Pratite nas

BiH

Bosna i Hercegovina je matična zemlja i Bošnjaka i Srba i Hrvata

Objavljeno

na

Gotovo kao i u ratu Bosnu i Hercegovinu posjećuju mnogi, i najviše je onih ne dobrih namjera, najviše posjeta je od strane njenih povijesnih okupatora, onih koji su je ućinili neriješivim problemom, ne jednačinu sa jednom nepoznatom, već sa tri nepoznate, za ćije riješenje gotovo da nema matematičke formule.

Da bi se koliko toliko moglo vidjeti kamo Bosna i Hercegovina ide, zapravo zašto stagnira i nestaje, uvijek je potrebno pogledati šta se to jučer i danas zbiva i događa u toj zemlji, tko je posjećuje i što govori, tko je kojem bosanskohercegovačkom narodu prijatelj, uzor, neprijatelj, kamo je koji od naroda vuče i komu je ostavlja u amanet.

Dobrodošla okupatorska pomoć!

 

izetbegovic-davutoglu-afp_0Posjeti povijesnih bosanskohercegovačkih okupatora su za bošnjački narod posjeti prijatelja, zbog čega je i ostavljaju okupatoru u amanet, ne vodeći brige da ta zemlja nije samo njihova, bošnjačka, već da je to zemlja različitih narodâ, vjerâ i kulturâ. I stoga, naprosto, bosanskohercegovački narodi i nemaju istog ni prijatelja ni neprijatelja, što je također jedan od dokaza njene duboke podijeljenosti, razdijeljenosti i ispucalosti po svim zidovima i provalijama. Dakako da i ti posjeti bosanskohercegovačkih ubojica, rušitelja njenog europskog bogatstva i identiteta još ju više cijepaju, otuđuju i problem zamrsuju. Sve je to planski posao i onih koji ih pozivaju i onih koji je ostavljaju njima „u amanet“ za ponovni povratak okupatora i njegova zločinačkog vremena.

Više ti povijesni okupatori i ne dolaze kao gosti zrakoplovima ili automobilima, oni danas uistinu upadaju kao okupatori  jer nisu došli na poziv sva tri bosanskohercegovačka naroda, uplovljavaju u Bosnu i Hercegovinu ratnim brodovima u luke pune turista. Na bošnjački poziv u morsku luku uplovljavaju turski ratni brodovi i demonstriraju vojnu moć pred golim turistima i Hrvatima koji su većinski narod na tim područjima. Ono što nije uspjelo muslimanskoj strani u građansko-konfesionalnom beha sukobu za teritorij da vojno izađu na more, pri čemu su na tom putu počinili strašne zločine nad Hrvatima, danas im to uspijeva, ne samo da izađu nego da i dovedu prijatelje s vojnim brodovima i tako pokažu da je i taj hrvatski prostor okupiran. Turski vojni brodovi u Neumu, mudžahedini u Gornjoj Maoči, ubojstva hrvatskih povratnika, nacionalno bošnjačko zelenilo trgova i ulica znaci su ubrzanog povratka Osmanlija na taj europski prostor.

Pripreme tom povratku, između ostalih, napravio je i u svom prvom posjetu turski ministar vanjskih poslova Ahmeda Davutoğlu Sarajevu, kada je postalo vidljivo kamo će se vući i trgati, izdavati i u amanet  ostavljati Bosna i Hercegovina. Naime, Davutoğlu je tom prilikom kazao: „Bosna se vraća kući“. Zaista ne može biti jasnije rečeno kakvi su bošnjački i turski planovi s tom europskom zemljom konstitutivnih i suverenih Bošnjaka, Srba i Hrvata. Naprosto, više se i ne skrivaju te opasne namjere okupatorskog povratka Turske u Bosnu i Hercegovinu, a preko te zemlje i u Europu i zuluma koji je obilježio  polutisućljetnu tursku okupaciju tog europskog predziđa kršćanstva. Zapravo ne vraća se „Bosna kući“, već se Turska vraća u Bosnu. I to ratnim brodovima.

