Pratite nas

Pregled

Božo Skoko: Nismo svjesni vrijednosti koje drugi o nama otkrivaju

Objavljeno

na

U organizaciji Kluba znanstvenika HKD Napredak – Zagreb u Napretkovom kulturnom centru, održana je tribina na temu ‘Hrvatski identitet i imidž – između jugoslavenske prošlosti i europske sadašnjosti’.

Predavanje je održao vodeći hrvatski stručnjak za pitanja identiteta i imidža država i nacija dr. sc. Božo Skoko, koji se bavi i fenomenom hrvatskog identiteta i imidža, to jest, odnosom Hrvata prema vlastitoj državi i njezinim vrednotama, te percepcijom Hrvatske u svijetu.

Analizirao je hrvatski identitet u vrijeme bivše Jugoslavije, njegovo redefiniranje tijekom stvaranja samostalne i neovisne Hrvatske te u Domovinskom ratu, kao i probleme s kojima se suočavamo danas kao članica Europske unije.

– Sam hrvatski identitet je prilično nedefiniran i nažalost ušli smo u Europu a da nismo jasno definirali tko smo, što smo, što možemo ponudit svijetu. Što se tiče samoga imidža, Hrvatska je percipirana kao lijepa turistička zemlja, međutim nažalost nismo ispričali priču o drugim segmentima kao što je naša kultura, naša znanost, naša povijest, naši velikani i tu još moramo napraviti jako puno truda i komunikacije i promocije da bi nas Europa shvatila i doživjela kao sebi ravnopravnog partnera – rekao je za Laudato TV izv. prof. dr. sc. Božo Skoko.

A kako bismo to realizirali trebali bismo imati bolje mišljenje i o sebi kao narodu i o prosperitetu koji nudi naša država.

– Nažalost mi smo taj osjećaj manje vrijednosti donijeli još iz Jugoslavije i nažalost on se sada proširio, ali sad imamo osjećaj manje vrijednosti prema nekim zapadnim državama i mi moramo jačati vlastitu samosvijest, mi moramo biti svjesni vlastitih potencijala i moramo jačati nacionalni ponos jer se on direktno odražava na mnogobrojne izazove hod gospodarstva i nadalje – kaže Skoko.

– Države koje su samosvjesnije i ponosnije ostvaruju i bolje rezultate u međunarodnim, političkim i gospodarskim odnosima i na kraju drugi imaju o njima bolje mišljenje – tvrdi Skoko.

Više ponosni moramo biti i na naš kršćanski identitet koji je duboko ukorijenjen u hrvatski nacionalni identitet.

– Koliko god se mi branili od njega ili neki nastojali ga minorizrati, ne mogu pobjeći, dovoljno je pogledati našu kulturu, našu baštinu, naš način života kroz sve to skupa je protkan kršćanski identitet – objašnjava Skoko.

Valja istaknuti kako su Hrvati spremni žrtvovati se za ideale, vole se međusobno pomagati, imaju izraženu ljubav prema majci i Majci Božjoj, a zajedništvo pokazujemo samo onda kada smo napadnuti izvana inače znamo biti jako raspršeni. Sve su ovo odrednice hrvatskog identiteta prema našem pokojnom profesoru Eduardu Kaleu.

Ovome treba dodati i hrvatski jal koji nas tradicionalno vrlo često izjeda, umjesto da ohrabreni našim potencijalima zajedno veslamo prema naprijed.

– Bojim se da još uvijek nemamo visoko mišljenje o samima sebi, da nas vrlo često drugi više cijene nego mi sami sebe. Da nas percipiraju kao lijepu zemlju sa bogatom kulturnom baštinom koji ima što ponuditi svijetu, međutim mi još uvijek nismo svjesni vrijednosti koje drugi o nama otkrivaju – naglasio je Skoko.

Stoga nismo još uvijek dovoljno dobri niti u promociji naše zemlje kao niti u njezinu pozicioniranju na međunarodnoj političkoj i gospodarskoj pozornici.

