Pratite nas

Intervju

Božo Petrov: Ako nije provokacija onda bi ploča sa ZDS trebala ostati!

Objavljeno

na

U intervjuu za N1 Televiziju predsjednik Sabora Božo Petrov komentirao je rad Parlamenta zadnja dva mjeseca, osvrnuo se i na odnos koalicijskih partnera u Vladi, komentirao je izgradnju kuće, ZDS na HOS-ovoj ploči, o izborima u Mostu koji će se možda održati i u veljači…

Sabor je otišao na stanku. Kako ste zadovoljni svojim predsjedanjem? Dojam jest da je sabornica često poluprazna.

Ako će se gledati usporedba s proteklim sazivima Sabora, posjećenost sabornice se povećala do 10 do 15 posto. Naravno, postoji prostor za napredak. Nama su prvi prioriteti bili da Sabor može biti ne samo najviše zakonodavno tijelo, nego i centar političkog života. To se pokazalo pogotovo u ovom sazivu Saboru.

Sabor, u roku od ova dva mjeseca, u usporedb od 2007. do danas – Sabor je odreadio dvostruko više radnih dana i sati, donijeo dvostruko više zakona i zakonskih akata.

To je bio prvi dio i vezan je uz rad Sabora i savorbice. Drugi dio ide sada u sljedećem dijelu – tražit ćemo povećanje prisutnosti saborskih zastupnika u sabornici

Hoće se ići na kažnjavanje? Zoran Milanović je za svega nekoliko sati u Sabor dosad dobio oko 40.000 kuna. Kako biste njega kaznili?

To se radi postupno. Prilikom preuzimanja dužnosti, rekao sam da ću dati vremena zastupnicima da se upoznaju s Poslovnikom i Ustavom.

Može se primjetiti da polako se uvodi disciplinom red u radu Sabora i sabornice. Mislim da ne treba lomiti stvari preko koljena. Nama je bilo vrlo važno pokazati da se u Saboru može aktivno raditi.

To smo to i dokazali u ova dva mjeseca. I oni zastupnicu koji su najduže u Saboru kazai su da nikada se nije radilo koliko se radilo u ova dva mjeseca. Sada će se mnogo striktnije pridržavati Poslovnika. Što se tiče kažnjavanja saborskih zastupnika, možda sam tu osobno mnogo radikalniji u odnosu na druge.

Dogovorili smo se s političkim partnerom na početku – postepeno ćemo ići. Vjerujem da će se uz preporuku i pridržavanje pravila podići zastupljenost zastupnika u Saboru. Nadam se da neće biti potrebno kažnjavanje.

Nije prošao Vaš prijedlog Zakona o zamrzavanju plaća državnim dužnosnicima nakon što porezna reforma stupi na snagu. Jeste li iznevjerili birače?

Ne mogu reći da su birači iznevjereni. Mi smo ostali pri onome što smo cijelo vrijeme tražili. Nažalost, u politici ne možete uvijek sve dobiti. Da imamo 76 ruku, da smo dobili toliko povjerenje građana, sve bi bilo ispunjeno.

Mogli ste ‘stisnuti’ HDZ.

Da, možemo svaki put stiskati ne samo HDZ, nego i SDP i bilo koga drugoga. Onda dobivate krizu Vlade i onda morate odmjeriti zbog čega možete izazvati nove izbore.

Kada samo pregovarali oko porezne reforme, mogu reći da smo uspjeli u značajnome ono što smo tražili. Cijena električne energije ne raste.

A trebala je rasti 20 posto odlukom Milanovićeve vlade s njihove zadnje sjednice. To smo uspjeli spriječiti, ali ne možemo sve spriječiti. Bitno je da je Vlada stabilna.

Morate u nekm situacijama pronaći kompromis. Za najvažnije stvari da uspijemo pronaći dobro rješenje. Vjerujem da je u ovom trenutku važnije da cijena struje ne poraste dvadeset posto od pritiska na to da ne rastu dužnosničke plaće. Nažalost, morali smo birati.

Sabor je prihvatio proračun, opet trošimo više nego što imamo, povećani su rashodi, Ured predsjednika Vlade je dobio više novaca. Oporba tvrdi da se vraćamo u doba Ive Sanadera. Je li potrebno da se sredstva Uredu premijera povećavaju u ovoj krizi?

Iskreno, nisam bio upoznat s povećanjem sredstava za Ured predsjednika Vlade, pa ne mogu to komentirati.

Odbijeni su svi amandmani oporbe u Saboru. Zar nijedan amandman oporbe ne valja?

Iskreno, nisam stekao taj dojam. Neki prijedlozi tijekom rasprave su bili usvajani. Sve ono što je naknadno došlo i svi prijedlozi od strane oporbe nisu bili jedini. Prijedlozi za vrijeme rasprave neki su bili usvajani. Oporba taj dio nije primjetila.

Most je imao amandmane, iako je to i Vaš proračun.

Nema razloga zašto nama postavljate to pitanje.

Predlažete amandmane s kojima se HDZ ne slaže, tražite stanke… To su sve alati koje najčešće koristi oporba.

To je pitanje demokracije i odnosa između dva partnera. Ne mislim da se dva partnera trebaju ponašati na način da se slijepo podržavaju i budu mehanički dizači ruku. To je pitanje demokracije između dva partnera. Pluralizam i korištenje sredstava da se upozori na određene stvari u društvu – to nije loše.

Mi ne prestavljamo oporbu. Dapače, mislim da je Vlada sada stabilna prije svega zbog Mosta. Na način na koji se postavio Most, smatram da ova Vlada ima mogućnost pune četiri godine djelovati i iznijeti promjene koje smo obećali građanima.

