Pratite nas

Vijesti

Lili Benčik: Reagiranje na tekst Brijune su prigrlili glumci, ljevica i turisti željni nostalgije i mira

Objavljeno

na

DANA 27.RUJNA 2017 U NEDJELJNJEM VEČERNJEM LISTU IZAŠAO JE ČLANAK: Brijune su prigrlili glumci, ljevica i turisti željni nostalgije i mira 

Kojeg je potpisala IVA PULJIĆ ŠEGO

Kako sam rođena Puljanka koja je provela cijeli život u neposrednoj blizini Brijuna , a sam članak je napisan u srcedrapateljskom tonu, moram reagirati i napisati svoje viđenje tema i događaja opisanih u članku, piše Lili Benčik.

  • Opće je poznato da je u vrijeme bivše Yuge Brijunsko otočje bila zatvorena Titova rezidencija. Oko samog otočja patrolirali su vojni brodovi , osiguranje je bilo nevjerojatno jako. Osim zaposlenih i pozvanih nitko drugi nije imao pristup na otoke. Kažem na otoke ,jer je Brijunsko otočje skupina od 16 otoka i otočića. Kada bi Tito dolazio ,nas pučkoškolce bi učitelji rasporedili duž trase sa zastavicama i satima smo po žarkom suncu ili hladnoći čekali na pločniku kako bi “naš voljeni Tito vidio koliko ga pioniri vole” Isto je bilo i kasnije kada smo  kao zaposlenici Uljanika u radnim odijelima i kutama dočekivali “svog voljenog vođu” .Na otočju sam bila jedan jedini put ,kada smo morali dočekati Etiopskog cara Salasija. Nakon uspostave slobodne i neovisne Republike Hrvatske režim osiguranja je olabavio ,osnovana je Javna ustanova  nacionalni park Brijuni, i može se organiziranim jednodnevnim izletima obilaziti samo otočje.
  • Ono što me izrazito smeta i smatram nepravednim je ljetovanje političke elite i to pretežno lijeve za bagatelu . Poznato je ljetovanje saborskog zastupnika SDPa Nenada Stazića po 7 kn dnevno . Doista tako obezvrijediti Otočje je van svake pameti. Umjesto da se naplati puna cijena ovisno o kategoriji objekta ,političari kao povlaštena kasta ,plaćaju smiješno malu cijenu boravka na Otočju.
  • Slijedeće je još gore . Naime 2001 Mali Brijun i tvrđava Minor dati su na korištenje kazalištu Ulysis koje je osnovao Rade Šerbedžija . To je posebna priča na koju ću se osvrnuti. Postavljam pitanje čime je to Rade Šerbedžija zadužio Hrvatsku državu da mu ona daje besplatno na korištenje taj dio Otočja za njegovo kazalište? U samom članku navedeno je da su članovi kazališta skromni, kukaju kako nemaju  dovoljno sredstava,a ja imam informacije da to baš i nije tako.Iz povjerljivih izvora dobila sam informacije da se putem Javne nabave iz proračuna za potrebe kazališta Ulysis nabavljaju ručnici,tepisoni ,suđe i hrana. I to ne obična hrana nego delicije iz ribogojilišta iz okolice Dubrovnika ( orade,zubatci,kamenice i drugi školjkaši). Ima ribogojilište i u Budavi blizu Pule ,ali bi se lako saznalo ,pa je izbor Dubrovnika svakako bolji za sakriti !
  • Rade Šerbedžija može biti vrsan glumac i umjetnik ,ali to ne znači da može imati takve privilegije koje niti jedan hrvatski umjetnik nema.!A da još bolje pojasnim kazalište Ulysis ima na raspolaganju bez naknade i brod HRM kojim se prevoze glumci ,osoblje i gledatelji na Brijune i natrag. I još nešto : da se ne bi mučili tražiti parking za vozila koja ostave u Fažani ,općina Fažana im je besplatno ustupila 20 parkirnih mjesta na parkingu bivše tvornice Badel. E pa gdje je tu ta skromnost o kojoj piše Iva Puljić Šego?
  • Da vidimo čime je nas Hrvate zadužio Rade Šerbedžija ,da smo mu se na takav način odužili i odužujemo  se već 17 godina. Rade Šerbedžija je u jeku agresije na Hrvatsku ,pobjegao u Beograd ,pa u Sloveniju ,London i SAD. Nikada se nije izjasnio tko je agresor na Hrvatsku ni tko se branio. U emisiji Tihomira Ladišića na N1 TV u studenom 2016 ,ni nakon direktnog pitanja nije odgovorio ,već je zaprijetio da će napustiti studio ukoliko mu se budu postavljala takva pitanja..” Ne želim govoriti o tome uopće. Ono što radim cijeli život jest da pokušavam činiti ovaj svijet boljim, i to svojim djelima, predstavama, pjesmama koje pišem i pjevam, nastojim doprinijeti pozitivnoj energiji. Jedina budućnost svih ovih naroda je suradnja”,  Ne želi o tome govoriti,on je za mir ,a što je učinio za taj mir u Hrvatskoj? Pobjegao dok su drugi stvorili taj mir ,da nakon povratka u Hrvatsku ,on mirno može  u njemu uživati. Jeli to moralno ,ljudski ,etično?