neum-brodovi1-595x340A na povratak „Bosne kući“ uveliko ju je usmjerio i dalje usmjerava, glavni islamski ideolog koji je jedan od 50 najutjecajnijih muslimana u svijetu gospodin Mustafa Cerić, budući član Predsjedništva BiH, za koje će se kandidirati na sljedećim izborima. Čovjek koji je Bosnu i Hercegovinu i Muslimane deeuropeizirao i mudžahedinizirao u dimenzijama koje su sve opasnije za mir i stabilnost tog dijela Europe. Iz političko-vjerskih krugova bliski Ceriću ne prestaje propagandni rat protiv Nebošnjaka, Srba i Hrvata što je razlog bosanskohercegovačkog stagniranja i nazadovanja koje gotovo vodi u nastavak sukoba zaustavljenog u Daytonu. Naime, iako je s vremenom postalo otrcano i neupotrebljivo, a kao takvo i dalje se koristi kao osvajačko sredstvo, iz bošnjačkih krugova čuje se stara ratna fraza kojom si uzimaju pravo na Bosnu i Hercegovinu. „Srbi i Hrvati imaju negdje neku svoju rezervnu državu, samo je Bošnjaci nemaju“. Zaista  floskula koja nema nikakva uporišta u zemlji suverenih i konstitutivnih naroda koja nikako ne može biti pravo Bošnjacima na Bosnu i Hercegovinu i da je „vraćaju kući“.

Dobrodošla vjerska pomoć!

No, po sve tješnjim političko-nostalgičnim tursko-bošnjačkim, odnosno bošnjačko-turskim vezama i po bošnjačkim veličanjem Turske, kao kada se igraju nogometne utakmice, da i Bošnjaci poput Srba i Hrvata imaju, ne negdje i neku, nego jasno označenu „rezervnu državu Tursku“. Jer ako je Srbima rezervna država Srbija, Hrvatima Hrvatska, po toj definicij države, onda im je Bosna i Hercegovina matična zemlja. A to zapravo i jest. I tu je taj bošnjački problem što ne priznaju da je Bosna i Hercegovina matična zemlja i Bošnjaka i Srba i Hrvata.

Kao i sve drugo, rezervno, znači u drugom planu, tako bi onda trebalo biti i s državom. Ako netko i ima nešto rezervno, to ne znači da ono glavno, temeljno nema ili ga se mora odreći. Znači li to da Hrvati kao najstradalnija nacionalna zajednica u sukobu zbog „rezervne“ države Hrvatske se moraju odreći svog tisućljetnog korijena u Bosni i Hercegovini. Takva bošnjačka osvajačka politika je samo u interesu unitarizacije i centralizacije, odnosno etničkog i vjerskog čišćenja Nebošnjaka u zemlji „koja se vraća kući“. Jer ako Bošnjaci tvrde da jedino oni nemaju rezervnu državu, što ih to onda tako čvrsto veže za Tursku i zbog čega zazivaju tursku prošlost u Bosni i Hercegovini, uvode turski jezik, ratne brodove. Ne govore li te činjenice kako upravo Bošnjaci imaju rezervnu i ne samo rezervnu, a zbog tako prisnih veza i identificiranja s Turskom i turskom prošlošću čak i matičnu državu Tursku.

Ako se, međutim, Bosna i Hercegovina treba „vratiti kući“ onda to znači da se mora vratiti Europi, europskim vrijednostima, u kojoj je i u kojima je bila sve do turske krvave okupacije 1463. godine, kada je vrijeme stalo u toj Andrićevoj „Prokletoj avliji“. Jedino rješenje je u povratku Bosne Europi i njenim vrijednostima, povratku mudžahedina u svoje matične zemlje te povratak Turske i turskih ratnih brodova Turskoj. Tu je korak u rješavanju bosanskohercegovačke jednadžbe s tri nepoznanice. Uplovaljavanje turskih ratnih brodova na europska područja u vrijeme obliježavanja početka Prvoga svjetskog rata, znak je kako taj rat za mnoge nije prestao, da on traje i to najjače tamo gdje je i započeo.

Vinko Đotlo/hrvatski fokus

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

BiH

Dragan Čović: Iz ovih krajeva otići će još 100 000 ljudi

Objavljeno

na

Objavio

Nezaposlenost mladih od kojih stvaramo izgubljene generacije najveći je od bezbroj problema s kojima se bori Bosna i Hercegovina, a za koje političke elite niti imaju rješenje niti žele raditi na poboljšanju.

