Pratite nas

Intervju

Božo Petrov: U politiku smo ušli da bi promijenili stvari, a ne zato da bi sklapali neke kompromise

Objavljeno

na

Čelnika Mosta, opcije koja bi opet mogla presuditi pobjednika izbora, intervjuirala je urednica RTL-a Danas Mirjana Hrga

Petrov je prokomentirao rezultate predizborne ankete, objasnio i kako se sastavljala i ‘rastavljala’ Oreškovićeva vlada, ali i o budućim planovima Mosta.

Vidjeli smo ankete po kojim se možemo ravnati, predviđaju vam 12 zastupnika, no na prošlim izborima smo ih imali 19. Je li za vas to kazna ili čudesan rezultat?

Mogu reći da s obzirom na broj zastupnika koji je izvorno iz Mosta, njih 12, to nije niti promjena. Mi očekujemo da će biti i više od 12 mandata, tako da će to biti i veći uspjeh. Ali možda do sada najveći uspjeh koji nisu komentirali niti analitičari jest da je Most u šest mjeseci napravio jedno malo čudo. Mi imamo stabilno biračko tijelo, to se vidi po svim anketama, bez obzira koliko se rezultati mijenjali. Most ima stabilno podržavanje od strane birača i po prvi put je jedna druga opcija u odnosu na SDP i HDZ, imamo potporu veću od 10 posto. To je pravo malo čudo.

Neki su tvrdili da ste, tijekom ove vlasti, toliko i strpljivi prema političarima i prema javnosti, da ćete izgubiti sve. Govorili su da opet onaj Božo Petrov inzistira, da li išta drugo zna nego inzistirati. Na kraju ste uspjeli te ljude sačuvati.

Mislim da su ljudi prepoznali da se mi borimo za interese prosječnog građana RH, ne za elite. Ja znam da to zvuči kao floskula, ali zaista. Mi smo u politiku ušli čistih ruku i čistog obraza i samo sa željom, ne zaraditi neki politički kruh već se izboriti za reforme i promjene. Mislim da su to građani prepoznali.

Meni se čini vaša uloga puno većom, odigrali ste paklenu igru. Jednom ste rekli da Karamarko neće biti premijer i na kraju nije bio premijer, prisilili ste ga da napusti politiku, slomili ste kičmu takvom HDZ-u. Ima li javnost informaciju što se tu uistinu događalo?

Mislim da smo mi pokušali apsolutno svima u RH koji su razlozi i zbog čega smo mi to napravili. Opet ću ponoviti, u politiku smo ušli da bi promijenili stvari, a ne zato da bi sklapali neke kompromise. Za nas ne postoji cijena za koju ćemo mi dopustiti da se netko igra s Hrvatskom, njezinim nacionalnim interesima i od toga nikada nećemo odstupiti.

Naviknuli smo na političke okoštale strukture, na vrlo žestoke momke koji drže obavještajne službe, igraju se legalno i ilegalno, svašta se događa i onda se skupi neka druga dečkiju iz Metkovića, dođu i kažu ‘dosta, mi preuzimamo ovo, a tebi dajemo rok od 48 sati’. Zna li javnost što ste to točno napravili?

Ja se nadam da će ljudima jednom postati jasno da bez obzira na strahovite pritiske koje smo imali, da se nikada nije otvorila tolika medijska hajka na neku političku stranku kao što je to bilo na nas. U svim medijima već posljednjih mjesec dana Most pada, a nitko ne prenosi informaciju da Most prolazi u svim izbornim jedinicama. Mi smo pokušali gospodinu Karamarku reći da ima 48 sati za jedno lijepo povlačenje i mogućnost da se obrani na neki drugi način, a ne možemo sklapati kompromise na nepošteni način. Ja ću uvijek reći – neka oni naprave kompromis, neka oni budu oni koje će igrati pošteno pa neka od nas za tu cijenu traže nešto drugo. Ali mi nećemo dopustiti nepoštenu igru.

Pretpostavljam da mi nećete reći, ali je li bilo nešto konkretno što ste vi rekli Karamarku da se on povukao?

Ne, to je bilo ono što smo mi pokazali i u medijima. Što ćete konkretnije od toga kada znate da je osoba u latentnom sukobu interesa, koliko smo mi imali informacije i objasnili gospodinu da se treba povući. Uostalom,  to je kasnije potvrdilo i Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa, dakle bili smo u potpunosti u pravu. Nažalost, gospodin Karamarko nije iskoristio tu mogućnost, nije se povukao, ali što je još žalosnije od svega  – i HDZ i SDP funkcioniraju po principu velikih vođa. Ono što kaže veliki vođa, apsolutno svi podržavaju, bez obzira na to koliko je to realno ili normalno. I oni su na kraju svi skupa skočili u provaliju, nažalost, gurnuli državu u nove izbore, samo zato da ne bi rekli – naš veliki vođa je pogriješio.