Premijer se nedavno ogradio i od izjava Vlahe Orepića, koji je rekao da cijeli Ustavni sud treba dati ostavku. Vi ste ga branili. Nije li to miješnje u sudbenu vlast?

Po meni – nije. Ako pročitate cijeli intervju onda možete zaključiti da se mislilo na pojedince u Ustavnom sudu. Po meni, Ustavni sud bi trebali činiti najmoralniji, najkvalitetniji i najcjenjeniji ljudi iz struke.

Značajno manje političari ili bez političara. To je kontekst u kojem je govorio ministar Orepić. Ja nemam potrebu reagirati. I to je ta razina demokracije između dva partnera.

Plenković je rekao da ne zna mnogo o Vašoj inicijativi mijenjanja načina izbora ustavnih sudaca.

Obzirom na stabilnost Vlade, može se vidjeti da dobro funkcioniramo. Nismo povezanI pupčanom vrpcom da bismo sve u svakom trenutku znali.

U trenutku kada se neke stvari rješavaju, onda se organizira radna skupina, izmjene se sve informacije, prijedlozi i donese se zajednički zaključak. To je ono što obilježava ovu vladu. Tako funkcioniramo od pregovora. Mi komuniciramo i to jako dobro.

Plenković je na pregovore s policijom poslao Milinovića umjesto Orepića. Je li riječ o zahlađenju odnosa?

Meni su to prve informacije da je došlo do bilo kakvog zahlađenja. Niti sam dobio takvu informaciju ni od premijera, ni od ministra. Ne bih htio da se stvaraju senzaije od jednog posjeta jednog događaja.

Zašto niste još popili kavu s Davorom Bernardićem?

Nažalost, nisam stigao. To je prva stvar koju ću pokušati napraviti. Nije do Davora Bernardića, do obaveza je. Bio sam spriječen obavezama.

Bio je vrlo zgusnut raspored. Rekao sam već kolegi Bernardiću da ću s njim vrlo rado popiti kavu, ali i organizirati vrlo konstruktivan sastanak.

Je li moguća neka suradnja Mosta i SDP-a? I na kojoj razini?

Naš politički partner je HDZ. Ali, dapače, moramo održavati suradnju sa svim strankama. I to ne samo Most.

Hoćete li surađivati sa SDP-om na lokalnoj razini?

Suradnja treba biti između saborskih zastupnika i to da se napravi konsenzus za pet ili šest najvažnijih dugoročnih strategija za RH. Bez obzira tko bio pozcija ili opozicija za četiri, osam ili 12 godina – dugoročne strategije se mogu nastaviti u istom smjeru.

Idete samostalnu na lokalne izbore?

Most je uvijek na sve izbore išao sam. Mi smo pozivali sve političke stranke – iziđite sami i pokažite koliko ljudi drže iza vas.

Zašto ne želite podržati SDP-ov prijedlog za povećanje minimalne plaće?

Kada smo tražili jamstva htjeli smo svim građanima pokazati da mi nismo oni koji iza scene šuruju, nego da jasno kažemo kako su jamstva konkretna, to je nešto što je pokretač za ozbiljnije i dugoročnije promjene u RH.

To je razlog zašto smo izišli sa sedam jamstava. Što se tiče političke trgovine – mi ćemo nešto, ako vi nešto – to za mene nije ni ozbiljno ni kvalitetno. SDP-ovci mogu podržati nešto što mi predložimo, neovisno hoćemo li mi podržati njihov prijedlog. Isto i s naše strane.

Ako smatramo da je nešto kvalitetno, mi ćemo to podržati. Što se tiče njihovog prijedloga, smatram da je on sadržan u poreznoj reformi, gdje je napravljen značajno veći pomak nego što ga je napravio SDP tijekom svoje vlasti.

Želimo vidjeti efekte porezne reforme u prvoj godini. Ne želimo previše opteretiti proračun. U drugom koraku možemo razmišljati o dodatnim rasterećenje.

Gubi li Most kredibilitet kada u javnost izlaze primjerice – afera Kum?

Ne, Most u tome ne gubi krediblitet. Tako se samo pokazuje kako smo nekima stali na žulj. Most nikada nije zapošljavao one koji su nama odgovarali.

Možete napraviti anketu po svim ministarstvima, pa će vam se pokazati koliko je zapravo Most imenovao ljudi koji su stručni za pomoćnike i državne tajnike. Ne znam je li možda dva posto svih državnih tajnika, državnih pomoćnika, ministara uopće članovi Mosta. Mi ne držimo tko je čiji, nego tko kako radi.

Ali mijenjali ste statut da se neka osoba može prijaviti na natječaj?

Mijenjali smo statut da se može više ljudi prijaviti. Jedan od kandidata je bila osoba koju nisam osobno predložio. Jest, ja sam kum njegovom djetetu, ali zbog toga nije manje sposoban. Bit će zanimljivo vidjeti što se događa u Vodama zadnjih 25 godina.

Mi smo htjeli počistiti mulj. Cijela orkestrirana izvedba svih onih koji znaju što će se događati i kako će se raščistiti jer natječajima se izabire kvalitetna i stručna uprava.

Tko to orkestrira?

Svi oni koji su 20 godina iskorištavali situaciju jer je politika vodila glavnu riječ u državnim upravama.

Kako će na to gledati Andrej Plenković jer je HDZ većinu vremena bio na vlasti?

Bio je i HDZ i SDP i HNS, mnogo ih se izmijenilo na vlasti zadnjih 20 godina. Plenković je pokazao potpuno drugačiji način upravljanja i razgovora.

Njega ne gledam s onim što je bilo. Usporedio bih to s voditeljem bilo koje ustanove. Osoba se bira na mandat, ne može biti odgovorna za ono što se događalo prije. Odgovorna je za svoj mandat.