Ne smeta meni njegovo kazalište ,ni njegova umjetnost,smeta me što je na Brijunima! Znam da će mnogi njegovi idokopoklonici reći da ne razumijem umjetnika i njegovu umjetnost, razumijem i to veoma dobro ,ali ne na Brijunima ! Neka si nađe sponzore koji će ga financirati ,a ne da mu Hrvatska za koju nije učinio ništa u jeku rata ,iz proračuna plaća njegovo bahaćenje na Brijunskom otočju. Ničim nije to zaslužio! Da rečeno je u članku da je na Brijune doveo eminentne umjetnike iz svijeta, da pa što onda ,koja je korist od njih ? I to će mi neki zamjeriti, ali mi imamo već reputaciju u svijetu, kao samostalna država, pa je Šerbedžija trebao promovirati Hrvatsku u vrijeme dok smo se borili za priznanje neovisnosti ! No tada Hrvatska nije bila njegova domovina! A sada nakon svega on je za mir i ljubav među narodima! Po meni licemjerno i beskrupulozno! Jer i Šerbedžiji i njemu sličnima svako hrvatsko obilježje smeta, tada su Hrvati nacionalisti, fašisti , ustaše i koješta još, ali hrvatske kune i hrvatsko otočje Brijuni  im ne smetaIzrezak FAŽANA

, oni su im prihvatljivi! E moj narode, koga i što ti sve plaćaš?

Lili Benčik

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Sudac Mislav Kolakušić u intervjuu za Hrvatsku danas tvrdi: Lex Agrokor je protuustavan

Objavljeno

na

Objavio

Ivica Todorić nakon mjeseci šutnje obratio se javnosti i vrlo oštro kritizirao Vladu te zaprijetio tužbama, ali i otkrivanjem svoje istine. S obzirom na težinu optužbi protiv Vlade i hrvatske države, Hrvatska danas provjerila je kod istaknutog suca zagrebačkog Trgovačkog suda Mislava Kolakušića imaju li osnove neke od Todorićevih tvrdnji.

Je li lex Agrokor u skladu s Ustavom? Ako nije, zašto?

Njime su prekršene temeljne odredbe Ustava RH o pravu vlasništva, slobodi poduzetništva i jednakosti svih pred zakonom. Ustav kaže da se prava stečena ulaganjem katpitala ne mogu umanjiti zakonom, itd. Ova prava su utkana i u temelje europskog i međunarodnog prava. Zakonom se narušava temeljni princip jednakomjernosti namirenja vjerovnika, jer je uveo mogućnost da se pojedini vjerovnici namiruju u cijelosti i za stare i nove obveze, a drugi samo djelomično.

Može li Todorić povući svoj potpis (zakon ne bi bio aktiviran da on nije pristao na prinudnu upravu)?

Postupak je pokrenut i sada više nema nazad. Zakon je tako napisan da postupak nije mogao pokrenuti nitko drugi bez suglasnosti uprave dužnika. U ovaj postupak su nažalost uvučene i tvrtke povezane s Agrokorom koje ni po jednom kriteriju nisu ostvarivale uvjete za stečaj, a sada je založena njihova imovina i priča bi mogla završiti na način da stranci postanu vlasnici naših polja i pitke vode.

Todorić prijeti tužbama, kakve su mu šanse ako se obratu sudovima izvan RH? Koji bi mogli imati nadležnost? Postoje li slični slučajevi u EU ili šire?

Nisam upoznat sa sličnim slučajevima. Ni jedna ozbiljna demokratska država ne bi donijela tako loš zakon koji omogućuje da je svi tuže i da na kraju njeni građani bez ikakvog razloga snose posljedice. Svakako bi se mogao obratiti sudovima RH te Europskom sudu za ljudska prava pred kojim se ostvaruje i zaštita prava vlasništva pravnih osoba, odnosno poduzetnika.
Ova situacija neodoljivo podsjeća na Zakon o predstečajnim nagodbama koji je također pisan za vrlo uski krug poduzetnika kojima se omogućilo da otpišu dugove temeljem nepostojećih potraživanja, da bi im na kraju blade drugi oteli carstva. Dakle, oni koji su na početku bili skupa na kraju su se jako ljutili jedni na druge.

Ivica Todorić je još uvijek vlasnik Agrokora, a s time ima i sva vlasnička prava. Tko će u ovom slučaju nadoknaditi gubitke (izravne i neizravne) nastale za vrijeme prinudne uprave?

Upravo tako, nije došlo do promjene vlasništva, ali je došlo do promjena u pravu upravljanja, a to je bit samog vlasništva. Ovdje se radi o kompliciranim pravnim odnosima. Međutim, potrebno je istaknuti da nije donošen posebni zakon, već da su primjenjeni postojeći instituti predstečaja i stečaja, RH i njezini građani ne bi bili izloženi riziku dvostruke štete.

Može li imati utjecaja eventualni kazneni postupak prema Todoriću i pravomoćna presuda protiv njega na tužbe koje on pokrene pred sudovima izvan RH?

Pravomoćna presuda bi mogla imati značajan utjecaj u parničnim i arbitražnim postupcima iako ne i odlučujući.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

Pero Kovačević: Kako je šaptom izbrisano kazneno djelo ugrožavanja državne neovisnosti

Objavljeno

na

Objavio

U važećem Kaznenom zakonu više nema kaznenog djela: “Ugrožavanje državne neovisnosti

Članak 137.

Građanin Republike Hrvatske koji pokuša Republiku Hrvatsku dovesti u položaj podređenosti ili ovisnosti prema kojoj drugoj državi, kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine. ”

Izbrisano je potiho, bez bilo kakve javne rasprave – da čak u obrazloženju nije navedeno zašto se i zbog čega ukida ovo kazneno djelo. Izbrisano je sračunato “složnim rukama” zastupnika SDP-a i HDZ-a, jer treba voditi računa o “svojim dužnosnicima”da jednog dana ne bi kojim slučajem bili odgovorni i odgovarali za svoja “djela”.
Eto,vidite -kad je riječ o zaštiti i sprečavanju kaznene odgovornosti njihovih bivših i sadašnjih dužnosnika odmah se slože.

facebook komentari

Nastavi čitati