A vi u Mostu ne volite velike vođe, pogotovo ne velike vođe HDZ-a, ali ni SDP-a. Jeste li Milanoviću namijenili istu sudbinu?

Ne, gospodin Milanović sam odabire svoj put. On je imao priliku četiri godine voditi državu, imao je jednu lijepu podršku u Saboru, četiri godine da pokaže što može odraditi. Nažalost, ta vlada je proglašena najkatastrofalnijom vladom, ne samo od njegovih političkih oponenata već i od ekonomista. To je razlog zašto ne podržavamo Milanovića i to smo rekli tada u izborima – niti Karamarko niti Milanović. To vrijedi i dalje.

Onda su se SDP-ovci u startu diskreditirali u mogućnoj koaliciji?

Što se Mosta  tiče, SDP može birati svog predsjednika, koga god hoće, ali smo postavili jasne političke standarde tko su one osobe koje se imaju razloga baviti politikom i biti u izvršnoj vlasti. Za nas je potpuno nedopustivo što postoje različita mjerila za političare i za obične osobe. Obične osobe, u trenutku kada trebaju zatražiti posao, moraju donijeti potvrdu o nekažnjavanju, a političarima se dopušta da budu optuženi, osuđeni na sudu, ali bez problema mogu voditi državu.

Gospodin Vrdoljak iz HNS-a kaže da i vi imate jednog takvog na listi, štoviše da ste ga ciljano zaštitili od kaznenog progona i dali mu saborski mandat. Pričaju o Maru Kristiću, što kažete na to?

Mislim da Vrdoljak zna što mu se sprema pa prema tome u posljednje vrijeme, koliko vidi, zagovara i veliku koaliciju, ne bi li se nekako sačuvao. Što se tiče Mare Kristića, taj čovjek je jedan od onih koji su se usudili uopće u Dubrovniku napraviti da se ne napravi golf resort na Srđu, jedan projekt koji je za cijeli Dubrovnik bio katastrofalan. To vam je bio famozni dubrovački ugovor. U trenutku kada su vidjeli da su njihovi interesi ugroženi, i SDP i HDZ su zajedno sklopili koaliciju na razini grada Dubrovnika, formirali gradsku vlast, pokušali progurati golf na Srđu, bez obzira što su svi dokumenti pokazivali da to neće ići.

Je li Kristićev slučaj vraćen na ponovno suđenje?

Ja ću iskreno reći da nisam upoznat s tim slučajem. Poznavajuću gospodina Mara, ja apsolutno nemam nikakvih dilema o kakvoj se osobi radi. Mogu reći da se radi o izuzetno čestitoj osobi. Kamo sreće da su takvi i u HNS-u.

Rekli ste i da se gospodin Vrdoljak želi zaštititi od takvih stvari, koliko znam, on je rekao da nema nikakvih stvari koje su kompromitirajuće, vi tvrdite suprotno?

Vrijeme će pokazati. Uostalom do prije dva ili tri tjedna, ne zbog vođenja negativne kampanje jer da smo je htjeli voditi takvu, imali bismo štošta toga reći – ono što se dogodilo tada – trebali bi jako puno značiti za gospodina Vrdoljaka – pogotovo kaznena prijava koja je podnesena zbog načina na koji je vodio ministarstvo.

S jamstvima koje ste iznijeli se politički niste proslavili, imam dojam da je i vama osobno krivo što ste to učinili.

Ne, meni uopće nije krivo, dapače.

Pričamo o javnom bilježniku i prošlim izborima…

Što se njega tiče, mogu reći da svatko od nas ima svoje pogreške. U trenutku kada sam davao jamstvo kod javnog bilježnika, to je bilo iz mog osobnog razloga jer iskreno, ne sviđa mi se struktura niti HDZ-a niti SDP-a. U trenutku kada vam građani RH daju odgovornost u vidu 19 mandata, vi se jednostavno nemate obraza povući u Sabor, odglumiti Poncija Pilata i reći ne interesira me što će se događati. Nije uopće bio problem to što smo vidjeli da ćemo završiti u izvršnoj vlasti, imali smo i jasan program i pokazali da SDP i HDZ nemaju program.