Zašto propitivanje o Vašem kreditu shvaćate kao napad na svoju obitelj?

Ne smatram to napadom na svoju obitelj. Dapače, drago mi je da će se građani preko moga primjera upoznati s mogućnostima na koje oni imaju pravo. APN nekoliko godina nudi građanima mogućnost subfinanciranja kredita ako im je to prva nekretnina.

Ja sam sam predao Povjerenstvu za sukob interesa zahtjev prije nego što sam bilo šta napravio. Dakle, bio sam potpuno transparentan.

Sporan je bio broj članova domaćinstva?

Način na koji se krenulo to istraživati je bilo uvođenje moje obitelji na mala vrata. Ako mi ne mogu ništa naći, a ne mogu, ako će praviti senzaciju da ne pitaju koliko će članova domaćinstva biti, koje je pitanje koje APN i pita, stvaraju priču o fiktivnom prijavljivanju što je potpuno neetično. Je li to najgore što o meni mogu pronaći?

Zašto se ne bavimo nekim drugim? Neka se bave mojom kućom koja je sigurno jedno 80 posto jeftinija od ovih kuća u Zagrebu. Dosad se pričalo o meni kao o najsiromašnijem zastupniku. Zar ja nakon deset godina ne bih trebao imati mogućnost izgraditi kuću za svoju obitelj? Imati mogućnost kao i svaki drugi građanin Hrvatske?

Ovog vikenda pronađeni su ilegalni migranti u teškom stanju. Ima li Vaš ministar Orepić plan za slučaj da dođe do novog izbjegličkog vala?

Naravno da MUP ima plan za različite scenarije koji se mogu dogoditi.

Uspjeli smo zaoštriti odnose s cijelom regijom. Jesmo li trebali blokirati Srbiju u poglavlju 26?

Što se tiče Srbije, ona mora shvatiti kako je trnovit put do ulaska u EU. Trnovit jer neki običaji i zakoni koji su bili prihvatljivi u njihovoj zemlji – moraju se promijeniti. Isto tako je radila i Hrvatska na svom putu prema EU.

Svaka promjena izaziva napor. Ali za to se ne može optužiti druga država. Što bi to trebalo značiti, da smo mi trebali zaratiti sa Slovenijom? Ne, mi smo trebali raditi na promjeni i usklađivanju svojih zakona. Mi smo to napravili. To je težak i mučan put, njega sada treba proći i Srbija.

I Srbija i BiH nas optužuju za fašizaciju društva. Kako Vi gledate nameeting radikalne desnice u Zagrebu ili na povike na stadionima?

Svatko ima pravo se okupljati, tako izražava svoje mišljenje, ali ne smije vrijeđati. To bih uvijek zabranio. Ako svatko ima pravo mirno prosvjedovati, a ima, onda ne vidim razlog da se ne okupljaju.

Je li pozdravu ‘Za dom spremni’ mjesto u Jasenovcu?

Ako je stavljen tamo sa svrhom provokacije, trebao bi se maknuti. Ako nije, zašto ona druga strana uvijek sve doživljava kao provokaciju.

Zna se zašto se koristio taj pozdrav. Što biste Vi u ovoj situaciji konkretno napravili?

Je li to znak u njihovom grbu? Jesu li se oni pod tim grbom borili za Hrvatsku? Jesu li pod tim grbom ginuli ljudi? Ako nije provokacija, onda bi ta ploča trebala ostati, prema meni. Zato šta je taj pozdrav dio grba.

Za mene, tom pozdravu nije mjesto u javnom životu jer postoje mnogi primjereni poklici. Taj pozdrav je zatrovan brojnim odnosima i zato se ne bi trebo koristiti. Ali u ovom slučaju, on je dio nečijeg grba i pod njim su ljudi ginuli.

Je li se predsjednica trebala ispričavati za tzv. aferu čokolada?

Ne. Uvijek je ljepše kada se koriste hrvatski proizvodi i to trebamo svi promicati ako želimo rast hrvatskog gospodarstva. Ako imate mogućnosti, kupujte hrvatsko. Zašto ne bismo mogli s vremena na vrijeme pojesti čokoladu iz neke druge države?

Biste li dijelili svoje slike kao predsjednica?

Ne bih ulazio u to.

Zašto stalno odgađate unutarstranačke izbore u Mostu?

Ne odgađamo. Radimo na ustrojstvu Mosta. On je sada gotov. Želimo saslušati sve ljude koji su dosad bili uključeni u rad Mosta. Želimo ga što kvalitetnijim i dugoročnijim napraviti. Naravno, u međuvremenu se on može i promjeniti i adaptirati.

Prije tri godine smo prvi put izišli na lokalne izbore. U tri godine smo došli do državne razine. Mnogo toga se izmijenilo. Moramo pripremiti ustroj da odgovara i sadašnjem trenutku, ali i budućem rastu i širenju Mosta.

Kada će onda biti izbori?

Uskoro. Kroz mjesec do dva. Moguće da budu i u siječnji ili veljači.

Hoćete li Vi biti jedini kandidat?

Nadam se da neću.

Po kojem principu će se vršit glasovanje?

To ćemo još vidjeti.

Radite na ustroju stranke. Kakve nas promjene očekuju po tom pitanju?

Dat ćemo mogućnost da ne budemo klasična stranka. U Most ne morate raditi, a da morate biti član stranke. Dat ćemo mogućnost da Most bude platforma na koju će se vezivati nezavisne liste, koje nemaju potrebu ulaziti u Most, a da djeluju na platformi i da djeluju na dobrobit društva.

Što će biti s Nacionalnim vijećem? Kako se donose odluke u Mostu?

