Pratite nas

Intervju

Branitelj Damir Čakanić: Evo zašto sam se polio benzinom i zapalio ministru pod prozorom …

Objavljeno

na

Svojim činom htio sam pokazati hrvatskoj javnosti, koja godinama zatvara oči pred našim problemima, u kakvom se stanju nalaze hrvatski branitelji, koji su svoju mladost i zdravlje dali za Hrvatsku.

Gledao sam doma TV i više mi je bilo mučno sve to gledati, kako moji kolege suborci moraju gubiti svoje dostojanstvo i na ovaj način, okupljanjem pred Ministarstvom branitelja u Savskoj ulici, tražiti svoja prava. Pa valjda smo svi mi koji smo bili u Domovinskom ratu zaslužili malo poštovanja onih koji danas odlučuju o našim sudbinama – kazao je za Slobodnu Dalmaciju iz bolničkog kreveta, u “mobitelskom intervjuu”, Damir Čakanić (50), hrvatski branitelj koji je u prošli ponedjeljak, u večernjim satima, ispred zgrade Ministarstva branitelja, pokušao samoubojstvo spaljivanjem. Od te noći Čakanić leži na Klinici za traumatologiju KBC-a “Sestara milordnica” u Zagrebu, gdje je na liječenju. Nad njim je već obavljen jedan operativni zahvat, presađivanja kože, a danas ga očekuje nova operacija. Kako nam je rekao, u bolnici bi trebao provesti najmanje mjesec dana.

Život bez smisla

– Tu večer sam gledao TV program i u Dnevniku vidio moje suborce u Savskoj. Puko mi je film, više nisam mogao izdržati. Izjedala me nepravda i nepoštovanje prema onima koji to najmanje zaslužuju. Sjeo sam u taksi i otišao u Savsku da se zapalim. O ničemu nisam razmišljao u tom trenutku. Ništa više nije imalo smisla. Sve sam dao ovoj državi, ništa od nje nisam tražio ni dobio, a i ono što su mi dali, tih 1100 kuna vojne opskrbnine, smanjili su mi. Htio sam da ljudi vide do čega su me doveli oni koji su, mnogi od njih, dok sam ja ratovao, sjedili u udobnim foteljama. Neka ovaj moj čin bude poruka za sve ljude, za sve buduće generacije, što je čovjek spreman učiniti kada mu uzmete poštovanje – kazuje nam plačući Damir Čakanić.

On je prije kobnog odlaska pred zgradu Ministarstva branitelja tamo već bio tri puta, da podrži prosvjede svojih kolega.

– Dva puta sam bio s jednim prijateljem, a jednom sam otišao sam. Taj zadnji put kada sam otišao nisam htio da netko zbog moga čina možda ima neke probleme – govori Čakanić.

Čin “čovjeka koji više nema što izgubiti” još više je ubrzala činjenica da mu je od 1. siječnja ove godine smanjena vojna opskrbnina.

– Sada sam živio od 800 kuna. Pa kako mogu uopće preživjeti od toliko novca. Dao bih ja hrvatskim političarima da žive od toliko novca. Još sam dva ili tri puta godišnje dobivao po 900 kuna jednokratne pomoći i to je bilo sve. Nikada od ove države nisam tražio ništa. Čak nisam tražio ni mirovinu. Računao sam da imam 1100 kuna vojne opskrbnine i da mi djevojka s kojom sam živio također ima svoja primanja i da ćemo nekako sklepati kraj s krajem.

Nisam od onih koji su u Domovinski rat išli s nekom prikrivenom namjerom. Ja sam išao srcem. Borio sam se za svoju slobodu, za svoj život i za svoje Hrvate. Nisam htio sudjelovanjem u Domovinskom ratu sebi osigurati ni vikendice, ni automobile ili novce, i nisam se borio da bih se obogatio. I kad sam vidio što se sve ove godine događa oko mene i kada sam vidio koliko jada i nevolje proživljavaju hrvatski branitelji, odlučio sam se za ovaj čin – tvrdi Čakanić.

Geler u trbuhu

Damir mi se u nekoliko navrata ispričao što malo teže govori, budući da je opečen po licu, a ujedno je rekao kako ne može suspregnuti suze, jer ga boli nepravda.

– Ovdje u bolnici su mi pružili vrhunsku medicinsku pomoć i hvala im na tome. Došao me je posjetiti dr. Slobodan Lang, general Loborec, ali me nije došao posjetiti nitko iz Ministarstva branitelja.

Inače sam prošao veliki broj hrvatskih ratišta. Bio sam na Plitvicama, u Glini, Petrinji, Generalskom Stolu, Hrvatskoj Kostajnici, Borovu Naselju, Novskoj… i uvijek sam se srcem borio za Hrvatsku. Imao sam sreće pa u Domovinskom ratu nisam bio teže ozljeđivan. Imao sam jedan geler u trbuhu, ali on je bio pri vrhu kože pa su mi ga lako izvadili i nekoliko gelera po rukama, i njih su izvadili. U ratu sam bio dva dana u bolnici i onda sam išao natrag na ratište – ističe Čakanić.

