Pratite nas

BiH

Bosna i Hercegovina na granici EU

Objavljeno

na

Može li činjenica da graniči s EU donijeti ikakav pomak politički nasukanom protektoratu međunarodne zajednice, u kojem se danas gombaju dva potpuno nepomirljiva koncepta, bošnjački i srpski, uz Hrvate kao privjesak koji se nada povratku u poziciju trećeg političkog faktora?

Srpska vlast je definitivno progutala gubitak Kosova, o čemu svjedoči i činjenica da predsjednik i premijer Srbije na proslavi u Zagrebu sjede bez problema s kosovskim vodstvom. To znači da će Srbija uskoro započeti pristupni put Europskoj uniji, premda je neizvjesno koliko će on trajati i kakav će mu biti ishod. Ovisi i o tome kakvo će biti stanje u samoj Uniji narednih godina.

Europska unija, u koju je Hrvatska konačno ušla, potpuno je drugačija od one žuđene s kojom je prije desetak godina započela pristupne pregovore. To više nije samorazumljivo sretna zajednica bogatih zemalja, već se sve više pokazuje kao problematičan okvir, koji, usljed globalnih silnica, više ne može ostati samo ekonomska zajednica, a ne uspijeva unutar sebe postići sporazum da se transformira u nešto više. Pokušaj donošenja ustava EU propao je na referendumima pa se stvar privremeno pokrpala Lisabonskim ugovorom iz 2007, čime je barem privremeno omogućeno institucionalno funkcioniranje Unije, no zadnjih godina javili su se i novi problemi. Ekonomska kriza u većem dijelu EU traje već godinama i na njenim rubovima ostavlja katastrofalne gospodarske i socijalne posljedice, od Grčke do Španjolske.

Nino Raspudić l nezavisne.com

Eurozona je ugrožena, a sve je očitije raslojavanje između sjeverno-središnjeg dijela Unije i njenih rubova. O minimumu solidarnosti neophodne za funkcioniranje bilo kakve slične zajednice, među državama koje čine EU danas nema ni riječi. Bogati dio ne želi krpiti tuđe proračunske rupe, a siromašniji krivi sjever, prije svega Njemačku, za mjere štednje koje rubne zemlje EU guraju u još dublju provaliju. Takvo današnje stanje u EU, kao i predug i frustrirajući kandidacijski put, u kojem nije bilo jasnih, transparentnih i dosljednih kriterija, doveo je do toga da je većina građana Hrvatske dočekala ulazak u Uniju bez pretjeranog entuzijazma, što je u biti vrlo zdrav i racionalan stav. Nema očaranosti, neće biti ni razočaranja ako se pokaže da je članarina skuplja od onoga što će se za nju dobiti. A ako bude drugačije, uvijek je lijepo ugodno se iznenaditi.

eurozonaHrvatska je postala članica EU, no njena vlast i dalje, kada je riječ o jugoistočnom susjedstvu, začuđujuće pristaje na priču o “regiji” ili “zapadnom Balkanu”. Unatoč tome što je bilo kakvo povezivanje s prostorom bivše Jugoslavije većini Hrvata neprihvatljivo, priča o “regionu” ne silazi s repertoara trenutne hrvatske vlasti pa je obilježila i govore na proslavi ulaska u EU. O kakvoj je “regiji” uopće moguće govoriti sada kad je Hrvatska dio okvira u koji Srbija, ako joj sve bude išlo bez problema, neće ući barem cijelo desetljeće, a BiH, čak i kad bi se preko noći svi njeni unutarnji konflikti čudesno razriješili, vjerojatno još i duže? Upućeniji komentatori priču o “regiji” interpretiraju kao pristajanje sadašnje vlasti u Hrvatskoj na britanski koncept. Udaljavanje od Njemačke i približavanje Velikoj Britaniji očito je i na simboličkoj razini. Nakon sramotne finte s izmjenom zakona kojim se primjena europskog uhidbenog naloga ograničava na razdoblje nakon 2002, a sve kako bi se zaštitilo hrvatske udbaše koje Njemačka sumnjiči za organiziranje ubojstava na njenom teritoriju, hrvatska vlast dobila je jasnu poruku Berlina – umjesto kancelarke Merkel na proslavu ulaska Hrvatske u EU došao je nižerangirani dužnosnik ministarstva. Za razliku od Njemačke, Britanija je poslala zamjenika premijera, kojem sigurno nije bilo mrsko što su hrvatski premijer i predsjednik opet trubili o “regiji”. Rano je spekulirati o tome, ali čini se kako Milanović i Josipović u Berlinu više nemaju prolaza, što će sigurno iskoristiti sadašnja oporba.

