Bunjevački Hrvati u Srbiji, odnosno Vojvodini izloženi su neprestanoj dekroatizaciji i asimilaciji velikosrpske politike.

Od kada su došli na prostore Podunavlja i Potisja u 17. stoljeću bili su izloženi najprije mađarizaciji za vrijeme vladavine Austro-Ugarske, a zatim srbizaciji u vrijeme velikosrpskih previranja  Vuka Karadžića.

A za vladavine Slobodana Miloševića, plasirana je, promicana  i financijski podržana opcija “posebna Bunjevačka nacija” samo da se ne izjašnjavaju kao Hrvati.

Dana 12. listopada 2016. godine jedan dio posrbljenih  Bunjevaca, njih oko 16 000, zatražilo je da se preispita i proglasi nasilnom asimilacijom odluka iz 1945 godine, po kojoj su  Bunjevci i Šokci Hrvati. A što je pozadina takvog zahtjeva nije teško zaključiti!

Dekroatizacija Bunjevaca je dio projekta Velike Srbije kojim  bi se sasvim zatrlo postojanje Hrvata kao naroda uopće. Srpskim vlastima nikako ne odgovara da se Bunjevci  izjašnjavaju kao Hrvati, jer im onda moraju priznati status nacionalne manjine i dati im sva prava koja im kao nacionalnoj manjini pripadaju..

Sve je to u skladu sa Načertanijem Ilije Garašanina iz 1844 godine u kojem su Hrvati potpuno izostavljeni, jer kao narod ne postoje, oni su pokatoličeni Srbi.

Ta politika ima svoj kontinuitet preko Memoranduma 1 i 2  SANU, a cilj je uvijek isti -Velika Srbija! Dekroatizaciju Bunjevaca najbolje je opisao Tomislav Žigmanov  bunjevački Hrvat i filozof;

”Milošević je odlučio Hrvate u Vojvodini umjetno podijeliti,pa je financijski podupirao organiziranje Bunjevaca ,,davao im novac  za izdavanje knjiga i novina ,a oni su kao sluge za uzvrat lovili  Hrvate po Vojvodini kako bi ih Milošević mogao slati na frontove. Dolaskom Koštunice Bunjevci proživljavaju renesansu. Hrvatska politička elita u Vojvodini i vodstvo DSHV a nisu dorasli  rješavanju tog problema, a vlasti u Hrvatskoj za njega su  posve nezainteresirane”.

pulgeriPolitika ”Divide et impera” i ovdje je dala rezultate! Mnogi se Vojvođanski Hrvati i danas izjašnjavaju kao Bunjevci ,jer i u Srbiji je Hrvat teško biti!

Nije teško dokazati da su Bunjevci Hrvati! -Prvo po onome što karakterizira jedan narod, a to su; jezik, vjeroispovijest, povijest, kulturna baština i zajedničko porijeklo.

Bunjevci su usprkos svim nedaćama kroz stoljeća uspjeli  sačuvati svoj jezik, kulturnu baštinu, pjesme i  pisanu hrvatsku riječ. Bunjevci su plemenita grana hrvatskog naroda, a obitavali su u zapadnoj Hercegovini i zaleđu Dalmacije,  odakle su se selili na područje Like i Gorskog Kotara.

-Drugo, dovoljno je slijediti njihov povijesni put dolaska na prostore gdje još obitavaju,odnosno područje Bačke u Vojvodini. Krenuli su u 17. stoljecu sa područja Hercegovine pod prijetnjom i najezdom Turaka prema zapadu i stigli do Senja 1605 godine.

Naselili su se po Velebitu, lici i Gorskom Kotaru. Pod stalnom prijetnjom Turaka i Mlečana krenuli su. predvođeni  franjevcima, sa stokom prema Podunavlju i nastanili se od Sombora do Pešte. Danas obitavaju u Subotici, Somboru, Tavankutu i drugim mjestima.

12.listopada 2016 godine u Vukovaru je održan znanstveni kolokvij o položaju Hrvata kao manjine u okolnim zemljama.

backaNa skupu je sudjelovao i Tomislav Žigmanov kao ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Dražen Živić, voditelj Područnog centra Instituta Ivo Pilar  u Vukovaru tom je prigodom izjavio

” Položaj hrvatske manjine u okolnim zemljama je raznolik. Pri čemu je najsloženija situacija u Srbiji. Želimo i na ovaj način senzibilizirati javnost,ali i institucije Hrvatske države da se dodatno uključe kako bi se taj  položaj poboljšao”

Moj skroman doprinos je i ovaj članak da se šira javnost  upozna sa teškim uvjetima u kojima Bunjevci žive. Skrenula bi pozornost vlastima u RH i vođama  Srpske nacionalne manjine u RH, da bi položaj Hrvata Bunjevaca i njihova prava trebalo izjednačiti sa položajem i pravima koja Srbi, kao nacionalna manjina imaju u RH, po principu reciprociteta.

Što znači da ista prava i participiranje u vlasti koja Srpska manjina ima u Hrvatskoj, trebaju imati i Hrvati Bunjevci u Vojvodini odnosno Srbiji!

Lili Benčik/Kamenjar.com

facebook komentari