Najveće tijelo Mosta na nacionalnoj razini je Nacionalno vijeće sastavljeno od niza pojedinaca i listi. Sada se dodavaju i saborski zastupnici, i bivši i sadašnji. To tijelo filtrira i donosi zajedničke odluke. Te odluke, ako je sve korektno, onda ih usvaja i Predsjedništvo.

Što je s Ivicom Relkovićem? Kakav je njegov utjecaj na Vas?

On je član NV-a, uredno radi u Mostu od trenutka kada smo odlučili izići i na nacionalnu razinu. Ne vidim nikakvu tajanstvenost ni u Ivici Relkoviću, niti u ikom drugom. On je napravio puno veći čin nego brojni u drugim strankama. On je podmetnuo svoja leđa ne tražeći nikakve funkcije. Koliko takvih ljudi možete naći u drugim strankama?

Taj čovjek je rekao ‘odradit ću koliko mogu, ako me Most treba na nekoj funkciju, bit ću, ako ne – nije mi bitno’. Most je po tome specifičan i perspektivan za budućnost Hrvatske.

N1

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Intervju

Grčić je, zanemarujući struku, pripremao i ugovarao EU projekte daleko ispod potrebne razine!

Objavljeno

na

Objavio

Potpredsjednica HDZ-a i eurozastupnica Ivana Maletić dala je opširan intervju za Slobodnu Dalmaciju. Intervju koji je vodio urednik SD-ova tjednog priloga „Spektar“ Hrvoje Prnjak, prenosimo u cijelosti:

Koliko možemo biti zadovoljni dosadašnjim povlačenjem EU sredstava? Znam da je pitanje slojevito, no kakva bi bila vaša generalna ocjena?

Za brzo i uspješno korištenje EU fondova neophodno je pojednostavniti procedure, pomoći krajnjim korisnicima u pripremi i sufinanciranju, ubrzati ugovaranje, prilagoditi kriterije potrebama korisnika. Posebno je važno uložiti znatna sredstva u pripremu projekata i otkloniti osnovne prepreke, a to su neriješeni imovinsko-pravni odnosi, presporo sudstvo i dugotrajni postupci dobivanja rješenja, odgovora i potvrda državne uprave. Te prepreke ne usporavaju samo korištenje EU fondova, nego i provedbu svih ostalih projekata financiranih iz drugih izvora te tako smanjuju razinu investicija i razvojni potencijal Hrvatske. Na svim ovim preduvjetima se dugo nije radilo, Vlada je počela otklanjati prepreke, ali rezultati se ne mogu vidjeti odmah. U 2018. ćemo moći sagledati ozbiljnije rezultate Vlade i novo stanje u provedbi.

Nekidan je bivši potpredsjednik Vlade Branko Grčić izjavio da je u njegovo vrijeme iskorištenost EU sredstava bila na 87 posto, kritizirao je Vladu za usporavanje korištenja EU fondova i zapitao gdje ste sad Vi da na to upozorite. Što kažete na to?

Bivšem potpredsjedniku Vlade Grčiću nikako ne idu brojke i postoci. Može sad otvoriti stranice Europske komisije i vidjet će da je čak i u ovom trenutku iskorištenost EU fondova iz razdoblja 2007.-2013. ispod postotka o kojem on govori i iznosi 80 posto. Ako govori o ugovorenosti, upravo tu i je problem i na to sam ga upozoravala. Ugovorenost je trebala biti znatno iznad 100 posto da bismo imali šansu uspješno koristiti sredstva. Vlada radi punom parom i popravlja nepopravljivo, godine su iza, projekti se nisu pripremali i ugovarali na razini na kojoj su trebali. Kako sam i rekla, u 2018. ćemo moći dati prve ocjene uspješnosti rada ove Vlade.

Nema dugo, Vlada je odobrila zapošljavanje upravo kadrova koji bi se bavili EU natječajima i povlačenjem sredstava. Navodno je problem i prelazak državnih službenika koji znaju raditi taj posao u privatni sektor, odnosno, u susjedne zemlje koje „barataju“ pretpristupnim fondovima. Jesmo li zakasnili s tom kadrovskom „obnovom“?

Ljudi su jedan od glavnih preduvjeta uspješnog korištenja EU fondova. Konačno smo dobili Vladu koja je to prepoznala i pokrenula zapošljavanje. Plaće tih ljudi se većim dijelom financiraju iz EU fondova, tako da zaista dosadašnja zanemarivanja izgradnje kapaciteta za korištenje EU fondova nisu imala opravdanje. Pred Vladom je sad uvođenje sustavnih edukacija, testiranja i praćenja kvalitete rada zaposlenih jer nas greške mogu skupo stajati. Nikad nije kasno za kadrovsku obnovu i promjenu u pozitivnom smislu, ali obnova tek tijekom 2016. i 2017. odražava se na brzinu provedbe i razinu iskorištenosti sredstava. Kadrovski smo trebali biti ojačani i spremni još 2013. godine.

Kako se što bolje pozicionirati kad je riječ o korištenju EU fondova u bliskoj budućnosti, pred nama je novo razdoblje za povlačenje sredstava?

Već sad bismo trebali raditi na strateškim dokumentima za buduće razdoblje i utvrditi u njima što kao država na kojem području, i to geografski i tematski, želimo postići. Odmah pripremati i projekte te novu perspektivu dočekati na način da već u prvoj godini krenemo s implementacijom. Samo tako ćemo se moći dobro pozicionirati u novom proračunu. Na kongresu Europske pučke stranke održanom na Malti izborili smo se da u dokument EPP-a „Europa osigurava našu budućnost“ uđe amandman kojim se traži da kohezijska politika ostane proporcionalno jednako zastupljena u EU proračunu kao u sadašnjem razdoblju i to je važna politička poruka Europskoj komisiji.