Cijelo vrijeme od završetka Domovinskog rata životario je i nije htio ništa od onoga što mu ne pripada.
– Jedino što sam dobio je 14 tisuća kuna dividende. Otišao sam pitati imam li prava na tu dividendu i dobio sam je. Stambeno pitanje nisam riješio. Živim u bratovoj kući, dao mi je donji kat. Evo, brat mi dolazi svaki dan u posjet i kaže mi kako će mi dati cijelu kuću. Ja to ne želim, meni je dosta 30 kvadrata, ali želim da netko u ovoj zemlji poštuje ono što su branitelji uradili – naglašava Čakanić.

Damir je vrlo emotivno reagirao, u trenutku kada smo mu spomenuli kćerku.
– Ide u srednju školu. Jako je poštena, plemenita, pametna i lijepa djevojka. Svaki bi se otac ponosio njome.

Želim živjeti zbog nje, ali opet, ta me volja prolazi kada se prisjetim koje su sve nepravde učinjene hrvatskim braniteljima. Hrvatskim se braniteljima sudi, a da nije bilo nas koji smo se borili za slobodu, ne bi bilo ni Hrvatske – zaključuje Damir Čakanić.

Ivica Marković/SlobodnaDalmacija

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Intervju

Plenković: Rasprava u Saboru pokazala kritizerstvo bez argumenata

Objavljeno

na

Objavio

U povodu prve godine rada svoje Vlade, premijer Andrej Plenković Hrvatskom je saboru podnio izvješće.

U jednosatnom govoru spomenuo je mnoge probleme s kojima se Vlada susrela u protekloj godini. Oporbeni klubovi žestoko su kritizirali njegov govor.

U razgovoru za HRT premijer Plenković je rekao kako je rasprava u Saboru pokazala jedno kritizerstvo bez argumenata koje nije bilo na razini jedne konstruktivne rasprave. Meni se čini da smo na sva četiri ključna stožerna programa naše vlade odgovorili. Unijeli smo gospodarsku sigurnost, rast i društvenu solidarnost.

Naglasio je činjenicu da nije bilo trećih izbora u manje od 24 mjeseca, a to bi bilo jako loše i za institucije i za političke stranke. S te strane sam jako zadovoljan da su kolege iz HNS-a prepoznali poruku važnosti stabilnosti, koja je bila poruka međunarodnim financijskim, gospodarskim institucijama.

Pogledajte gospodarski rast, smanjenje javnog duga, proračunskog manjka, najnižu stopu nezaposlenosti, najbolju turističku sezonu… Svi pokazatelji idu u pozitivnom smjeru, istaknuo je Plenković.

Govoreći o problemu iseljavanja iz Hrvatske, premijer je rekao kako to nije problem nastao 16. listopada 2016. godine, već problem koji traje već nekoliko godina. Naš je cilj demokratska revitalizacija zemlje i u tom smislu smo poduzeli niz mjera. Sve njih sam pobrojio u godišnjem izvješću pred zastupnicima. Od rodiljnih naknada, porezne reforme, sufinanciranja stambenih kredita.

Sve su to mjere koje idu za demografskom obnovom, a sadržane su u našem programu. One će ići za tim da našim mladim obiteljima stvorimo preduvjete da ostanu u Hrvatskoj, kazao je. Istaknuo je kako je jučer na užem kabinetu Vlade odlučeno da će se pronaći sredstva za svih 2400 zahtjeva koji  su podneseni za stambeno sufinanciranje.

Premijer je istaknuo kako su početkom godine prepoznali probleme u Agrokoru i na njih reagirali na najbolji mogući način. To je kompanija koja je u privatnom vlasništvu i koja je imala velik utjecaj na hrvatsko gospodarstvo. Nismo imali drugog scenarija nego ići s posebnim zakonom koji bi spriječio gospodarski i financijski krah ne samo te kompanije već i kompanija koje su s njom povezane, rekao je. Dodao je i da je to bila politička odluka i jedini mogući politički odabir.

Kolege iz oporbe ne prepoznaju ono što smo učinili i dobili s Lex Agrokorom. Ispadamo kao netko tko je napravio neki potez koji nije bio dobar. Nismo radili populistički, nismo radili napamet. Na nama je bilo da utvrdimo činjenice, a na savjetnicima da pomognu u dogovoru s vjerovnicima kako napraviti  put prema nagodbi i dugoročnoj održivosti kompanije i očuvanju radnih mjesta, istaknuo je Plenković.