SDP kaže da su pristali na sve što ste tražili…

Da i pokušali su nas prevariti. Ja sam jasno upozorio Milanovića nekoliko dana prije samog događaja. U trenutku kada je njegov glavni odbor odlučio da neće ići u tripartitnu vladu, nakon što je zvao, ja sam mu rekao da više neću dopustiti na bilo koji način da se pokuša oteti saborske zastupnike Mosta. Onih 72 sata pregovora s Mostom je bilo upravo to. U trenutku kada se pruži ruka, treba biti korektan. Kada su nas nakon toga prevarili i u izvršnoj vlasti, na kraju smo napravili isto.

Nekako svi pamtimo onu scenu kada ste bili kod predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i vi istrčavate niz te stepenice i govorite novinarima ‘vidimo se poslije’. Što se dogodilo u tih pet minuta u Uredu predsjednice?

Ništa, šteta što me novinari nisu snimili u trentuku kada sam ulazio kod predsjednice jer bi primijetili kao trčim uz stepenice. Sve se izdogađalo noć prije. Za vrijeme pregovora sa SDP-om sam ja dobio informaciju što se događalo na Trgu, razgovore glavnih SDP-ovaca ispred naših ljudi u Mostu. S druge strane sam tu večer dobio informaciju da se naše saborske zastupnike kontaktiralo, pokušavalo dogovoriti nešto i ako se s nama dogovori da na kraju bude mandatar, da oni pređu na stranu SDP-a, ja sam samo to jutro došao, prije nego sam otišao do presjednice  i rekao im da imaju dva sata za razmisliti ida ćemo onda donijeti odluku. Toliko sam bio ljut da sam pogriješio i termin, kod predsjednice sam došao dva sata ranije. Na kraju kada smo se sjeli za stol i razgovarali, ja sam osobno tražio da se odluka ne donese odmah – i zato izlazimo iz razgovora s koalicijom Hrvatska raste i zato da ćemo možda dati priliku drugoj. Zato sam namjerno, da ne bi bilokakvog utjecaja, razložio i jedno i drugo, rekao prvo ćemo za ovo, onda ćemo izaći u javnost, a nakon toga odlučiti kako dalje.

Pretpostavljam da najveći nered pronalazite u državnom obavještajnom krugu, inzistirali ste na tome tko će biti premijer, no sada mi se nekako čini da inzistirate na poziciji tko će biti predsjednik Sabora, imam li krivi dojam?

Ne, mi ne inzistiramo, no to je važna pozicija. Mi smo predlagali da ide dalje u saborsku proceduru, no oni dalje nisu naše prijedloge puštali.

I dalje mi se činite onaj čvrsti Petrov kojeg smo upoznali s početka i dalje imate stav kakav ste imali i prije – ne popuštamo s našim sedam uvjeta. No, čini mi se kako vas ismijavaju zbog tih uvjeta?

Odlično, sad bih ja trebao upitati i vas i građane RH ismijavaju li se oni sa svojim biračima jer jamstva koja smo mi zatražili od njih je pet posto onoga što su oni obećali svojim biračima zadnjih 20 godina. Mi nismo tražili nešto što mi smatramo da je dobro nego što su oni propovijedali, a nisu ispunili. Mehanizam preko kojeg smo mi to predložili je mehanizam kojeg su oni koristili u šestom ili sedmom sazivu Sabora. 2011. SDP je, u trenutku kada je konstituirao Sabor, sazvao izvanrednu sjednicu Sabora, prije nego li je formirao vladu, dok je vlada bila tehnička HDZ-ova. Izmijenili su niz zakona, dakle isti mehanizam, a danas se nas proziva za eksperimentiranje. To nije eksperiment, i HDZ i SDP su koristili isto to, ali ono zbog čega je njima toliko loše u ovom trenutku je to što smo mi upoznati sa sustavom, znamo procedure i sad će konačno morati nešto napraviti.

Zadnji put mi je Orešković rekao da je Hrvatska prosperitetna zemlja i da ona vrlo brzo može krenuti dalje, ali da je zaustavljate vi političari. Što se to događa, zašto to radite?

Ja uopće ne usporavam već u trenutku kada vas osude da pošto poto želite nešto napraviti, zar to nije u kontradikciji s onim što upravo govorite? Most je cijelo vrijeme zagovarao gospodarskog oporavka, programa, reformi. Mi sada tražimo sitnicu, uvjete, da nas ne bi optužili da tražimo nerealno.

Je li vam se netko javio od njih?

