Pratite nas

Hrvatska

Bruxelles odbio hrvatske prigovore: ‘Srpski zakon nije sporan!’

Objavljeno

na

Prigovor RH na zakon po kojem Srbija sudi za ratne zločine počinjene u Hrvatskoj Europska komisija je odbacila i prije nego što je Hrvatska blokirala Srbiju

[ad id=”93788″]

Jedan od ključnih zahtjeva Hrvatske, za koji traži i da se ugradi kao mjerilo Srbiji u pristupnim pregovorima s EU u poglavlju 23, onom o pravosuđu i temeljnim pravima, jest modifikacija zakona o nadležnostima “organa vlasti Srbije u procesuiranju ratnih zločina”. piše JutarnjiList

Ovih je dana to pitanje dobilo veću pozornost javnosti jer je Hrvatska, time što nije dala suglasnost na usvajanje izvješća Komisije o mjerilima za otvaranje tog poglavlja, zapravo blokirala napredak tog istog poglavlja, što se u javnosti predstavlja kao hrvatska blokada puta Srbije prema EU.

Pitanje je dodatno izazvalo tenzije jer se Srbija nalazi u predizbornoj kampanji. No, o tom pitanju već se dugo komunicira na relaciji Europska komisija – Hrvatska, ali postoje nesuglasice. Hrvatska je Komisiji jasno dostavila svoje argumente zašto takav zakon smatra neprihvatljivim. Ali Komisija je, nakon što je saslušala i Srbiju koja je isto tako EU dostavila svoje argumente, zapravo odbacila hrvatske primjedbe. To je jasno i iz non-papera, do kojeg je došao i Jutarnji list, koji je pripremila Europska komisija o hrvatskim argumentima o neprihvatljivosti nekih odredbi spomenutog srbijanskog zakona.

Hrvatska u svojim argumentima naglašava da takav zakon, kojim Srbija svoju kaznenu nadležnost proširuje i na šest drugih država nastalih na teritoriju bivše Jugoslavije, krši općeprihvaćena načela kaznenog i međunarodnog prava, načelo pravne predvidljivosti te posebno načelo nemiješanja u unutarnje poslove drugih država. Hrvatska navodi da pažljiva analiza tog zakona jasno pokazuje da se ne odnosi na načela univerzalne jurisdikcije, jer se ne odnosi na teritorij bilo koje države, već se ograničava samo na one s područja bivše Jugoslavije.

‘Hibridni princip’

“Ovaj zakon stvara novi hibridni princip, nepoznat suvremenom međunarodnom i komparativnom pravu”, navodi Hrvatska u svojim argumentima. Zagreb ističe da je Srbija jedina koja u svoju nadležnost proširuje kaznenu jurisdikciju izvan svog teritorija na selektivan način, na šest drugih država, te da Srbija krši i načelo primjene univerzalne jurisdikcije “u dobroj vjeri”.

Hrvatska kao primjer politički motivirane zloupotrebe tog zakona spominje i optužnicu protiv bosanskohercegovačkog političara Ejupa Ganića, koji je zbog te srbijanske tužbe uhićen u Uiedinjenom Kraljevstvu. Hrvatska citira i britanskog suca koji je Ganića oslobodio, uz obrazloženje da “ne vidi ništa što bi moglo opravdati ovu optužnicu osim politički motiviranog procesa”.

No, bez obzira na sve hrvatske argumente, Europska komisija smatra da međunarodno pravo ne sprečava bilo koju državu da svoju jurisdikciju proširi i takozvanom ekstrateritorijalnom jurisdikcijom ili “univerzalnom jurisdikcijom”. Taj zakon, prema mišljenju Europske komisije, “ne predstavlja kršenje suvereniteta dotične države” niti predstavlja miješanje u unutarnje poslove te države. Europska komisija čak navodi da bi, i kad bi Srbija ukinula odredbe o operativnom dijelu gdje se spominje nadležnost nad teritorijem bivše Jugoslavije, i dalje na osnovi univerzalne jurisdikcije mogla suditi hrvatskim državljanima za zločine počinjene na hrvatskom teritoriju.

