako bi se provelo restrukturiranje i izbjegao potencijalni slom koji bi uzdrmao gospodarstvo cijele regije, piše Bloomberg.

Nekada je bio najbogatiji građanin Hrvatske a danas spočitava sam sebi da nije pravodobno javno reagirao na bojazni investitora.

Vrijednost Agrokorovih obveznica snažno je pala od siječnja jer kreditori nisu bili sigurni kako će konglomerat riješiti problem sedam milijardi dolara duga, nagomilanog radi financiranja poslovnog širenja.

“Moja je najveća odgovornost što nisam bio prisutan u medijima, nisam komentirao ni opovrgavao određene priče koje su objavljivane ili se o njima pričalo”, kaže Todorić. “Nismo imali vremena objašnjavati nekim ljudima što radimo”, dodaje.

S dolaskom izvanredne uprave, Todorić je formalno ostao vlasnik koncerna, ali ne može sudjelovati u odlučivanju o njegovu restrukturiranju niti o poslovnoj strategiji.

Tvrdi da zbivanja nakon njegova odlaska odražavaju “nekompetentnost i bezakonje”. Kaže da razmišlja o tome kako da se suprotstavi Vladi u pitanju ‘lex Agrokora’, posebnog zakona koji je Hrvatska usvojila kako bi stvorila pravni okvir za preuzimanje njegove kompanije.

Mercator je, po njegovim riječima, bio “logična akvizicija gledano iz poslovne perspektive”.

“Rezultat je bilo drugi po veličini maloprodajni lanac u jugoistočnoj Europi, s prihodima od šest milijardi eura i 2.000 trgovina. Morate razumjesti da tako komplicirani i krupni procesi traju”, ističe Todorić.

Iako su početne istrage u travnju razotkrile “moguće nepravilnosti” u Agrokorovim poslovnim knjigama, Todorić je njihove rezultate otklonio kao nastojanja Vlade da “upotrijebi revizore za svoje političke ciljeve”. “Nema sumnje da sam griješio, svatko tko radi griješi, a ja sam radio dan i noć 40 godina kako bih izgradio Agrokor”, napominje.

“Teško je izdvojiti jednu stvar ali u cjelini gledano, postigli smo nevjerojatan uspjeh. Stvorili smo najveću kompaniju u ovom dijelu Europe”, zaključuje Todorić.

facebook komentari

Continue Reading