Dosta toga se promijenilo otkako smo se pridružili EU-u; od krimske krize, sankcija Rusiji, odnosno, EU-u od strane Rusije, suočili smo se s izbjegličkim valom iz Sirije i drugih zemalja, tu je i teroristička opasnost koja je postala europska realnost… Koliko se to sve odrazilo na funkcionalnost samog EU-a, odnosno, ideju snažne Unije?

Zaista je ovo vrlo turbulentno razdoblje u kojem se nalazi Europa i cijeli svijet. Odgovor Unije cijelo vrijeme je stabilnost, sigurnost, povjerenje, jačanje zajedništva i solidarnost, uz rad na mjerama za ubrzanje gospodarskog rasta. Sve prepreke i krize pojačale su potrebu za jedinstvom. Čak 74 posto ispitanika iz svih država članica smatra da je puno više zajedničkih točaka koje spajaju EU nego onih koje bi razdvajale EU. Građani žele snažnu i stabilnu Europsku uniju.

Kako Hrvatska može biti lider u jugoistočnoj Europi? Koliko je to uopće važno pitanje?

Hrvatska ima najnovije iskustvo procesa pristupanja Europskoj uniji. Sve zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje u jugoistočnoj Europi korištenjem naših znanja i iskustava mogu biti brže u ispunjavanju i dobrom razumijevanju postavljenih kriterija te implementaciji u praksi. S iskustvom u prekograničnoj suradnji i makroregionalnim strategijama možemo se pozicionirati i kao lider i promotor važnih zajedničkih infrastrukturnih i razvojnih projekata – što je predsjednica s Inicijativom tri mora i započela. Naravno ta Inicijativa ima i puno šire značenje i obuhvat. Upravo to je pravi put, istaknuti se kvalitetnim idejama, znanjem i izvrsnošću i tako se pozicionirati kao lider.

Što mislite, kojom dinamikom će se odvijati daljnje širenje EU-a? Tu prije svega mislim na države u našem susjedstvu?

Raduje me što je predsjednik Europske komisije Juncker u svom govoru o stanju Unije u srijedu u Europskom parlamentu istaknuo da će u sljedećem razdoblju broj članica biti sigurno povećan sa 27. Nijedna država u ovom trenutku nije spremna, ali vrata Unije su otvorena, naravno kada se ispune zadani kriteriji. Još je dosta posla pred državama kandidatkinjama i o tome redovno raspravljamo u Europskom parlamentu, ali europska perspektiva je neupitna.

Brexit je, među ostalim, intenzivirao i polemike oko proračunske i općenito financijske budućnosti Unije. EU proračun će sada biti „tanji“ za oko 11 milijardi eura godišnje, ističe se princip štednje, da svaki uloženi euro mora donijeti dodanu vrijednost, kako je to rekao povjerenik Europske komisije za proračun Guenther H. Oettinger. Upravo se vode razgovori o višegodišnjem financijskom okviru, što u našoj javnosti prolazi nekako nezapaženo, ali to nipošto ne znači da je riječ o nevažnom pitanju. Jednom ste kazali da proračun EU-a svakog Europljanina stoji manje od cijene jedne šalice kave dnevno. Što mislite, hoće li se to mijenjati?

Proračun će se sigurno mijenjati. Jedna je mogućnost povećati izvore financiranja, odnosno prihode i doprinose država članica, a druga je smanjiti rashodnu stranu. Puno je izglednije smanjenje rashodne strane, ali i to je problem s obzirom na nove prioritete na razini EU-a, poput zajedničke obrambene politike, koje u budućnosti treba financirati, a jednako su nam važne i dosadašnje politike, poput kohezijske, koja je od posebnog značaja za Hrvatsku. U svom govoru Juncker je istaknuo da će u svibnju 2018. biti predstavljeno kako će budući proračun zadovoljiti sve ambicije i osigurati da možemo ispuniti obećano. Iz ove najave mogli bismo iščitati da će se ipak ići na povećanje doprinosa država članica u proračun, uključivanje novih prioriteta za financiranje, ali i osiguravanje kontinuiteta kohezijske i poljoprivredne politike.

Upozoravali ste kako regulativa u području kohezijske politike treba biti donesena najkasnije do sredine 2019. godine. Što sve to može značiti za Hrvatsku u predstojećem razdoblju, što će biti s datumima provedbe ako regulativa bude kasnila?

Bilo bi jako važno regulativu za novo razdoblje imati već u 2018. kako bi države sve pripreme za korištenje EU fondova završile do početka novog razdoblja i u prvoj godini započele provedbu. S obzirom na Brexit i rasprave koje se vode, teško možemo očekivati regulativu prije 2019., dobro će biti ako je usvojimo u ovom sazivu Komisije i Parlamenta. Upravo zbog toga države članice bi trebale sve pripreme odraditi neovisno o regulativi i nakon donošenja regulative napraviti samo prilagodbe, ako budu potrebne. U protivnom, u novom razdoblju provedba će kasniti i države članice neće uspjeti iskoristiti sredstva EU fondova.

Svako toliko se povede i priča o Europi u „dvije brzine“, u kojoj bi naprednije zemlje napredovale još brže, a zaostalije bi države-članice bile isključene iz nekih procesa? Bi li to oslabilo EU? Vi zastupate koncept jake monetarne i ekonomske unije?