Podaci CIA-e za 2017. godinu vrlo su jasno i govore o današnjoj katastrofi BiH – BiH je vodeća po ovom statističkom podatku sa 62,8 posto nezaposlenih mladih.

Isto tako, podaci govore kako je populacija mladih mnogo bliža granici siromaštva nego populacija odraslih te da oni koji nisu nastavili školovanje čine najveći udio u siromašnoj populaciji – njih 57 posto! Naravno, nikoga u takvim okolnostima ne treba čuditi situacija u kojoj iz BiH posljednjih godina mladi i školovani ljudi bježe “glavom bez obzira”.

O tom problemu govorio je i predsjedavajući Predsjedništva BiH i lider HDZ-a BiH Dragan Čović prigodom sastanka s predstavnica vlasti u USŽ-u rekavši kako je taj problem prisutan u svakom dijelu BiH, a u Krajini možda izraženije jer je granica EU pred vratima.

Mladi bježe u inozemstvo

– Kako bi se to promijenilo moramo stvoriti ambijent tim ljudima da vjeruju u svoju državu. Ovo je naša domovina i ovdje treba živjeti, ali ni to neće biti dovoljno. Premoćna je zapadna ponuda koja se nudi, prije svega u Austriji i Njemačkoj. Njima naši ljudi trebaju, oni su dio snažne industrijske i obrazovne kulture, a mi smo dio europske tradicije, kazao je Čović. Isto tako, jasno navodi kako će se negativni trendovi nastaviti ukoliko država nešto ne uradi.

– Što je najgore poticat će ga upravo te zemlje jer njima naprosto treba takva kadrovska struktura. Ukoliko ste pratili plan njemačke kancelarke za iduću godinu, i to uz uvjetovanje novih partnera u vlasti, jeste novih 200 tisuća ljudi izvana. Računamo kako će tu biti bar 100 tisuća iz ovih krajeva. Ako ne napravimo strategiju onda ćemo biti u velikim problemima. To što mladi ljudi odlaze više nije političko pitanje, nije pitanje jednog naroda, jedne politike. Jednostavno, odlaze svi. Čak i investitori koji dolaze iz tih krajeva kod nas ne daju takve uvjete radnicima kakvi su u Švicarskoj ili Austriji, istakao je Čović.

Zapošljavanje mladih

Problem zapošljavanja mladih bio je i tema dvodnevne  međunarodne konferencije “Program garancija za mlade kao prevencija nezaposlenosti mladih” na kojoj se razgovaralo o mogućim rješenjima problema koji muči čitavu regiju.

– Zapošljavanje mladih, kao jedne od ugroženih grupa na tržištu rada, predstavlja izazov za sva regionalna i nacionalna tržišta rada, rekao je Muamer Bandić, direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH. Dodaje da zbog toga sve javne službe za zapošljavanje veliki dio svojih aktivnosti usmjeravaju na povećanje zapošljavanja ove populacije jer je to preduvjet za kvalitetan život i napredak mladih u svim zemljama.

Cilj konferencije je razmjena najboljih praksi u zapošljavanju mladih među zemljama članicama Svjetske asocijacije javnih službi zapošljavanja (VAPES), sa posebnim naglaskom na prenošenje iskustava i praksi u zapošljavanju mladih u EU putem programa “Garancija za mlade”. Konferencija, koju su organizirali Agencija za rad i zapošljavanje i VEPES, prilika je da se usporede raznovrsne mjere, utjecaj koji na definirane mjere imaju politike, odobreni proračuni, sustav obrazovanja, sustav rada službi za zapošljavanje.

Isto tako, tijekom konferencije bit će predstavljeni dosadašnji rezultati i iskustva o provođenju mjera za zapošljavanje mladih, a poseban naglasak bit će na programu “Garancija za mlade” koji se sprovodi u EU.

Na konferenciji sudjeluju predstavnici službi za zapošljavanje Austrije, Azerbajdžana, Belgije, Bugarske, Crne Gore, Estonije, Francuske, Hrvatske, Kine, Mađarske, Slovenije, Švedske, Turske, kao i zavoda za zapošljavanje RS-a, FBiH i Brčko distrikta, te županijskih službi.