Za očekivati je da će se Hrvatska u narednom razdoblju početi oslobađati iracionalnog straha od miješanja u BiH i početi davati konkretniju političku i diplomatsku potporu tamošnjim Hrvatima. Očito je da je Hrvatska pristala na funkciju “mosta” Europske unije prema svojim istočnim susjedima. Obavljajući takav zadatak može imati i bitno drugačiju težinu u BiH nego do sada.

Hrvatski primjer će biti i svojevrsni lakmus papir, prije svega za Srbiju. Promatrajući ono što će se događati s Hrvatskom moći će zaključiti “isplati li se” slušati naloge iz Bruxellesa i prolaziti sva odricanja koje nosi pristupni put. Iz primjera hrvatskog iskustva nakon ulaska Slovenije može se zaključiti kako će od ulaska Hrvatske u EU vjerojatno vrlo brzo profitirati pogranična područja BiH, prije svega zahvaljujući projektima prekogranične suradnje. Hrvatski državljani koji žive u BiH u novom kontekstu postaju glavna spona prema sponi s EU.

U kojem smjeru će ići bitni procesi u BiH narednih godina moći će se zaključiti već ove jeseni. Nakon katastrofalnog mandata i djelovanja Patricka Moona, američkog ambasadora na odlasku, koji su za posljedicu imali potpuno institucionalno razvaljivanje Federacije BiH, dolazak novog američkog veleposlanika ili veleposlanice, uz novu situaciju na sjevernoj i zapadnoj granici BiH, mogao bi označiti i početak novog puta za rješavanje situacije u zemlji, prije svega problema nefunkcioniranja institucija. Hrvatska bi tu mogla biti izrazito konstruktivan faktor. No najveća odgovornost za postizanje iskoraka iz sadašnje situacije ipak ostaje na glavnim političkim igračima sa druge strane granice.

nezavisne.com

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

BiH

Tužiteljstvo BiH provodi istragu nad 14 visokih civilnih i vojnih dužnosnika Herceg Bosne i HVO- a.

Objavljeno

na

Objavio

Tužiteljstvo BiH provodi istragu nad skupinom od 14 visokih civilnih i vojnih dužnosnika Herceg Bosne i HVO- a.

Na listi se, između ostalih, nalaze i imena Darija Kordića, nekadašnjega potpredsjednika Herceg Bosne i bivšega lidera HDZ BiH, zatim Brune Stojića, nekadašnjega ratnoga ministra obrane Herceg Bosne, Ignaca Koštromana, glavnoga tajnika Herceg Bosne i HDZ BiH, Ante Sliškovića, bivšega ratnoga načelnika Službe sigurnosti (SIS) za Središnju Bosnu i još nekoliko pripadnika HVO koji su manje poznati javnosti.

Tužiteljstvo BiH uputilo je prije mjesec dana federalnome Ministarstvu za pitanja branitelja zahtjev za dostavljanje vojne evidencije za skupinu visokih civilnih i vojnih dužnosnika i pripadnika HVO s područja Hercegovine i Središnje Bosne za potrebe istrage u predmetu ratnih zločina nad zatočenicima u prošlom ratu. Kako je i uobičajeno radi se o strogo tajnom dokumentu, međutim mi smo uspjeli doći do toga zahtijeva i uvjeriti se da se radi o nekoliko vrlo zanimljivih i poznatih osoba.
14 dužnosnika.

Tužiteljstvo BiH provodi istragu nad skupinom od 14 visokih civilnih i vojnih dužnosnika nekadašnje Herceg Bosne i HVO- a. Na listi se između ostaloga nalaze i imena Darija Kordića, nekadašnjega potpredsjednika Herceg Bosne i bivšega lidera HDZ BiH, zatim Brune Stojića, nekadašnjega ratnoga ministra obrane Herceg Bosne, Ignaca Koštromana, glavnoga tajnika bivše Herceg Bosne i HDZ BiH, Ante Sliškovića, bivšega ratnoga načelnika Službe sigurnosti (SIS) za Središnju Bosnu i još nekoliko pripadnika HVO koji su manje poznati javnosti.

U ovom trenutku nije poznato o kojim se konkretno slučajevima radi, jedino se zna da su u pitanju navodni ratni zločini nad zatočenicima.

Također je zanimljivo da se po prvi puta provodi ozbiljna istraga protiv šefa sigurnosti HVO u Središnjoj Bosni Ante Sliškovića koji je još od završetka rata pod sumnjom da je imao ulogu u zločinima.

Bivši ministar obrane Herceg Bosne Bruno Stojić u ratu nije nikada niti boravio u Središnjoj Bosni, ali Tužiteljstvo BiH u istrazi provjerava njegove ministarske zapovjedi koje se tiču postupanja s ratnim zatočenicima.