– Nemamo tu jasnu strategiju i slabo radimo na međunarodnoj promociji, izuzev turizma koji radimo još od domovinskoga rata na ovamo. U drugim segmentima se uopće nismo potrudili ispričati priču o sebi. A onda nam prijeti taj fenomen vanjskog brendiranja jer kada ne ispričate priču o sebi onda vas drugi relativno lako etiketiraju. To nam se događa – zaključuje Skoko.

U globalizirajućem svijetu u kakvom živimo brendiranje Hrvatske na pravi način stoga je iznimno bitno.

Puno je posla pred nama, puno je neodgovorenih pitanja ali na dobrom smo tragu ali moramo zajedno svi pokazati svijetu da nismo repa bez korijena, da imamo svoje dostojanstvo, da imamo svoju povijest a hvala Bogu imamo je. Da li dovoljno radimo na tome pitanje je, ali u svakom slučaju imamo posla i moramo malo više poraditi na tome“, izjavio je za Laudato TV po završetku tribine njen moderator dr. sc. Tomislav Dubravac – predsjednik HKD Napredak – Zagreb.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Pregled

Plenković: Očekujem temeljito izvješće SOA-e o prisluškivanju hrvatskih dužnosnika u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski premijer Andrej Plenković je za središnji Dnevnik HRT-a kazao nakon svoga prvog govora u UN-u da su ondje poslane vrijednosne poruke kako Hrvatska gleda na ulogu UN-a te da RH podržava napore novog glavnog tajnika.

Želimo da UN bude učinkovitiji kako u pogledu borbe protiv terorizma, zaštite ljudskih prava. Mislim da su ove poruke dobro primljene, rekao je za HRT.

Govoreći o predstojećem susretu sa slovenskim premijerom Mirom Cerarom kazao je da on i njegov slovenski kolega razvijaju jedan dobar odnos poštovanja i povjerenja.

Mi želimo riješiti otvorena pitanja granica i na kopnu i na moru. Slovenija ima svoju poziciju u okviru koje želi da se radije provede arbitražna presuda. Mi s njom imamo problem zbog toga što je sama u procesu koji je postao kontaminiran, postala neprihvatljiva za Hrvatsku.

No to ne znači da nema manevra i da nema načina kako da dvije zrele susjedne zemlje, dvije članice EU-a, saveznice u NATO-u ne nađu rješenje. Očekujem da će naši razgovori biti vrlo sadržajni, da ćemo pogledati što je to što nas trenutno spaja, a što su teme koje nas razdvajaju. Nastavljamo u dobroj vjeri razgovarati o pitanju granica sa Slovenijom, rekao je Plenković.

Na priznanje ministra BiH da su neki hrvatski dužnosnici bili prisluškivani hrvatski premijer je kazao da očekuje jedno ‘temeljito izvješće hrvatske sigurnosno obavještajne agencije na tu temu’.

Čuo sam se s ravnateljem i kada se vratim to će biti jedna od prvih stvari o kojoj želim dobiti temeljite informacije, rekao je Plenković. I dalje ponavljam, BiH je država koja je s Hrvatskom najpovezanija – od geografske povezanosti do činjenice da su Hrvati konstitutivan narod. Sedam puta sam bio u BiH u ovih 11 mjeseci i nastavit ćemo s tim intenzitetom, dodao je.

Ako nešto treba dodatno pojasniti oko Pelješkog mosta, ponavljam, on se gradi na hrvatskom teritoriju. Razgovori sa stručnim službama su trajali godinama. Ova tema je dotaknuta i u vrijeme kada smo imali zajedničke sjednice Vlade u Sarajevu. Mislim da s kolegom Zvizdićem i drugim akterima to pitanje možemo riješiti. Podcrtavam da je ovdje više riječ o stavu određenih stranaka, a nešto manje institucija Bosne i Hercegovine. Ta nijansa nije nebitna. Projekt Pelješkog mosta ide dalje. To će biti najveći projekt financiran sredstvima Europske unije. Mislim da je povezivanje juga Hrvatske s Pelješkim mostom, s ostatkom zemlje, strateško pitanje i to posebno u kontekstu “schengena” i jednog intenzivnijeg priljeva turista u Hrvatsku, kazao je premijer RH.