BiH na trećem mjestu po nezaposlenosti u svijetu

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

EU poručila: Izmjene Izbornog zakona se moraju provesti do izbora 2018. godine

Objavljeno

na

Objavio

Bosna i Hercegovina nije mogla čuti ključne poruke Europske unije nakon sastanaka ministara vanjskih poslova zemalja članica unije u Luxembourgu o tome da se u zemlji moraju promijeniti odredbe Izbornog zakona kako bi se održali izbori sljedeće godine što je posve suprotno tvrdnjama visokih dužnosnika Stranke demokratske akcije da se izborni mogu održati i provesti i bez preinake po apelaciji Bože Ljubića, piše Večernji list BiH.

“Vijeće očekuje od BiH da unutar potrebnih rokova reagira na presudu Ustavnog suda BiH koja se odnosi na konkretne izborne odredbe federalnog Doma naroda.

Vijeće smatra da se izbornoj reformi treba pristupiti u duhu konsenzusa i dijaloga kao važnom pitanju, te također poziva BiH da provede preporuke Ureda za demokratske institucije i ljudska prava OESS-a (OESS-ODIHR) kako bi se približila europskim standardima, poboljšavanjem demokratskog procesa budućih izbora”, kaže se u zaljučcima Vijeća za vanjske poslove na kojemu je sudjelovala i hrvatska ministrica vanjskih poslova Marija Burić-Pejčinović, piše Večernji List.

Ustavni sud BiH je 28. prosinca prošle godine prihvatio aperlaciju Bože Ljubića, koji je u žalbi dok je bio predsjedatelj Zastupničkog doma naveo da je neustavna odredba da se iz svih županija u FBiH bira najmanje jedan pripadnik konstitutivnih naroda, bez obzira na brojnost pripadnika pojedinih konstitutivnih naroda u toj županiji. Ustavni sud je prihvatio navode Bože Ljubića da ne mogu jednak broj izaslanika za Dom naroda dati Bosansko-podrinjska županija s 23 Hrvata i Posavska županija koja ima oko 33.000 Hrvata. Na taj su način u dva navrata ključne hrvatske stranke za koje glasuje najveći broj Hrvata izbačene iz vlasti. No, u SDA ne smatraju kako je potrebno promijeniti Izborni zakon, a njihov visoki dužnosnik Šefik Džaferović lak je ustvrdio kako to nije uvjet za održavanje, ali niti provedbu odredbi izbora,

“Mi trebamo ozbiljno raditi na izmjenama Izbornog zakona, ali, ako do toga i ne dođe, izbori 2018. godine će se održati. Nema razloga da bude drukčije. I do sada smo pokušavali provesti neke odluke, ali izbori nikada nisu dovođeni u pitanje, osim u slučaju Mostara. Međutim, konkretna situacija vezana za odluku Ustavnog suda po apelaciji gospodina Ljubića nije ni slična onoj vezanoj za Mostar”, rekao je Džaferović. No, zanimljivo je da je odluka Ustavnoga suda o Mostaru apsolutno identična situaciji u Mostaru jer su hrvatske stranke prosvjedovale upravo zbog neproporcionalnosti vrijednosti glasova birača za izbor vijećnika u Gradsko vijeća, što je Ustavni sud potvrdio, a uz ostale identična je i formulacija o presudi oko izbora izaslanika za Dom naroda s obzirom da se odredbom o biranju po jednoga izaslanika iz svake županije narušava upravo načelo proporcionalnosti.

Uz način izbora izaslanika za Dom naroda EU je istaknula i kako treba provesti presudu Europskog suda za ljudska prava, koja bi trebala osigurati da se i predstavnici nacionalnih manjina mogu kandidirati za članove Predsjedništva BiH, što sada nije slučaj, ali i da budu birani u gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda. Pri tome sud nije odredio na koji će se način provesti ta odluka. SDA sada ucjenjuje da se ove odredbe ne mogu mijenjati bez provedbe slučaja Sejdić-Finci a za što je potrebna izmjena Ustava BiH.

facebook komentari

Nastavi čitati