Tako je. Baš sam predala amandmane i u raspravama o ekonomskim politikama za eurozonu, isticala da se eurozona ne može razvijati bez jedinstvenog pristupa državama članicama u i izvan eurozone, usprotivila sam se posebnom proračunu za eurozonu dok u njoj nisu sve države članice. Jako me obradovalo što je predsjednik Juncker u svom govoru istaknuo da vidi jedinstvenu Europu u kojoj će sve članice biti i članice monetarne unije, i bankovne unije i Schengena. Time se sve ove rasprave prekidaju. Nema Europe više brzina, svi ćemo biti jednaki, ravnopravni i solidarni. Državama koje nisu trenutno u monetarnoj uniji pomoći će se instrumentom tehničke pomoći da što prije zadovolje kriterije. Postavio je vrlo ambiciozan rok za ostvarenje ovog cilja – 30. ožujka 2019. To su dobre vijesti za nas u Hrvatskoj.

Koliko je bliska budućnost u kojoj će hrvatsko gospodarstvo biti spremno za uvođenje eura?

Za ulazak u eurozonu postoje dvije vrste kriterija: ekonomski kriterij i pravni kriterij. Jedan od uvjeta pravnog kriterija je da nema monetarnog financiranja, odnosno da Središnja banka ne smije financirati državni proračun. Jedina država koja to poštuje, a da je izvan eurozone, jest Hrvatska. Od ekonomskih kriterija zanimljiv je onaj koji se veže na stabilnost tečaja. Jedine dvije države izvan eurozone koje imaju stabilan tečaj i vode takvu politiku su Bugarska i Hrvatska. S obzirom na to da Hrvatska ispunjava sve uvjete pravnog i veliki dio ekonomskog kriterija, možemo reći da se kao država de facto nalazimo u eurozoni, ali de jure ne i zato nam je važno što prije i formalno postati dio monetarne unije.

Prije ljetne stanke u EP-u, u povodu izglasavanja rezolucije o razvoju ambiciozne industrijske strategije EU-a, ukazali ste da se udio industrije u BDP-u EU-a tijekom zadnja dva desetljeća smanjio s 19 na manje od 15,5 posto. „Cilj nam je to promijeniti i do 2020. postići razinu od 20 posto udjela u BDP-u“, kazali ste. Gdje je u toj priči Hrvatska? Gdje smo mi u priči o reindustrrjalizaciji, s kojim kapitalom je to uopće moguće očekivati?

U odnosu na pretkriznu 2008. godinu, industrijska proizvodnja u Hrvatskoj je na kraju 2016. bila niža za 6 posto dok je prosječno u ostalim državama članicama jugoistočne Europe narasla za 14 posto. Dakle, pred nama je veliki posao na oporavku i razvoju industrije. Za ostvarenje tog cilja potreban je potpuni preokret: smanjenje ovisnosti o sirovinama iz drugih zemalja, povećanje energetske učinkovitosti, obrazovanje u skladu s potrebama industrije, povezivanje industrije i znanosti, poticanje inovacija. Za to moramo koristiti sva raspoloživa sredstva EU fondova, Europski fond za strateška ulaganja, povoljne izvore financiranja iz EIB-a, EBRD-a i drugih institucija.

Mađarska se solidarizirala sa Slovenijom i objavila je da neće poduprijeti hrvatski zahtjev za članstvom u OECD-u. Očito je riječ o nastavku diplomatskog sukoba sa Slovenijom nakon nedavne arbitraže drugim sredstvima…

OECD je ekonomska organizacija koja štiti poslovnu klimu te lobira za svoje članice, pomaže znanjima, analizom dobrih praksi i razmjenom iskustava. Hrvatska ispunjava sve kriterije za ulazak – demokracija i poštivanje ljudskih prava, slobodno-tržišna ekonomija, BDP po glavi stanovnika – koji je bar jednako visok onom najsiromašnije članice OECD-a. Slovenija se poziva na vladavinu prava, a baš temeljem toga ne bi smjela pribjegavati ucjenama i državu koja ispunjava sve kriterije kočiti u procesu učlanjivanja u OECD. Do rješenja trebamo doći razgovorima i dogovorima, ne zato što nam je članstvo u OECD-u neophodno, nego radi razrješenja bilateralnih pitanja i uspostave dobrih odnosa sa susjedima. Mislim da smo sad na dobrom putu. Premijer je sazvao i sve čelnike parlamentarnih stranaka, ne znam kad se to zadnji put u Hrvatskoj nakon pregovora dogodilo.

Najavljuje se i reforma javne uprave. No, nije ovo prva Vlada koja to najavljuje, isto kao i recimo, olakšavanje uvjeta poslovanja za poduzetnike, promjenom famozne „antipoduzetničke klime“. Je li država napokon u stanju pokazati da je spremna mijenjati samu sebe, počevši od javne uprave?

To je definitivno jedna od najvažnijih reformi i mislim da za to više nema prostora za čekanje. Vlada je toga svjesna i vjerujem da su sve pripreme u tijeku. Ta reforma treba rezultirati dobro opisanim i propisanim poslovnim procesima i procedurama u svim ministarstvima i ostalim državnim institucijama pa temeljem toga jasnom podjelom poslova, prava i odgovornosti, koja je temelj za uklanjanje preklapanja i praćenje kvalitete, brzine i uspješnosti obavljanja posla. Bez toga nema niti sustava prepoznavanja izvrsnih kadrova, motiviranja i nagrađivanja. I za lokalne jedinice treba utvrditi mehanizme usporedbe, postaviti kriterije praćenja uspješnosti i na temelju (ne)uspješnosti rada ih reorganizirati.

Dosta ekonomskih analitičara pohvalno je govorilo o poreznoj reformi i vođenju državnih financija… No, porez na nekretnine ipak se pokazao problematičnim, pa je premijer nakon žestokih reakcija u javnosti najavio „odgodu“ primjene. Je li Vlada tu napravila „korake“, prije svega u komunikacijskom smislu?

