Pratite nas

BiH

Bruxellesom se danas brani Sarajevo. Das ist Europa?!

Objavljeno

na

Srbi pravoslavci ovog su vikenda slavili Vidovdan. Stoljećima je taj blagdan bio sinonim za obilježavanje Kosovske bitke. U kojoj Srbi prije više od 600 godina (1389.) nisu pobijedili Turke.

U posljednjem desetljeću izgubili su rat i od Albanaca. Kosovo više nije dio Srbije. A ono malo preostalog utjecaja pokušavaju predstaviti pobjedom. Više na to ne nasjedaju njihovi sunarodnjaci. Smatraju se izdanima. Zbog toga su u subotu, na Vidovdan, na kosovskom Gazimestanu izviždali “svoga” predsjednika Tomislava Nikolića.

Poučeni iskustvom da nije dug put od “iskrivljivanja povijesti” do gubitka teritorija, Srbi u BiH nisu prepustili slučaju obilježavanje stogodišnjice Sarajevskog atentata. Pucanj 28. lipnja 1914., na Vidovdan, srpskog pripadnika Mlade Bosne Gavrila Principa na austrijskog prijestolonasljednika Franju Ferdinanda predstavili su kao herojski čin.
One koji tako ne misle optužili su za reviziju povijesti. U svom dijelu BiH organizirali su niz manifestacija kojima su ispričali svoju istinu. A sve u cilju ojačavanja teritorija Republike Srpske, koji bi i zbog izgubljenih kosovskih teritorija Srbima u međunarodnoj trgovini mogao biti kompenzacija. I to tako što bi svjetski vladari odobrili odcjepljenje RS-a od BiH. Ovoga puta Srbima to, prije svega, ne dopuštaju Bošnjaci (muslimani).
panorama sa 1

Zbog takvih političkih igara i svađa unutar BiH obilježavanje Sarajevskog atentata bio je fijasko. Bilo je to daleko od najavljivanog svjetskog festivala mira. Umjesto prvobitno zamišljenog summita svjetskih državnika, proteklog vikenda u Sarajevo su došli tek regionalni predsjednici. Ključne europske zemlje poslale su niža izaslanstva, odnosno diplomate.

Oprezni svjetski čelnici nisu htjeli svojim dolaskom u Sarajevo slati bilo kakve poruke koje bi se mogle dvojako tumačiti. Svi su svjesni da unutar BiH ne postoji minimalan konsenzus ni oko bliže ni oko dalje povijesti. Sarajevski hitac Gavrila Principa ispaljen prije sto godina, koji je bio okidač za Prvi svjetski rat, i danas i te kako izaziva prijepore.

Istog dana kada je svirala Bečka filharmonija u Sarajevu Srbi su održali svoju vjersko-nacionalnu svečanost u Andrićgradu (Višegrad). Glazba iz sarajevske Vijećnice i Kusturičina Andrićgrada nije nadglasala bosanskohercegovačke političare. U funkciji budućih ratova žestoko su branili istinu o tome je li Gavrilo Princip terorist ili heroj.

Za razliku od BiH, neki od ključnih aktera Velikog rata, Austrija, Njemačka i Francuska se povezuju. Mala BiH se i zbog toga dijeli. Dok Srbi i Bošnjaci ratuju za svoju istinu, Hrvati su nekako po strani. Iako je austrougarska vladavina umnogome obilježila i hrvatsku povijest. Mnogi Hrvati u to doba podržavali su ideju trijalizma, odnosno reorganizaciju Austro-Ugarske po kojoj bi Južni Slaveni, dakle i Hrvati, postali treća federalna jedinica u toj dvojnoj monarhiji. Za tu ideju zalagao se upravo Ferdinand. Protiv su pak žestoko bili Mađari. Ali i Srbi. Prema nekim povjesničarima, to je bio pravi povod za ubojstvo Franje Ferdinanda.

Priliku velikog spektakla obljetnice Sarajevskog atentata u funkciji mira BiH nije znala iskoristiti. Baš kao što nije znala izvući pouke iz Prvog svjetskog i svih prijašnjih i kasnijih ratova. Zbog toga će opasnost od nekih atentata visjeti i nad idućim naraštajima.

