BUJICA: Marić otkrio prave podatke o dugu, Hasanbegović: Nužna je lustracija (VIDEO)

0

U večerašnjoj Bujici gostovali su Zlatko Hasanbegović, 9. na listi Domoljubne koalicije u 6. izbornoj jedinici i Goran Marić, 2. na listi Domoljubne koalicije također u 6. izbornoj jedinici, a govorili su o predizbornim anketama, o postizbornim koalicijama, javnom dugu Hrvatske te Zakonu o lustraciji, prenosi direktno.hr

[ad id=”68099″]

Na pitanje kako komentira slanje predizbornih letaka koalicije Hrvatska raste preminulim osobama diljem Hrvatske, Goran Marić se upitao otkud takvi podaci te zašto oni naposljetku nisu točni.

“Netko zlorabi državne ustanove da pridobije podatke, no takva pisma su degutantna što pokazuje da nema alata koji neće upotrijebiti da bi zadržali vlast”, kazao je Marić, a s njim se složio i Zlatko Hasanbegović, usporedivši izbore 8. studenog s izborima 1990. godine.

“Takvi postupci pokazuju da Milanovićeva politika i politika koalicije ima svoje lice i naličje. Naličje te politke je pokušaj iz PR krugova stvaranja lažnoga Zorana Milanovića kakvog gledamo preko medija gdje je on novorođeni domoljub, kršćanin, te koji SDP pokušava prikazati kao jedinog zaštitnika kršćanskih vrijednosti. Takva strategija počiva na načelu kratkoga pamćenja i podcjenjivanja zdrave pameti”, kazao je Hasanbegović.

Komentirali su i mogućnost postizbornog koaliranja MOST-a sa SDP-om.

Hasanbegović je kazao da se tu “radi o instant političkim fenomenima, za jednokratnu uporabu koji ne mogu pretendirati na ozbiljno vođenje države”.

Marić se pak osvrnuo i na predizborne ankete te naglasio da bi se one “trebale baviti samo istraživačkim radom”.

“Danas se istraživačkim anketama pokušava utjecati na birače da bi se oni opredijelili za one stranke koje bi pomogle eliminirati potencijalne stranke koje bi mogle koalirati s Domoljubnom koalicijom”, istaknuo je Marić.

U kratkom telefonskom razgovoru, Drago Jakovčević s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu osvrnuo se na rad ministra financija Borisa Lalovca te komentirao zakon o predstečajnim nagodbama.

“Boris Lalovac je promijenio svoje mišljenje. Jedno je imao prije nego je došlo do predizborne kampanje kada je govorio o pretvaranju kredita u eure, nije bio siguran na koji način obračunati glavnicu i kamate, a sada u korist kreditora u švicarskim francima. Ja takvu odluku pozdravljam – makar bila populistička – jer pomaže silnim dužnicima koji su se našli u nezavidnoj situaciji dužničkog ropstva”, kazao je Jakovčević.

Predstečajna nagodba je zakon koji je ubio male poduzetnike koji su najzdravije tkivo hrvatskog gospodarstva. Oni se moraju odreći 60 posto potraživanja i apsurdno je da upravo oni moraju spašavati tajkune. Zakon je nažalost ubio mnoge ljude, doveo do bankrota mnoga poduzeća i radi se o namještanju za neke političke podobnike ili interesne skupine, ocijenio je Jakovčević.

S njim se složio i Marić kazavši da su predstečajne nagodbe “nastale da se riješe problemi pojedinaca na štetu svih”, te se pitao zašto Ustavni sud takav zakon nije proglasio protuustavnim.

Nadalje, riječi je bilo i o mogućem izglasavanju zakona o lustraciji.

“Zbog proizvodnje sustavnoga zaborava treba javnost podsjetiti da je jedna od stvari po kojme će ostati Milanovićeva vladavina zapamćena tzv. Lex perković, a to je pokušaj onemogućavanja primjene europskog uhidbenog naloga zbog zaštite osumnjičenih jugoslavenskih tajnih službi. Pokazuje da je lustracija nužna i temeljni preduvjet za društvenu katarzu i suočavanje s baštinom jugokomunizma i njegovih posljedica do danas”, kazao je Hasanbegović.

Predsjednica udruge Hrvatski križni put Bruna Esih je u kratkom telefonskom razgovoru objasnila da bi Zakon o lustraciji trebao omogućiti transparentnost djelovanja svakog pojedinca i provjeru dosadanšnjeg društvenog učinka, a provodit će se uključivanjem pojedinca u obnašanje vlasti i uključivanja u javno-politički život.

“Nitko nikoga ne tjera da pretendira na takve pozicije koje će podlijegati takvoj provjeri”, napomnula je Esih.

Marić se pak naposljetku osvrnuo na hrvatski javni dug.

“Prema listopadskom izvješću HNB-a, javni dug Republike Hrvatske iznosi 283 milijarde kuna, no ako je dopušteno razotkrivati laži, on je puno već i iznosi oko 324 milijarde kuna, ocijenio je Marić, objasnivši da u HNB-ovu procjenu nisu uključene kamate koje iznose više od 11 milijardi godišnje, te ukupni dug jedinica lokalne samouprave koje iznose 25,4 milijarde kuna. Hrvatske ne zna koliko obračuna PDV-a u godinu dana, nego evidentira samo prihode i planirane prihode. A prema izvješću Državne revizije mogli bi izgraditi još nekoliko četvornih kvadrata u Remetincu”, rekao je Marić, navodeći da je koncesija u Kuparima dodijeljena tvrtki bez zasposlenih, osnovanoj prije 3 mjeseca.

facebook komentari