Vlada čitavo vrijeme u prvi plan stavlja partnerstvo, transparentnost, otvorenu i jasnu komunikaciju. Ne želi nametati rješenja nego ih donositi zajedno sa zainteresiranim stranama. U slučaju poreza na nekretnine tek kada su se počele prikupljati potrebne informacije za njegovu implementaciju postalo je jasno da građani nisu dovoljno upoznati sa značenjem i ciljevima ovog poreza. Vlada nije tu da zastrašuje ljude nego da bude partner i služi građanima. Zato je i donesena odluka da se dok građani ne budu spremni za novo rješenje – a koje je doneseno s ciljem pojednostavljenja i manjih nameta – ne ide s primjenom.

Ovo je primjer kako neka dobra rješenja zbog „loše percepcije“ nastale od prije ne mogu zaživjeti u praksi. Najvažnija je poruka svima da je Vlada pokazala da joj je stalo do stavova građana, da sluša i nema velikih ega koji pošto poto provode ono što su zamislili. To je zaista demokratizacija društva.

U Hrvatskoj se, eto, još uvijek više strasti diže oko tema iz prošlosti, negoli oko uspješnosti korištenja EU fondova. Komunizam i fašizam, ploča sa spornim natpisom „Za dom spremni“ i dalje su važne teme u domaćoj javnosti?

Komunizam i fašizam su našem narodu nanijeli jako puno zla. Braniteljski pozdrav u grbu HOS-a „Za dom spremni“ nešto je sasvim drugo od pozdrava koji se veže uz ustaše. Prema braniteljskom pozdravu i svemu vezanom uz branitelje gajim duboko poštovanje i zahvalnost. Međutim, mnogi su propatili od ljudi koji su vikali „Za dom spremni“ u Drugom svjetskom ratu, kao i od zločina partizana i kasnije komunizma. Sigurna sam da je našim braniteljima i svima nama na prvom mjestu jaka Hrvatska na vrhu ljestvice razvijenosti europskih država, i zato smatram da je vrijeme da osudimo zlo i totalitarne režime, uklonimo njihova obilježja i okrenemo se poduzetnicima, gospodarstvu, znanju, izvrsnosti, ustrajnom i vrijednom radu.

Ovaj tjedan je Europski parlament u Strasbourgu usvojio izvješće kojim se pozdravlja pristupanje Europske unije Istanbulskoj konvenciji o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji te se pozivaju države članice da je što prije ratificiraju. Za usvajanje izvješća glasalo je 489 zastupnika, uz 114 glasova protiv i 69 suzdržanih. Zašto ste bili suzdržani?

Ne volim biti suzdržana, ali u ovom slučaju to je najbolje odražavalo moj stav. S jedne strane podržavam Istanbulsku konvenciju jer sam za nultu stopu tolerancije nasilja nad ženama, a s druge strane sam protiv ove Konvencije jer sam protiv nametanja rodne ideologije i uvjeravanja žena da je odluka o pobačaju odluka o njihovu tijelu, a ne o životu i smrti drugog bića. Takve konvencije ne bi trebale ulaziti u svjetonazorska pitanja i to nametati državama. Tada ne bi bilo problema s ratifikacijom u pola država članica EU-a.

Sastav Vlade je dosad doživio nekoliko promjena u hodu, zadnju zbog koaliranja s HNS-om. I Vaše ime se spominjalo u kontekstu izbora ministara nakon pobjede HDZ-a na izborima prije godinu dana, no na kraju niste postali jedna od ministrica. Žalite li za tim na bilo koji način?

Uvijek je izazov i želja biti u Hrvatskoj i raditi u Vladi. Ovaj put smo se tako posložili, trebao je netko od ekonomista ostati i u Europskom parlamentu s obzirom na to da je u Vladi četvero izvrsnih ekonomista, doktora znanosti.

facebook komentari

Nastavi čitati

Intervju

Biskup Košić: Dobio sam tri prijetnje. Ljevičari bi ubijali i nakon 70 godina

Objavljeno

na

Objavio

– Kada bi se provela lustracija, tada bi i naša dijaspora – a računa se da još toliko Hrvata živi diljem čitavoga svijeta koliko nas ima u RH – sudjelovala u tome da se ovdje pokrenu investicije – tvrdi biskup Košić

Sisačkom biskupu Vladi Košiću ne može se reći da je neprincipijelan. Kritizirao je bivšu Vladu Zorana Milanovića, Ivi Josipoviću spočitavao što kao agnostik ide na hodočašća, Most je prozvao jer je bio spreman na koaliciju sa SDP-om, a danas je tu HDZ-ova Vlada premijera Plenkovića, za koju također smatra da nije demokršćanska jer je u koaliciji s HNS-om.

Koja bi to Vlada i kakva bi po Vama onda trebala biti na vlasti u Hrvatskoj?

Volio bih kada bi u Hrvatskoj bili na vlasti političari koji su izraz biračkog tijela i njegove volje, što sada nije slučaj. Naime, kada je na snazi ovaj i ovakav izborni zakon, moguće je da nam život određuje jedna minorna politička skupina i čak nacionalna manjina. Zato se ja zalažem za izmjenu izbornog zakona. Sjetite se kako je u Milanovićevoj Vladi ministar Bauk svojim notornim iznošenjem neistine spriječio referendum koji je pokrenula udruga U ime obitelji upravo radi izmjene izbornog zakona. On je tada tvrdio da je u RH 4,5 milijuna birača što je nemoguće jer je tada bilo toliko stanovnika u RH, a ne birača. Mislim da je ta izmjena zakona pretpostavka boljeg, dapače jedino pravog, demokratskog funkcioniranja naše države.

Je li trebala ostati spomen-ploča poginulim braniteljima HOS-a u Jasenovcu?

