Pratite nas

Pregled

BUJICA – IZBORNA KRAĐA 2015.

Objavljeno

na

U emisiji Bujica urednika i voditelja Velimira Bujanca gost je bio član Vijeća za građanski nadzor sigurnosno obavještajnih agencija Zoran Grgić. Tema emisije je bila izborna prijevara i teroristički napad u Parizu, prenosi direktno.hr

[ad id=”68099″]

U uvodnom djelu emisije Bujanec je istaknuo da su se mnogi žalili na DIP i GONG oko izborne prijevare, no nailazili su samo na zatvorena vrata. O prijevari je dobio informaciju od Živog zida, koji je tom prigodom fotografirao i poslao fotografije, kao što možete vidjeti u prilogu.

“To je bilo i ostalo kazneno djelo. Državno odvjetništvo bi trebalo samo po spoznaji reagirati. Na malima se iživljavaju. DORH nije krenuo u istragu jer mu Bujica treba pokazati kako reagirati. Ako se dogodila u malom mjestu na izbornom mjestu dogodila krađa pet glasova, koliko se glasova pokralo u većim mjestima?”, reagirao je Grgić na odgledan prilog.

“Činjenica da svaka prijevara započinje s pripremama. Ova obmana je krenula davno prije izbora, i odjavljivala sve ljude koje nije našla na vratima, odjave vas sa adrese i s biračkog mjesta, sve u režiji Ranka Ostojića”, rekao je.

“Meni su dva puta došli iz policije i pokucali na vrata i zaključili da me nema, i izbrisali iz biračkog popisa pa sam im morao objasniti da sam poslovno bio u Zagrebu”, naveo je Grgić svoju anegdotu s policijom nakon što je Bujanec ispričao da je 95-godišnja gospođa saznala na biračkom mjestu da je mrtva.

Na pitanje voditelja što je APIS IT, Grgić je rekao da je to tvrtka koja je privatne podatke birača dobila na raspolaganje.

“Apis je tvrtka u državnom vlasništvu koja je zadužena za informatičke sustave. Podaci birača se nekad čuvali u tajnosti, onda su došli komunisti na vlast i dali su tvrtci na raspolaganje privatne podatke na raspolaganje”, istaknuo je.

“Pravo je svakog da bira i bude biran, ali je čudno da je osoba koja je radila software za izbore bude na listi za izbore”, naglasio je.

“Kad uzmete obični glasački listić na kojem je nešto zaokruženo, treba vam par sekudni da primjetite što je zaokrženo, i dok to sve prođete ne može vam trebati samo jedan sat. To je nemoguće. Rezultati su stizali puno ranije. Ovi su podaci dolazili u APIS, obrađivani i objavljivani prije nego li su liste uopće mogle biti obrađene i prebrojane”, komentirao je Grgić.

Bujanec se prisjetio dana kada je HDZ imao ljude koji su nadzirali biračka mjesta i dodao kako se tada brže dolazilo do rezultata.

“To govori o slici radnog dana, o načinu na koji informacija curi. Na taj način ta informacija putuje brže nego ova službena. Kako je moguće da su službeni podaci dolazili prije nego su prebrojani. Ne znam što je bilo, očito su osjetili pobjedu pa su se malo opustili. Ovo je po meni za ponavljanje izbora”, rekao je Grgić.

Komentirao je i rad GONG-a na parlamentarnim izborima.

“Dobili su znatna sredstva. Oni su na kraju odradili ništa. Na svim drugim izborima su tražili ponavljanje izbora zbog boje kemijske. A odbačena kutija koju je snimio Živi zid ovoga puta, nije dovoljan razlog jer su dobili znatna sredstva”, rekao je.

“Živi zid se već i žalio DIP-u. Iza ovog slijedi ustavna tužba”, komentirao je uvodni prilog.

Komentirao i migrantsku krizu

“(Slavonski) Brod je u izrazito velikoj opasnosti. Naime ta inudstrijska zona koje je Ranko odlučio upotrijebiti za migrante, tamo se nalazilo spremište oružja, hrane i goriva. Podsjetio bih građane broda, naši su dragi susjedi gađali spremište amonijaka, raketirali i promašili spremište amonijaka”, rekao je.