Sjedinjene Američke Države i dalje su svjetska sila i glavni globalni akter. Oni su naš glavni partner i saveznici u okviru NATO-a. Njihovi pogledi na globalne odnose su bitni. Prije dva dana, nakon govora predsjednika Donalda Trumpa kada je rekao “najprije Amerika”, treba reći i da je kazao “DA” i za multilateralnu suradnju, izjavio je Plenković.

Što se tiče Sjeverne Koreje ja sam danas razgovarao s japanskim premijerom Abeom. Da čujete njihov stupanj zabrinutosti što se zbiva u Sjevernoj Koreji, onda vidite da one zemlje koje jesu blizu korejskog poluotoka puno ozbiljnije doživljavaju ove nuklearne testove. Naravno da postoje razlike u narativu i u snazi poruke koju ovako izravno šalje američki predsjednik. To je možda jedna novina. Malo tko je od njegovih prethodnika na ovaj način tako radio, ali čini mi se da oko drugih pitanja postoje veliki prostori za suradnju, izjavio je između ostalog.

Izetbegovićev specijalni rat protiv Hrvatske

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Govor predsjednika Vlade Plenkovića pred Općom skupštinom UN-a

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković nalazi se u New Yorku gdje je na Općoj skupštini UN-a održao govor.

Jedan od učinaka globalizacije je da se svijet suočava s velikim migracijama. Hrvatska je u prošlosti bila suočena s velikom izbjegličkom krizom, ali naš pristup će uvijek biti onaj u kojem će na prvo mjesto stavljati ljude – rekao je Plenković i dodao kako nam je potrebna suradnja kako bi se pozabavili s korijenima problema.

Rekao je kako se moramo fokusirati na diplomaciju i prevenciju te da jedinstveno rješenje nije primjereno za sve zemlje.  – Naš doprinos izgradnji mira bit će i dalje važna komponenta vanjske politike kroz izravno djelovanje kao i kroz dijeljenje naših iskustava s drugim zemljama – rekao je Plenković.

Moramo se više uključiti u borbu terorizma jer je očito da postoji veća potreba za suradnju u toj borbi. Hrvatska u potpunosti podupire rezoluciju Vijeća sigurnosti protiv Sjeverne Koreje – izjavio je Plenković i pozvao Sjevernu Koreju da prestane s testiranjem nuklearnog oružja.

Plenković je rekao i kako svjedočimo sve većim klimatskim promjenama te da se moramo više pozabaviti tim pitanjem. Napomenuo je kako Hrvatska nije bila pošteđena tih promjena te je bila pogođena velikim požarima ali i poplavama. – Hrvatska je predana multilateralizmu – kazao je Plenković pred kraj govora.

Plenković je povodom obilježavanja 25. godišnjice ulaska Hrvatske u Ujedinjene narode na prijamu u New Yorku istaknuo kako je to velika obljetnica, a 22. svibnja 1992. simbolizirao je završetak dugotrajnog nastojanja hrvatske države kako bismo dobili međunarodno priznanje te da možda za nekoga 25 godina nije puno, ali kako je to za nas bio generacijski pothvat.

Plenković je u srijedu navečer u New Yorku održao prijam na koji su stigli mnogi ugledni američki Hrvati, no i visoki dužnosnici poput predsjednika Opće skupštine UN-a Miroslava Lajčaka i europskog povjerenika za proširenje Johannesa Hahna.

Premijer je prethodno održao i predavanje na sveučilištu Columbia gdje je okupljenim studentima govorio o hrvatskim pogledima na Europsku uniju, te među ostalim istaknuo kako su sljedeći ciljevi ulazak u zonu Šengena i u eurozonu.

facebook komentari

Nastavi čitati