Ta je spomen-ploča trebala ostati u Jasenovcu jer su tamo ti naši branitelji poginuli za našu domovinu. Ako nisu smetali kad su ginuli za Hrvatsku, zašto bi smetali danas, 26 godina poslije? I ako su se tada, kad je bilo najteže, tako organizirali i uzeli svoje simbole, zašto to sada nakon toliko godina mijenjati? Moji Gromovi, koji su oslobađali Petrinju – jer sam i sam bio ratni župnik Petrinje i Hrastovice pa sam se s njima susretao i upoznao ih – imaju i danas svoj znak, pesnicu koja je uhvatila gromove s geslom: Jednom grom, uvijek grom. Pa kad to smiju i trebaju imati Gromovi, Tigrovi i sve druge postrojbe HV-a nastale u Domovinskom ratu, zašto to ne bi smjeli imati pripadnici HOS-a? A jednako su ginuli za domovinu, i to 1991.-1995., a ne 1941.-1945. Da, to što pozdrav „za dom spremni“ asocira na NDH nekima ne odgovara, ali nije to bila borba za NDH, nego za suvremenu modernu Hrvatsku. I zato treba ostati spomenik poginulim pripadnicima HOS-a. Ako je političkom trgovinom pogažena žrtva poginulih branitelja, doći će, nadam se, vlast koja će taj spomenik vratiti tamo gdje mu je mjesto. Problematizira se samo mjesto Jasenovac, no o tome bi trebali dati službeno mišljenje stručnjaci, povjesničari i forenzičari. Dok toga nema, politika se poigrava sa žrtvama, ali i s istinom o Jasenovcu, a to nije dobro!

Na Facebooku branite pozdrav “za dom spremni”, potpisnik ste i peticije koju je pokrenuo akademik Pečarić da se taj pozdrav vrati u uporabu u vojsci.

Mnogo je primjera da su taj pozdrav koristili Hrvati u borbi puno prije Drugog svjetskog rata. Npr. Nikola Šubić Zrinski braneći Siget 1566. pošao je u odlučujući boj s povikom: „U boj, za dom!“ Tako je uostalom to 1876. Hugo Badalić, pisac libreta opere Nikola Šubić Zrinski, napisao. K tome je i ban Josip Jelačić pozdravljao svoje vojnike pozdravom: „Za dom!“, a oni su odgovarali: „Spremni umrijeti!“ Kada bismo sve što je bilo u NDH željeli izbaciti iz upotrebe, tada bi bio dugačak popis tih riječi i simbola, a to nije moguće ni potrebno. Ja se pitam kako su se pozdravljali domobrani, redovna vojska NDH? A i oni imaju povijest još od Prvog svjetskog rata pa preko Drugog svjetskog rata do Domovinskog rata. Kad bi se sve što je postojalo u NDH trebalo ukinuti, zašto su u Domovinskom ratu ponovno oživljeni domobrani, kao vojne postrojbe? Ako je NDH i kompromitirala pozdrav ZDS, opet su ga u najpozitivnijem smislu očistili i afirmirali upravo pripadnici HOS-a koji su se borili i mnogi poginuli za modernu Hrvatsku.

Pobornik ste lustracije. Smatrate li da je moguće danas provesti lustraciju u Hrvatskoj?

Lustracija je moguća još uvijek jer u javnom su prostoru i danas prisutni oni koji su, kako bi to rekao biskup Egidije Živković, okrvavili ruke. Lustracija je u Makedoniji uvedena prije dvije godine, a Hrvatska i Slovenija jedine su dvije zemlje iz bivšeg komunističkog bloka u EU koje nisu provele lustraciju. Ljudi koji su bili dio represivnog totalitarnog sustava ne bi smjeli obnašati javne službe. Samo je o tome riječ i mislim da to moramo kad-tad učiniti. Proces dovođenja pred lice pravde ubojica i zločinaca iz Drugoga svjetskog rata i poraća ide tako sporo, gotovo nikako, jer nije bilo lustracije. Mi činimo što možemo, udruge također, ali država bi to morala preuzeti i već jednom riješiti. Očito to nije moguće kad još uvijek mnogi „s okrvavljenim rukama“ drže mnoge uzde našeg društva i štite sebe i svoje.

Koristite društvene mreže. Koliko su one uopće korisne u društvu, “pomažu” li ili ne u podjelama i hoćete li i dalje prijavljivati one koji vam prijete?

Ja sam dobio već treću prijetnju. Zanimljivo je da je u svim slučajevima – barem su se tako i u prve dvije, koje nisu otkrivene – potpisivali kao Antife, a bilo je to i nakon kritika na račun prijašnjih vlada, kao i u posljednjem slučaju. Dakle, tzv. ljevičari su nasilnici, oni bi još i danas likvidirali i ubijali. Nije li neobično da se nisu ni poslije 70 godina promijenili? I nije li neobično to da je posljednja osoba koja mi je prijetila i dalje član SDP-a, kojeg su i lokalni i nacionalni šef te partije, umjesto da ga isključe kao nepoželjnog, uzeli u zaštitu? Toliko o tome. No, moja je savjest mirna, ja nikome ne želim činiti nasilje, a pravo misli i govora nitko mi ne može oduzeti. I moja je prednost što se ne borim silom, nego istinom. I znam da me Bog štiti jer on je Istina. A danas je sudjelovanje na društvenim mrežama jedan od suvremenih načina kako doći do ljudi i navijestiti im evanđelje našega Gospodina. Pa i kad ne govorim izričito o evanđelju, ali kad govorim o istini koja se prešućuje, o pravednosti koja se progoni i o dobru koje se guši, ja naviještam Gospodina, rekao je sisački biskup Vlado Košić za tiskano izdanje Večernjeg lista

Biskup Košić komentirao ‘sramotno postupanje vlasti, šarafciger-vlasti’

facebook komentari

Nastavi čitati