Na pitanje je li potrebno utvrditi političku odgovornost kad je u pitanju Agrokor, premijer je kako im je u interesu da se se rasvijetle sve okolnosti koje su dovele do ove situacije u Agrokoru. Hoće li to biti istražno povjerenstvo ili neki drugi način rasprave u Saboru pred nekim saborskim odborom – to je pitanje u vezi kojega smo otvoreni.

Ono što je važno reći je to da samo istražno povjerenstvo regulirano zakonom te da njegov Članak 4 ne ostavlja baš previše mjesta za interpretaciju. Prema mišljenju mnogih pravnih autoriteta ukoliko se pokrene kazneni postupak istražno povjerenstvo prestaje s radom. To ne znači da Vlada i HDZ ne žele da se rasvijetli sve vezano uz Agrokor. Upravo obrnuto, mislim da bi to bilo zdravo za hrvatsko društvo, naglasio je Plenković.

Plenković: Ova godina bila je za Hrvatsku jedna od najizazovnijih nakon Domovinskog rata

facebook komentari

Nastavi čitati

Intervju

Todorićev prvi intervju nakon sloma Agrokora

Objavljeno

na

Objavio

Ivica Todorić dao je intervju agenciji Bloomberg, kazavši kako vlada sada vodi tvrtku u krivom smjeru.

Ambiciozno širenje Agrokora imalo je smisla gledno iz poslovne perspektive, ustvrdio je Ivica Todorić u intervjuu za Bloomberg, prvom otkad je morao otići sa čela koncerna te poručuje da hrvatska Vlada danas vodi prehrambeni koncern u pogrešnom smjeru.

Todorić ne priznaje bilo kakve strateške greške izuzev nedovoljne komunikacije, ističe Bloomberg. Intervju je vođen elektronskom poštom i naknadnim telefonskim razgovorom.

Todorić tvrdi da bi Agrokorovi planovi, uključujući i najveću akviziciju, onu slovenskog maloprodajnog lanca Mercatora, polučili željene rezultate da je dobio dovoljno vremena da ih provede u djelo.

“Imali smo jasan plan i strategiju”, tvrdi Todorić, osnivač i još uvijek vlasnik prehrambenog koncerna. “No, Vlada nam nije dozvolila da ga provedemo u djelo.”

Agrokor zapošljava 57 tisuća radnika, a njegov portfelj uključuje, između ostalog, proizvođače hrane i energije i softverske kompanije na čitavom području Balkana.

Todorić je izgradio grupu tijekom desetljeća tranzicije Jugoslavije u tržišno gospodarstvo da bi potom prepustio kontrolu nad kompanijom izvanrednoj upravi koju je imenovala hrvatska Vlada kako bi se provelo restrukturiranje i izbjegao potencijalni slom koji bi uzdrmao gospodarstvo cijele regije, piše Bloomberg.

Nekada je bio najbogatiji građanin Hrvatske a danas spočitava sam sebi da nije pravodobno javno reagirao na bojazni investitora.

Vrijednost Agrokorovih obveznica snažno je pala od siječnja jer kreditori nisu bili sigurni kako će konglomerat riješiti problem sedam milijardi dolara duga, nagomilanog radi financiranja poslovnog širenja.

“Moja je najveća odgovornost što nisam bio prisutan u medijima, nisam komentirao ni opovrgavao određene priče koje su objavljivane ili se o njima pričalo”, kaže Todorić. “Nismo imali vremena objašnjavati nekim ljudima što radimo”, dodaje.

S dolaskom izvanredne uprave, Todorić je formalno ostao vlasnik koncerna, ali ne može sudjelovati u odlučivanju o njegovu restrukturiranju niti o poslovnoj strategiji.

Tvrdi da zbivanja nakon njegova odlaska odražavaju “nekompetentnost i bezakonje”. Kaže da razmišlja o tome kako da se suprotstavi Vladi u pitanju ‘lex Agrokora’, posebnog zakona koji je Hrvatska usvojila kako bi stvorila pravni okvir za preuzimanje njegove kompanije.

Mercator je, po njegovim riječima, bio “logična akvizicija gledano iz poslovne perspektive”.

“Rezultat je bilo drugi po veličini maloprodajni lanac u jugoistočnoj Europi, s prihodima od šest milijardi eura i 2.000 trgovina. Morate razumjesti da tako komplicirani i krupni procesi traju”, ističe Todorić.

Iako su početne istrage u travnju razotkrile “moguće nepravilnosti” u Agrokorovim poslovnim knjigama, Todorić je njihove rezultate otklonio kao nastojanja Vlade da “upotrijebi revizore za svoje političke ciljeve”. “Nema sumnje da sam griješio, svatko tko radi griješi, a ja sam radio dan i noć 40 godina kako bih izgradio Agrokor”, napominje.

“Teško je izdvojiti jednu stvar ali u cjelini gledano, postigli smo nevjerojatan uspjeh. Stvorili smo najveću kompaniju u ovom dijelu Europe”, zaključuje Todorić.

facebook komentari

Nastavi čitati