“Došao sam prvi dan u Opatovac. Primjetio sam da čovjek nosi spy sat i upozorio sam kolege sa HTV-a, vidi se kako on pažljivo snima kamp. On u HD definiciji snima prostor oko sebe. U Slavoniji imate sela koji nisu dobili Internet, pa još manje brzi Internet, ali zato na račun države oni koji dolaze u Hrvatsku dobiju brzi Internet kako bi dojavili onima koji dolaze. Nakon toga se dogodio Pariz. Nitko nije detaljno pregledao te ljude. U Madridu su digli ljude u zrak”, komentirao je nesređenu situaciju u Hrvatskoj oko migranata i naveo kako je to eskaliralo do tragedije u Parizu.

“Svatko tko bi došao tamo bi bio zaustavljen, sad svakog četvrtog sata imate nove, dolaze i odlaze i nema kontrole. Ne zna se niti da su bili tamo”, dodao je.

“Tamo je bilo 20 ekipa, govorio sam im snimite ljudi imat ćete ekskluzivu, nitko nije htio. Što mislite kako bi ljudi glasali da su dobili informaciju da u Hrvatsku dolaze špijuni. Rezat će vam glave u Hrvatskoj u sljedećih godinu dana”, osvrnuo se na špijune Grgić još jednom pred kraj.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Pregled

Plenković: Očekujem temeljito izvješće SOA-e o prisluškivanju hrvatskih dužnosnika u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski premijer Andrej Plenković je za središnji Dnevnik HRT-a kazao nakon svoga prvog govora u UN-u da su ondje poslane vrijednosne poruke kako Hrvatska gleda na ulogu UN-a te da RH podržava napore novog glavnog tajnika.

Želimo da UN bude učinkovitiji kako u pogledu borbe protiv terorizma, zaštite ljudskih prava. Mislim da su ove poruke dobro primljene, rekao je za HRT.

Govoreći o predstojećem susretu sa slovenskim premijerom Mirom Cerarom kazao je da on i njegov slovenski kolega razvijaju jedan dobar odnos poštovanja i povjerenja.

Mi želimo riješiti otvorena pitanja granica i na kopnu i na moru. Slovenija ima svoju poziciju u okviru koje želi da se radije provede arbitražna presuda. Mi s njom imamo problem zbog toga što je sama u procesu koji je postao kontaminiran, postala neprihvatljiva za Hrvatsku.

No to ne znači da nema manevra i da nema načina kako da dvije zrele susjedne zemlje, dvije članice EU-a, saveznice u NATO-u ne nađu rješenje. Očekujem da će naši razgovori biti vrlo sadržajni, da ćemo pogledati što je to što nas trenutno spaja, a što su teme koje nas razdvajaju. Nastavljamo u dobroj vjeri razgovarati o pitanju granica sa Slovenijom, rekao je Plenković.

Na priznanje ministra BiH da su neki hrvatski dužnosnici bili prisluškivani hrvatski premijer je kazao da očekuje jedno ‘temeljito izvješće hrvatske sigurnosno obavještajne agencije na tu temu’.

Čuo sam se s ravnateljem i kada se vratim to će biti jedna od prvih stvari o kojoj želim dobiti temeljite informacije, rekao je Plenković. I dalje ponavljam, BiH je država koja je s Hrvatskom najpovezanija – od geografske povezanosti do činjenice da su Hrvati konstitutivan narod. Sedam puta sam bio u BiH u ovih 11 mjeseci i nastavit ćemo s tim intenzitetom, dodao je.

Ako nešto treba dodatno pojasniti oko Pelješkog mosta, ponavljam, on se gradi na hrvatskom teritoriju. Razgovori sa stručnim službama su trajali godinama. Ova tema je dotaknuta i u vrijeme kada smo imali zajedničke sjednice Vlade u Sarajevu. Mislim da s kolegom Zvizdićem i drugim akterima to pitanje možemo riješiti. Podcrtavam da je ovdje više riječ o stavu određenih stranaka, a nešto manje institucija Bosne i Hercegovine. Ta nijansa nije nebitna. Projekt Pelješkog mosta ide dalje. To će biti najveći projekt financiran sredstvima Europske unije. Mislim da je povezivanje juga Hrvatske s Pelješkim mostom, s ostatkom zemlje, strateško pitanje i to posebno u kontekstu “schengena” i jednog intenzivnijeg priljeva turista u Hrvatsku, kazao je premijer RH.