Teške konzultacije

Komisija smatra da bi dvije države same trebale svaki slučaj sukoba oko jurisdikcije riješiti međusobnom suradnjom. Ovih dana traju konzultacije između Hrvatske i Europske komisije, ali i s drugim državama članicama, kako bi se pronašao način da se proces pokrene i Srbija do kraja lipnja otvori poglavlje 23. Hrvatska vjeruje da bi neki od njezinih zahtjeva trebali biti i mjerila EU prema Srbiji u ovom poglavlju, bilo kao “prijelazna mjerila” koja se sada uvode ili kao mjerila za zatvaranje.

No ovlasti koje je Srbija sebi dala da sudi za zločine u susjednim državama nije jedino pitanje na koje Hrvatska ima primjedbe u ovom poglavlju, već su tu i ukupna suradnja Srbije s Haaškim sudom, kao i prava hrvatske manjine u Srbiji. piše JutarnjiList

[ad id=”93788″]

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Događaji

108 kadeta i kadetkinja položilo svečanu prisegu na HVU

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MORH/ M. Čobanović

Svečana prisega 15. naraštaja kadeta Oružanih snaga Republike Hrvatske i svečano obilježavanje početka akademske godine 2017./2018. održano je na Hrvatskom vojnom učilištu “Dr. Franjo Tuđman” u Zagrebu danas, u petak, 22. rujna 2017. godine.

Svečanosti su prisustvovali predsjednica Republike Hrvatske i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga RH Kolinda Grabar-Kitarović, izaslanik predsjednika Vlade potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane Damir Krstičević, načelnik Glavnog stožera OS RH, general zbora Mirko Šundov, zamjenik načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga RH general pukovnik Drago Matanovići drugi visoki uzvanici, kao i obitelji kadeta te obitelji heroja Domovinskog rata Blage Zadra i Predraga Matanovića.

Današnju svečanu prisegu položilo je 108 kadetkinja i kadeta 15. naraštaja od kojih je 98 kadeta 4. naraštaja sveučilišnih studijskih programa Vojno inženjerstvo i Vojno vođenje i upravljanje, te 10 kadeta za zvanje vojni pilot. Iako nisu polagali prisegu, među njima je i šest kadeta iz Bosne i Hercegovine, Kosova, Makedonije i Crne Gore. Svi navedeni programi odnose se na preddiplomske sveučilišne studije namijenjene za obrazovanje budućih časnika OS RH, a  razvijeni su u suradnji Hrvatskog vojnog učilišta “Dr. Franjo Tuđman” i Sveučilišta u Zagrebu.

U prigodnom govoru nakon polaganja svečane prisege, predsjednica RH i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga RH Kolinda Grabar-Kitarović istaknula je kako je pristupanje kadeta Oružanim snagama RH njihova važna, velika i časna zadaća. “Čestitam svim kadetkinjama i kadetima ovaj poseban dan i sigurna sam kako ćete nakon polaganja ove svečane prisege i dalje dokazivati svoje  vjerno i časno služenje Domovini.

Neka vam uspomena na sve one koji su svoje živote položili za Lijepu našu bude motiv za prihvaćanje svakog novog izazova i izvršenja svake zadaće koja se pred vas postavi. Prihvatite sve zadatke kao nagradu jer vas svaki od njih vodi prema napretku. Vi ste jamci sigurnosti i stabilnosti, a s obzirom na promjene unutar međunarodnog sigurnosnog okruženja i izazova s kojima se susrećemo, jasno je kako vojni poziv postaje sve složeniji.”

Potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane Damir Krstičević naglasio je kako hrvatskoj vojsci trebaju visoko obrazovani kadrovi “kako bismo pravovremeno i učinkovito mogli odgovoriti na sve ugroze i rizike i pružiti adekvatnu zaštitu našem narodu.”