Kada već nisu pronađene pouke u 28. lipnju i dalekim ratovima, onda bi možda mogle u 1. srpnju i bliskoj povijesti. BiH danas mora slaviti prvu godišnjicu kada joj je Europa došla na granice. Zbog mira u regiji, treba priželjkivati brzu “okupaciju” EU na BiH. Nije to više ona Europa sa svojim carstvima iz nekih prošlih stoljeća. Nitko više od njih ne pomišlja na kolonijalan odnos prema BiH. Danas je svi žele kao svoju ravnopravnu, EU članicu. Kako bi postala dio te velike obitelji, BiH se mora umjesto borbe za bolju prošlost okrenuti slavljenju budućnosti. U protivnom, ostat će sama na “brdovitom Balkanu”. Poput bombaša samoubojice. Ne bori se više za “mladu Bosnu” s Gavrilom Principom i sličnim “ratnim herojima”. Baš kao što ni Sarajevo više nije Valter. Bruxellesom se danas brani Sarajevo. “Das ist Europa?!”.

JozoPavković/VL

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

BiH

Na Mosoru obilježena 71. obljetnica smrti „Škripara“

Objavljeno

na

Objavio

Svetom misom zadušnicom i polaganjem vijenaca na Mosoru (široki Brijeg) je u nedjelju, 17. rujna, obilježena 71. obljetnica smrti  „Škripara“ koji su mučki ubijeni 18. rujna 1946.

Marijofil Mandić, Zlatko Ćavar, Jure Zovke, Božo Hrkać, Jakiša Alpeza, Vidak Prskalo, Veselko Rezić, Ivan Jurčić, Ivan Kolobarić i Ivan Katura imena su ubijenih “Škripara”, za čije ubojstvo nitko nikada nije procesuiran.

Prije služenja svete mise, održana je procesija do groba pobijenih “Škripara”.

Na grob stradalih Škripara vijenac je položilo izaslanstvo Grada Širokog Brijega, Gradski vijećnici Stjepan Marić i Vlado Ćorić, zastupnik u Skupštini ŽZH Ivan Damjanović i Marko Ćavar.

Vijenac su također položili članovi navijačke skupine “Škripari” koji ponosno nose njihove ime.

Nakon svete mise domaćini i njihovi gosti uživali su u prigodnome druženju.

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Krešić: Vehabijske zajednice u BiH su mnogobrojne

Objavljeno

na

Objavio

Pokazalo se da su vehabijske zajednice u BiH mnogobrojne, umrežene, s tisućama članova i sljedbenika te s mnogostruko više simpatizera među “običnim”, autohtonim stanovništvom u BiH.

”Činjenica je da je tema radikalizacije u Bosni i Hercegovini svakodnevna i da se o tome govori svakojako.

U više navrata upozoravao sam na taj problem te smo ga i prepoznali kroz strategiju za prevenciju i borbu protiv terorizma”, kazao je Mijo Krešić, zamjenik ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine u intervjuu za Hrvatski medijski servis.

Dodao je kako i isto tako i činjenica da i ”naši partneri vode računa o stanju u Bosni i Hercegovini, tako da vrlo često imamo različite informacije o tome”.

”Pojavom tzv. Islamske države na prostoru Iraka i Sirije, to je pitanje u Bosni i Hercegovini vrlo brzo artikulirano u velikom kapacitetu.

Pokazalo se, naime, da su vehabijske zajednice u Bosni i Hercegovini mnogobrojne, umrežene, s tisućama članova i sljedbenika te, što je najopasnije, s mnogostruko više simpatizera među “običnim”, autohtonim stanovništvom u Bosni i Hercegovini. Tako se gotovo neosjetno težište sa stranaca prenijelo na domaće stanovništvo koje je konvertiralo u radikalnu ideologiju”, rekao je Krešić.

Krešić je upozorio na visinu kazni za osobe optužene zbog odlaska na strana ratišta na Bliski istok.

”U ovom dijelu postoje velika nesnalaženja u kojem smjeru treba ići i poduzimati aktivnosti. Neki od njih će izdržati svoje kazne na koje su osuđeni, a da nisu prošli kroz programe deradikalizacije. Činjenica je da će po odsluženju kazne te osobe biti slobodni građani i idoli za sljedbenike ideologija koje su u nastajanju, a koje ne uvažavaju različitosti Bosni i Hercegovini. To je ono što ne bismo trebali nikako ignorirati”, kazao je Krešić.

facebook komentari

Nastavi čitati