Nije me kontaktirao niti Milanović niti Plenković, čak čujem da nam govore da nismo službeno uputili svoje uvjete. Dobili su informaciju na znanje preko naše stranice, kroz javnost, kroz medije, oni govore da nema odgovora jer nema službenog pisma. Prije dva sata sam zamolio svoje suradnike da pošalju pismo s povratnicom, da ne ispadne drugi dan da nisu primili, da znamo da su ga primili. Ako će to poboljšati mogućnost da oni bar sitnicu tog odrade.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Intervju

Todorićev prvi intervju nakon sloma Agrokora

Objavljeno

na

Objavio

Ivica Todorić dao je intervju agenciji Bloomberg, kazavši kako vlada sada vodi tvrtku u krivom smjeru.

Ambiciozno širenje Agrokora imalo je smisla gledno iz poslovne perspektive, ustvrdio je Ivica Todorić u intervjuu za Bloomberg, prvom otkad je morao otići sa čela koncerna te poručuje da hrvatska Vlada danas vodi prehrambeni koncern u pogrešnom smjeru.

Todorić ne priznaje bilo kakve strateške greške izuzev nedovoljne komunikacije, ističe Bloomberg. Intervju je vođen elektronskom poštom i naknadnim telefonskim razgovorom.

Todorić tvrdi da bi Agrokorovi planovi, uključujući i najveću akviziciju, onu slovenskog maloprodajnog lanca Mercatora, polučili željene rezultate da je dobio dovoljno vremena da ih provede u djelo.

“Imali smo jasan plan i strategiju”, tvrdi Todorić, osnivač i još uvijek vlasnik prehrambenog koncerna. “No, Vlada nam nije dozvolila da ga provedemo u djelo.”

Agrokor zapošljava 57 tisuća radnika, a njegov portfelj uključuje, između ostalog, proizvođače hrane i energije i softverske kompanije na čitavom području Balkana.

Todorić je izgradio grupu tijekom desetljeća tranzicije Jugoslavije u tržišno gospodarstvo da bi potom prepustio kontrolu nad kompanijom izvanrednoj upravi koju je imenovala hrvatska Vlada kako bi se provelo restrukturiranje i izbjegao potencijalni slom koji bi uzdrmao gospodarstvo cijele regije, piše Bloomberg.

Nekada je bio najbogatiji građanin Hrvatske a danas spočitava sam sebi da nije pravodobno javno reagirao na bojazni investitora.

Vrijednost Agrokorovih obveznica snažno je pala od siječnja jer kreditori nisu bili sigurni kako će konglomerat riješiti problem sedam milijardi dolara duga, nagomilanog radi financiranja poslovnog širenja.

“Moja je najveća odgovornost što nisam bio prisutan u medijima, nisam komentirao ni opovrgavao određene priče koje su objavljivane ili se o njima pričalo”, kaže Todorić. “Nismo imali vremena objašnjavati nekim ljudima što radimo”, dodaje.

S dolaskom izvanredne uprave, Todorić je formalno ostao vlasnik koncerna, ali ne može sudjelovati u odlučivanju o njegovu restrukturiranju niti o poslovnoj strategiji.

Tvrdi da zbivanja nakon njegova odlaska odražavaju “nekompetentnost i bezakonje”. Kaže da razmišlja o tome kako da se suprotstavi Vladi u pitanju ‘lex Agrokora’, posebnog zakona koji je Hrvatska usvojila kako bi stvorila pravni okvir za preuzimanje njegove kompanije.

Mercator je, po njegovim riječima, bio “logična akvizicija gledano iz poslovne perspektive”.

“Rezultat je bilo drugi po veličini maloprodajni lanac u jugoistočnoj Europi, s prihodima od šest milijardi eura i 2.000 trgovina. Morate razumjesti da tako komplicirani i krupni procesi traju”, ističe Todorić.

Iako su početne istrage u travnju razotkrile “moguće nepravilnosti” u Agrokorovim poslovnim knjigama, Todorić je njihove rezultate otklonio kao nastojanja Vlade da “upotrijebi revizore za svoje političke ciljeve”. “Nema sumnje da sam griješio, svatko tko radi griješi, a ja sam radio dan i noć 40 godina kako bih izgradio Agrokor”, napominje.

“Teško je izdvojiti jednu stvar ali u cjelini gledano, postigli smo nevjerojatan uspjeh. Stvorili smo najveću kompaniju u ovom dijelu Europe”, zaključuje Todorić.

facebook komentari

Nastavi čitati

Intervju

Miroslav Tuđman: Koga je Turska pitala da po Bosporu diže mostove!?