Također, ministar je najavio i predstojeću transformaciju Hrvatskog vojnog učilišta u sveučilište te potpunu integraciju u Sveučilišnu zajednicu Republike Hrvatske, “gdje ćete biti ravnopravni i priznati kao i svi ostali studenti na ostalim sveučilištima u Hrvatskoj. Ja vam kao ministar obrane, dajem riječ da će vaši napori biti prepoznati, cijenjeni i nagrađeni. Vrednovat će se svaki sat proveden nad knjigama i svaka kap prolivenog znoja, svako vaše ulaganje u sebe i vlastiti razvoj kao ljudi, časnika i budućih vođa u Oružanim snagama.“, poručio je Krstičević.

Načelnik Glavnog stožera OS RH, general zbora Mirko Šundov kadete je još jednom podsjetio na čuvanje svih vrednota na kojima su utemeljene Oružane snage RH.

“Budite ponosni danas na sve što ste postigli i vodite se onom poznatom Euripidovom izrekom – Nikad se nemoj umoriti u davanju domovini. Sada ćete pokazati sve vještine koje ste stekli i od vas će se zahtijevati stečena znanja primijeniti u konkretnim situacijama. Nije važna samo vaša vojna obuka i sposobnost, već i socijalna inteligencija koju ćete upotrijebiti u međunarodnom okruženju poštujući pritom kulturološke razlike i norme.”

Zapovjednik Hrvatskog vojno učilišta, general pukovnik Slavko Barić, današnji je dan nazvao značajnim za Oružane snage i Ministarstvo obrane RH, ali i za sve kadete koji su se odlučili za iznimno častan poziv. “Hvala vašim roditeljima koji su svoju djecu usmjerili prema ovom časnom zanimanju i davanju Domovini. Pred vama su godine kada ćete svojim zalaganjem, učenjem i ulaganjem u svoju budućnost postati časnici koji će biti prepoznati i u civilnom i vojnom sustavu, ali i u međunarodnom okruženju. Budite dinamični i zahtijevajte od svojih nadređenih nova znanja”, rekao je general Barić.

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

Poruka Predsjednice: Nasilje je jezik slabića

Objavljeno

na

Objavio

Nasilje je jezik slabića, a naša je zadaća uspostaviti sustav zaštite od nasilja, još više društveno ozračje nenasilja, u kojem će svatko, posebice djeca i žene, imati sigurnost ne samo života nego i svog dostojanstva, poručila je u petak predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u povodu obilježavanja Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama

Hrvatska taj dan obilježava u znak sjećanja na tragično ubojstvo triju žena – sutkinje, odvjetnice i stranke u postupku te teško ranjavanje sudske službenice, 22. rujna 1999. godine na zagrebačkom Općinskome sudu. Zločin je tijekom održavanja brakorazvodne parnice počinio suprug stranke u postupku.

“Nažalost, vijesti iz crnih kronika, ne samo u našoj zemlji nego i u cijelom svijetu, potvrđuju da suvremena društva, unatoč proklamiranoj ravnopravnosti spolova, ne nalaze načina stati na kraj tome zlu”, upozorava predsjednica u svojoj poruci.

Naglašava da je borba protiv nasilja nad djecom i ženama bitna  prije svega za normalan život naših obitelji i za normalne međuljudske odnose, a samim time ima opću društvenu važnost.

“Odgoj za nenasilje mora biti kontinuiran, a ne kampanjski, tek kada se ono dogodi. Naša je zadaća uspostaviti sustav zaštite od nasilja, a još više društveno ozračje nenasilja, u kojem će svatko, posebice djeca i žene, imati sigurnost ne samo života nego i svog dostojanstva”, poručuje.

Takav odgoj, naglašava, mora se provoditi kroz resornu suradnju institucija, djelotvornu sudsku praksu, ali prije svega kroz promicanje kulture ophođenja i međusobnog uvažavanja. Ističe pritom i ulogu svih državnih, obrazovanih i religijskih institucija, a posebno obitelji, u kojoj se primarno formira kultura ponašanja.

“Naša je roditeljska dužnost učiti djecu da je svako nasilje prema ženi i prema djetetu krajnje neprihvatljivo. Nasilje je jezik slabića, o nasilju ne smijemo šutjeti niti biti popustljivi prema zlostavljačima, što se nažalost nerijetko događa”, stoji u poruci hrvatske predsjednice Grabar-Kitarović.

facebook komentari

Nastavi čitati