Pratite nas

Gospodarstvo

BUSHIDO JE ZAKON

Objavljeno

na

Etika je nauka o moralu, a etika u poslovanju su moralna načela koja trebamo primjenjivati kod poslovnih zahvata u odnosu:

– prodavač – mušterija i obrnuto
– tvrtka – radnici i obrnuto
– tvrtka – zajednica / država i obrnuto

Općenito je vrlo malo napisano o etici u poslovanju, pa ćemo zato produbiti tu temu, kako teoretski tako i primjerima iz prakse!

Ono što je mene uvijek fasciniralo to je ne samo japanska disciplina i lojalnost tvrtci, nego i druga etička načela koja se primjenjuju u poslovanju. U nekim japanskim tvrtkama do dan danas postoji “bushido” kodeks srednjevjekovnih japanskih ratnika samuraja. Bushido u prijevodu znači “Put ratnika”. To je kodeks ponašanja, filozofije i moralnih normi. Bushido čine 5 glavnih načela: Vjernost (odanost), uljudnost, hrabrost, iskrenost i jednostavnost.

Kao što sam već naveo u japanskim tvrtkama postoji trag tih pravila do danas. Japanci imaju pravo na 10-20 dana godišnjeg odmora, ovisno o radnom stažu. Ako u tvrtci vaš stariji radni kolega nije još koristio godišnji odmor, nećete ga ni vi uzeti iako imate zakonsko pravo na to. U japanskim tvrtkama “bushido” kodeks često stoji iznad državnih zakona.

Moralna načela ponašanja u poslovanju ne postoje samo u industriji već i u trgovini. Napisati ću par riječi o trgovini u Njemačkoj. U trgovini postoje dvije strane, a to su prodavač i kupac. Etika u poslovanju se odnosi kako na veliku prodajnu kuću, tako i na samostalnog prodajnog zastupnika. Ako je prodajni proces zaključen po moralnim normama tada će obadvije strane ostvariti dobit, engleski zvano “win-win”, te će obadvije strane osjetiti zadovoljstvo nakon procesa prodaje, odnosno kupnje.

U Njemačkoj prodavač mora na najbolji i najkorektniji način prezentirati proizvod, te navesti i nedostatke koji su vezani za njega. Prešućivanje nedostataka nije dozvoljeno po moralnim načelima. Pošto većina proizvoda imaju više prednosti nego nedostataka, dobar prodavač će proizvode uspjeti prodati.

S druge strane mušterija se “moralno” obavezuje da će kupiti proizvod od tog prodavača sa kojim je i obavila prodajni razgovor, a ne od nekog drugog ili kupiti isti proizvod dva dana kasnije u internetu.

Etika u poslovanju se može ocijeniti prema “AA 1000 AccountAbility principima” nastalim 2003. Taj internacionalni standard određuje načela kvalitete: pravednost, objektivnost i neovisnost, stručno i profesionalno ponašanje, te poštovanje subjekata u poslovnom procesu.

Republika Hrvatska je mlada država koja je iz faze “socijalističkog samoupravljanja” skočila u hladnu vodu kapitalizma i tržišnog gospodarstva. Kapitalistički sustav prožet socijalnom komponentama (poput Danske, Švedske) ne može se izgraditi u 20 godina. Radne navike socijalističkog samoupravljanja su se izmiješale s novim društvenim poretkom. Vrlo brzim tempom u postupku privatizacije “zajedničkog socijalističkog dobra” određeni pojedinci postaju vlasnici: tvornica, hotela, benzinskih postaja, trgovačkih lanaca, radničkih odmarališta i sl.

Ono što nakon toga slijedi ima malo zajedničkoga s etikom u poslovanju.

Novonastali kapitalisti definiraju kapitalistički sistem u hrvatskoj poput “američkog kapitalizma”!

Međutim taj sistem često nazvan “divlji kapitalizam” nema čak ni američke komponente.

Vrlo brzo stasaju mnogobrojne negativne, zakonski nedopuštene, a ne samo neetične radnje:

– neprijavljivanje radnika (neplaćanje socijalnog i mirovinskog osiguranja radnicima)
– neredovito isplaćivanje plaća ili neisplaćivanje plaća dugi vremenski period
– plaćanje minimalne radničke nadnice, te prijetnje otpuštanjem
– neplaćanje prekovremenih radnih sati
– tjeranje radnika na dulje radno vrijeme od 12 sati dnevno
– uskraćivanje radnicima godišnjeg odmora
– uskraćivanje radnicima dnevnog odmora
– zabrana odlaska na bolovanje i sl.

Istovremeno, kapitalist stječe neprimjerenu dobit, proširuje proizvodnju, kupuje druga financijski slabija poduzeća i tvrtke. Vrlo često k tome povećava i “osobnu imovinu” kupujući skupocjene automobile, vile i jahte.

Navedene radnje nemaju nikakve veze sa etičnosti u poslovanju, već prije spadaju u domenu privrednog kriminala.

Drugi fenomen koji je nastao kao sporedni proizvod novog kapitalističkog sistema je “fenomen neplaćanja”. Svako je svakome dužan i to postaje pravilo, a ne iznimka.