Objavljeno

na

Objavio

Prof. dr.sc Miroslav Tuđman, znanstvenik, sveučilišni profesor  i saborski zastupnik HDZ-a, predstavio je u Mostaru monografiju „Druga strana rubikona – Politička strategija Alije Izetbegovića“.

O monografiji, otvorenom hrvatskom nacionalnom pitanju u BiH, budućnosti BiH, te načinima za rješavanje jednakopravnosti Hrvata u BiH prof.dr.sc Miroslav Tuđman govori u intervjuu za portal politika24.net.

Možete li nam ukratko objasniti o čemu govori Vaša nova knjiga „Druga strana rubikona – Politička strategija Alije Izetbegovića“?

Teško je ukratko objasniti u par rečenica sadržaj ove knjige, jer je to pregled političke strategije Alije Izetbegovća  koja se onda reflektira na njegovu unutarnju i vanjsku politiku, odnosno međunarodnu, koja se potom referira na sve koncepte međunarodne zajednice koja je nudila planove za mirno rješavanje rata i sukoba u Bosni i Hercegovini, a ta se politika onda modificirala odnosno određivala prema svim tim planovima.  Ono što je presudno za razumjevanje te politike jeste da Alija Izetbegović nije poštivao elementarnu činjenicu da je Bosna i Hercegovina tronacionalna država, da u njoj žive tri ravnopravna suverena naroda, već je smatrao da su Muslimani prvenstveno vjerska zajednica,a ne nacija, ( pritom ne smatram da su svi Muslimani- Bošnjaci tog stajališta ), već govorim o Aliji Izetbegoviću i njegovoj službenoj politici  Izetbegović je negirao i srpske i hrvatske nacionalne interese smatrajući da su ti interesi nelegitimni u BiH. To je bilo devedesetih godina, a mislim da je to u velikoj mjeri i danas prisutno u djelu bošnjačke politike.

Rezolucija Europskoga parlamenta jasno je definirala da BiH mora biti uređena po načelima federalizma i jednakosti. Ali, Bošnjaci su izričito protiv?

Doktrina politike Alije Izetbegovića je suprotna demokratizaciji međunarodnog poretka i onoga što se zbivalo devedesetih godina kada je nastalo petnaest novih država na tlu Europe, ali i onoga što smo ovih dana svjedoci. Imate slučaj Katalonaca koji traže autonomiju u Španjolskoj, u Siriji Kurdi jednako tako traže autonomiju. Prema tome svaki narod traži svoje mjesto u međunarodnome poretku i u svijetu, a u Bosni i Hercegovini se ne pristaje, odnosno ne dozvoljava se da Hrvati budu jednakopravnni sa ostala dva naroda.

Kako rješiti otvoreno hrvatsko nacionalno pitanje u BiH?

Za rješavanje hrvatskog nacionalog pitanja u BiH poznato je da bez konsitutivnosti i ravnopravnosti sva tri naroda jednostavno nema sigurne i stabilne Bosne i Hercegovine. Za očekivati je da ako će službena politika Bošnjaka i Srba biti za proces europskih integracija Bosne i Hercegovine, bilo da je riječ o NATO –u ili Europskoj Uniji, da će  morati pristati na federalizaciju i pronalaženje najboljeg oblika suživota sva tri naroda.

Kakav je Vaš stav o Pelješkom mostu? Bošnjački političari se i u ovom slučaju protive

Pelješki most je budućnost, od njega Hrvatska ne može odustati. S druge strane nema nikakvih osnova da se to može osporiti. Možemo navesti primjer Turske. Koga je Turska pitala da po Bosporu diže mostove, a Pelješki most koristi gabarite, kao i tamošnji mostovi. Prema tome to su neozbiljne i da tako kažem zločeste prmjedbe.

Kako vidite BiH u bliskoj budućnosti?

Budućnost BiH u velikoj mjeri ovisi o tome kako će Bošnjačka elita definirati identitet svoga naroda; da li će se oni prikloniti tome da budu nacija- u tom slučaju biti će puno lakše doći do usklađivanja nacionalih interesa triju naroda, a ako će inzistirati na vjerskoj komponenti ( pritom ne smatram da vjersku komponentnu treba zanemariti i odbaciti, govorim o tome što je primarno u identifikaciji ) u tom slučaju će taj dogovor o budućnosti BiH biti daleko teži.

( politika24.net )

facebook komentari

Nastavi čitati