Bošnjaci guše ideju o federalizaciji kako bi zadržali “vlasništvo” i dominaciju u FBiH!

    0

    Nekoliko je političkih stranaka ovjerilo koaliciju Domovina koja će udruženim “probosanskim” snagama pokušati polučiti dobar izborni rezultat na području RS-a. To je stara, negdje zagubljena, taktična ideja okupljanja kako bi se ojačao utjecaj na političke prilike u RS-u, ali i pokušao promijeniti nacionalni sastav zastupnika i izaslanika koji se biraju u Parlament BiH s krajnjim ciljem sprječavanja začahurenih blokada koje godinama dolaze iz toga dominanto srpskoga entiteta i praktično paraliziraju državne institucije. Unutar Domovine su i Zvonko Jurišić, Željko Komšić i Živko Budimir.

    Federalizacija

    Dakako da je to hrabar i izazovan politički manevar, međutim, pozorni pratitelji prilika i odnosa sarajevskih političkih krugova prema “otetom” dijelu BiH, RS-u, primjećuju kako samoproglašene probosanske ili patriotske snage koje se verbalno zdušno zalažu za cjelovitost i reintegraciju BiH, na RS bace oko samo od izbora do izbora. U strateškom smislu, još od blistavih vremena Harisa Silajdžića i njegovog čuvenog “100 posto za BiH” nema aspiracija i agresivnih političkih napada na manji bh. entitet. Tek se bilježe sporadični incidenti oko Zakona o JMBG-u ili o prebivalištu, registriranja i izbora u Srebrenici, dok u svjetlu nekih novih projekcija oko neizbježne promjene Daytona, možebitnoga organiziranja neke međunarodne konferencije pa do federalizacije BiH, bošnjačke političke elite uglavnom nijemo šute i kao da iz prikrajka vrebaju prigodu ako im netko sa strane podari takav izvanzemaljski ustavni poklon.

    Na temelju strateških opredjeljenja, zagovora integriranja i jačanja države BiH upravo se očekivala drukčija reakcija, snažnije uključivanje Bošnjaka u “peglanje” cijele BiH. Stoga i djeluju šokantnije vrlo uznemirujuće i negativne reakcije na inicijative nekih krugova iz susjedstva, pa i iz europskih središta moći, da je za BiH najbolje rješenje federalizacija po ugledu na neke uređene europske, multinacionalne zemlje poput Švicarske ili Belgije. “Rekonstrukcija daytonske Bosne i Hercegovine je urgentan zahtjev trenutka, a rekonstrukcija treba zahvatiti cijelu Bosnu i Hercegovinu,” izjavio je nedavno zastupnik u Europskom parlamentu (EP) i bivši ministar vanjskih poslova Hrvatske Tonino Picula. Prema njegovom mišljenju, jedna od pogrešaka Daytona je da je pokušao “idealnu” multinacionalnu, sklopivu BiH realizirati na samo jednoj polovici BiH, u Federaciji, gdje institucionalnim rješenjima treba osigurati suživot, koegzistenciju i zajednički život dvaju naroda, a drugu polovicu prepušta se jednom narodu i to nakon ozbiljnog rata u kojem je upravo najveći ulog u razbijanju BiH dala velikomiloševićeva i velikosrpska politika sa svojim trabantima upravo u tom dijelu BiH.

    Danas, nakon 20 godina, vegetira “rješenje koje ne drži vodu” i koje jednostavno guši državu i razara njezin prosperitet. No, treba priznati, u nacionalnim i drugim krugovima koji odlučuju u ovoj zemlji stalno je prisutna dvojba treba li rekonstruirati samo FBiH, je li to jedino realno i, napokon, je li to politički korektno. Amerikanci kroz “preporuke” o promjenama Ustava FBiH žele u prvoj fazi “ispeglati” veći entitet, a zamisao je da se to onda, kao pozitivno iskustvo, prenese i na RS. Može se, naravno, uvijek govoriti o taktici. Zašto su bošnjačke elite tako frustrirajuće protiv ideje o federalizaciji BiH.

    Strah

    Iz javnih nastupa političara i intelektualca zamjećuje se paranoični strah od formiranja hrvatskoga etniteta, ali i nevjerica da je u ovim bremenitim vremenima i robusnoj galopirajućoj demonstraciji moći Rusije moguće provesti kantonizaciju cijele BiH. Pa, normalno da bi to bio revolucionarni zahvat i vrlo neizvjestan, pogotovo ako i sam ne daš doprinos i ustupke takvome mogućem projektu. Još u ratnim godinama tadašnji apsolutni muslimanski suveren Alija Izetbegović je progurao čak i u Parlamentu opciju federalizacije od Neuma do Brčkog, što je bio uvod za sklapanje Washingtonskog sporazuma i utemeljenja federacije Hrvata i Bošnjaka. Ta se kantonizacija kasnije, po zamislima, trebala preliti i na srpski dio BiH. Taj se povijesni ustupak godinama krije pod tepihom, a zbog te “podjele” BiH Alija Izetbegović je izložen sve žešćoj kritici nekih uglednih bošnjačkih vođa i intelektualca. Danas se bošnjački čelnici nakostriješe i na spomen federalizacije BiH. Mogu biti dva entiteta, pa makar u njemu vladar bio i Milorad Dodik, i razdijeljena etnički očišćena država, ali ne može biti i onaj najmrži “treći entitet”.

    A sad ispada još i gore, ne treba federalizacija i kantonizacija cijele zemlje “kad imamo svoj entitet” do neke zgode ili nezgode. Teško se oteti dojmu, mnogo je dokaza za to, da ipak bošnjački vlastodršci i stratezi kalkuliraju da je bolje vrabac u ruci nego golub na grani. Pod svaku cijenu nauštrb slabijeg hrvatskoga naroda zadržati “vlasništvo” nad “fildžan-Federacijom” i njezinim resursima. Svojevremena euforična poruka lidera SDP-a Zlatka Lagumdžije o procvatu “zapadne Njemačke” i danas para uši i navodi na sumnje u dvoentitetsko cementiranje uređenja BiH. Kako reče predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, “famoznim trećim entitetom se ne opterećujem” i treba razgovarati o svim drugim prihvatljivim rješenjima u kojima se sva tri konstitutivna naroda osjećaju ravnopravnima, a koja će povući zemlju naprijed. U današnjem ustavnom rješenju Hrvati se ne osjećaju konstitutivni niti ustavno ravnopravni ni u jednom entitetu, što je Čović, naravno, svjesno prešutio. A država je blokirana, skupa, nepravedna i neodrživa. Kome takva odgovara, Sarajevu ili Banjoj Luci?

    Piše: A.Mrkonjić/DnevniList

    facebook komentari