Sjedinjene Američke Države i dalje su svjetska sila i glavni globalni akter. Oni su naš glavni partner i saveznici u okviru NATO-a. Njihovi pogledi na globalne odnose su bitni. Prije dva dana, nakon govora predsjednika Donalda Trumpa kada je rekao “najprije Amerika”, treba reći i da je kazao “DA” i za multilateralnu suradnju, izjavio je Plenković.

Što se tiče Sjeverne Koreje ja sam danas razgovarao s japanskim premijerom Abeom. Da čujete njihov stupanj zabrinutosti što se zbiva u Sjevernoj Koreji, onda vidite da one zemlje koje jesu blizu korejskog poluotoka puno ozbiljnije doživljavaju ove nuklearne testove. Naravno da postoje razlike u narativu i u snazi poruke koju ovako izravno šalje američki predsjednik. To je možda jedna novina. Malo tko je od njegovih prethodnika na ovaj način tako radio, ali čini mi se da oko drugih pitanja postoje veliki prostori za suradnju, izjavio je između ostalog.

Izetbegovićev specijalni rat protiv Hrvatske

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Govor predsjednika Vlade Plenkovića pred Općom skupštinom UN-a

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković nalazi se u New Yorku gdje je na Općoj skupštini UN-a održao govor.

Jedan od učinaka globalizacije je da se svijet suočava s velikim migracijama. Hrvatska je u prošlosti bila suočena s velikom izbjegličkom krizom, ali naš pristup će uvijek biti onaj u kojem će na prvo mjesto stavljati ljude – rekao je Plenković i dodao kako nam je potrebna suradnja kako bi se pozabavili s korijenima problema.

Rekao je kako se moramo fokusirati na diplomaciju i prevenciju te da jedinstveno rješenje nije primjereno za sve zemlje.  – Naš doprinos izgradnji mira bit će i dalje važna komponenta vanjske politike kroz izravno djelovanje kao i kroz dijeljenje naših iskustava s drugim zemljama – rekao je Plenković.

Moramo se više uključiti u borbu terorizma jer je očito da postoji veća potreba za suradnju u toj borbi. Hrvatska u potpunosti podupire rezoluciju Vijeća sigurnosti protiv Sjeverne Koreje – izjavio je Plenković i pozvao Sjevernu Koreju da prestane s testiranjem nuklearnog oružja.

Plenković je rekao i kako svjedočimo sve većim klimatskim promjenama te da se moramo više pozabaviti tim pitanjem. Napomenuo je kako Hrvatska nije bila pošteđena tih promjena te je bila pogođena velikim požarima ali i poplavama. – Hrvatska je predana multilateralizmu – kazao je Plenković pred kraj govora.

Plenković je povodom obilježavanja 25. godišnjice ulaska Hrvatske u Ujedinjene narode na prijamu u New Yorku istaknuo kako je to velika obljetnica, a 22. svibnja 1992. simbolizirao je završetak dugotrajnog nastojanja hrvatske države kako bismo dobili međunarodno priznanje te da možda za nekoga 25 godina nije puno, ali kako je to za nas bio generacijski pothvat.

Plenković je u srijedu navečer u New Yorku održao prijam na koji su stigli mnogi ugledni američki Hrvati, no i visoki dužnosnici poput predsjednika Opće skupštine UN-a Miroslava Lajčaka i europskog povjerenika za proširenje Johannesa Hahna.

Premijer je prethodno održao i predavanje na sveučilištu Columbia gdje je okupljenim studentima govorio o hrvatskim pogledima na Europsku uniju, te među ostalim istaknuo kako su sljedeći ciljevi ulazak u zonu Šengena i u eurozonu.

facebook komentari

Nastavi čitati