Do prije nekoliko dana nitko u Središnjoj Bosni nije znao da Tužiteljstvo BiH istražuje 14 bivših civilnih i vojnih dužnosnika Herceg bosne i HVO-a. Znao je to predsjednik FBiH Marinko Čavara koji je tu informaciju dobio iz Ministarstva za pitanje branitelja. Nije poznato je li za istragu znao i Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH jer je na svakodnevnoj vezi sa zamjenikom direktora SIPA-e Đurom Kneževićem, a mogao je tu informaciju dobiti i od zamjenika državnoga ministra sigurnosti Mije Krešića pa i od same glavne tužiteljice Gordane Tadić.
Problem za Marinka Čavaru i vrh HDZ BiH je nastao kada se u Središnjoj Bosni nekako doznalo da Tužiteljstvo BiH istražuje visoke dužnosnike HVO-a s toga područja. Prije nekoliko dana se dogodio ozbiljan incident pred obiteljskom kućom predsjednika FBiH Marinka Čavare u Busovači., kako donosi Dnevni list., prenosi dnevnik.ba.

Skupina visokih časnika HVO-a, među kojima je navodno bio i general i ratni zapovjednik HVO Busovača Duško Grubešić je žestoko verbalno napala Čavaru i optužila ga da je skrivao informaciju o istrazi koju provodi Tužiteljstvo BiH te da on i vrh HDZ BiH ne čine ništa na državnoj razini da zaštite branitelje s područja Središnje Bosne. U jednom trenutku je došlo čak i do naguravanja i samo zahvaljujući prisebnosti nekih ljudi nije došlo do ozbiljnoga incidenta, prenosi dnevnik.ba.

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Mektić: Zvaničnici iz Hrvatske su prisluškivani radi zaštite ekonomskih interesa BiH

Objavljeno

na

Objavio

Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Dragan Mektić potvrdio je danas kako policijske i obavještajne agencije u BiH poduzimaju mjere čiji je cilj zaštiti i njene gospodarske interese, odbacivši nagađanja kako se pritom radi bilo što protuzakonito.

Mektić je izjavio danas da je Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA) BiH, u skladu sa zakonima i Ustavom BiH, prisluškivala određene zvaničnike iz Hrvatske isključivo s ciljem zaštite ekonomskih interesa BiH i njenih građana.

“Sasvim je legalno i legitimo pravo svake zemlje, pa i BiH, da štiti sve svoje interese i interese građana BiH. Prema tome, institucije BiH, ali i niži nivoi vlasti, dužni su da štite te interese”, rekao je Mektić novinarima u Sarajevu.

On je naveo da su OSA i sve druge sigurnosne agencije u BiH dužne da štite i ekonomske interese BiH i da zaštite BiH od nelojalnih, nekorektnih napada koji mogu da utiču ili ugroze ekonomske temelje BiH i da joj nanesu ekonomsku štetu, kao i njenim građanima.

>http://kamenjar.com/bakir-izetbegovic-nalozio-prisluskivanje-pracenje-hrvatskih-politicara-gospodarstvenika/

Navodeći da to rade i druge zemlje u Europi i svijetu, pa tako i sigurnosne institucije BiH, Mektić ističe da interese BiH i njenih građana i zaštitu od “nečijih profiterskih namjera” institucije sigurnosti u BiH sprovode u skladu sa zakonima i Ustavom BiH.

“Sve do čega smo došli i što smo saznali u vezi sa ovom aferom o kojoj su pisali mediji, preduzimali smo u skladu sa zakonom i Ustavom BiH, štiteći njen ekonomski interes i ne dozvoljavajući podrivanje ekonomskog sistema unutar BiH. To ćemo raditi i dalje, na legalan i zakonski način”, poručio je Mektić.

Prema njegovim riječima, privatni interesi “udarili su na cjelokupne interese BiH i to se mora spriječiti”.

“Da li će to smetati pojedincima i grupama u BiH koji su se našli u svemu ovome, kao i nekima iz neke druge zemlje, to nas ne zanima. Nas obavezuje interes građana i nećemo raditi ništa protiv ekonomskih interesa drugih država”, kaže Mektić.

On smatra da je “sada jasnije zašto su neki strani zvaničnici i političari u posljednje vrijeme loše govorili o BiH”.

“Sada o tome definitivno mnogo više znamo i sve informacije ćemo dostaviti ključnim institucijama izvršne, zakonodavne i drugih nadležnih vlasti u BiH, jer nije na sigurnosnim agencijama da preduzimaju odgovor prema drugim državama, nego to na osnovu validnih i točnih informacija treba da rade ključne institucije svake zemlje, pa tako i BiH”, rekao je ministar sigurnosti.

List “Nacional” objavio je ranije da OSA vodi specijalni rat protiv Hrvatske, njenog premijera Andreja Plenkovića i vanjske politike hrvatske Vlade, ali i hrvatskog naroda u BiH, navodeći da je imao uvid u više tajnih izvještaja ove agencije.

Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić: Stanje u BiH se drastično i značajno komplicira u sigurnosnom smislu

facebook komentari

Nastavi čitati