Na taj način ekonomski ciklus proizvodnje i prodaje usluge i dobara, te naplata istih ne funkcionira. To dodatno dovodi do destabilizacije tržišne ekonomije i mlade kapitalističke države.

Borba sindikata za radnička prava trebala bi biti vrhunac etičkoga djelovanja. Nažalost kroz godine se primjećuje da je sindikalnim vođama daleko bitnije zadržati funkciju koju obavljaju, te prilično visoka primanja, nego borba za radnička prava.

Vođenje politike je također posao. Ako kao političar imate mjesečna primanja, te živite od tog novca znači da ste u istoj poziciji kao radnik ili inženjer u tvornici.

Fenomen koji je ove godine posebno izazvao ljutnju građana na političare je bio nedolaženje na saborska zasjedanja. Saborski zastupnici su birani od građana Republike Hrvatske da po najboljoj savjesti zastupaju interese tih istih građana. Te interese mogu zastupati na svome radnom mjestu, a ono se zove Sabor Republike Hrvatske. Pošto ne postoje kazne u našoj zemlji za neopravdano nedolaženje na saborsko zasjedanje, nedolasci se mogu pripisati neetičnom ponašanju.

Također donošenje zakona koji nisu u interesu građana Republike Hrvatske može se smatrati neetičnim.

“Lažna bolovanja” zaposlenika u javnom i privatnom sektoru pripadaju u neetičnost poslovanja, pošto na taj način zaposlenici oštećuju tvrtku ili državu.

Ovo je jedna od više zanimljivih tema objavljenih u knjizi “Modernom ekonomijom u bolju zajedničku budućnost”!

Izdanje knjige dostupno je na hrvatskom jeziku preko izdavačke kuće „epubli“ (www.epubli.de). Pored standardne (uvežene knjige) izdanje je dostupno i u e-book formatu (PDF) po vrlo povoljnoj cijeni.
Obadva formata knjige mogu se pogledati pod slijedećim linkom: http://www.epubli.de/shop/autor/Drazen-Katic/6916

mr.sc. Drazen Katic, dipl.ing.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Rimac Automobili među 10 najbrže rastućih u srednjoj Europi

Objavljeno

na

Objavio

Tvrtka Mate Rimca ove je godine imala rasto od 1059 posto

U kategoriji 50 najbrže rastućih, najbolje rangirana hrvatska tvrtka ove godine je Rimac Automobili iz sektora čistih tehnologija i energetike, koja je deseta na ljestvici sa rastom od 1.059 posto.

Osim što je najbolje plasirana hrvatska tvrtka na listi 50 najbrže rastućih, Rimac Automobili su i jedina tvrtka iz sektora čiste tehnologije i energetike koja je ostvarila plasman u cjelokupnom natječaju na nivou Srednje Europe.

Na ovogodišnjoj ljestvici pedeset najbrže rastućih tvrtki nalaze se poduzetnici iz jedanaest zemalja, i to sljedećim redoslijedom od najveće prema najmanjoj brojčanoj zastupljenosti:

19 iz Poljske, 8 iz Hrvatske, 6 iz Litve, 5 iz Češke, 3 iz Rumunjske, po dvije iz Bugarske, Mađarske i Slovačke te po jedna iz Bosne i Hercegovine, Estonije i Latvije, piše Poslovni Dnevnik

Rimac radi na novoj jurilici i gradi tvornicu automobila

 

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Rimac radi na novoj jurilici i gradi tvornicu automobila

Objavljeno

na

Objavio

Nova Rimčeva jurilica nosi radni naziv Concept Two ili skraćeno C2, doznaje Poslovni dnevnik. Bit će to prvo hrvatsko električno autonomno vozilo, prvi hrvatski osobni automobil koji će se proizvoditi na pokretnoj traci i općenito prvi koji će imati tvornicu u Hrvatskoj.

Gotovo će sve u njemu biti nanovo razvijeno. Rimcu je u punom smislu te riječi cilj začeti domaću auto-industriju pa će C2 homologirati za serijsku proizvodnju i  ovdje izgraditi tvornicu automobila.

Projekt je to vrijedan 128,6 milijuna kuna, a kroz IRI natječaj (“Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja”) tvrtka Rimac Automobili upravo je iz EU fondova povukla bespovratno sedam milijuna eura (52,2 milijuna kuna).

Rimčev projekt C2 trenutačno je najveći R&D projekt hrvatske industrije i najveći koji je prošao cjelokupnu IRI proceduru. To su dosad uspjele ukupno 22 domaće tvrtke osiguravši si 252,4 milijuna kuna.

U sklopu tog EU natječaja, koji se vodi preko Ministarstva gospodarstva, ostalo je prostora za još pola milijarde kuna subvencija, jer je prva faza IRI-ja limitirana na 100 milijuna eura. Ali kako doznajemo od izvora s terena, vremena za ulazak u prvu fazu više nema. Ministarstvo je u petak objavilo da već ima 139 projekata koji traže 195 posto sredstava iz prve faze.

Znači, umjesto sto ima R&D projekte za gotovo 200 milijuna eura subvencija. Naši izvori nas upozoravaju da na 200 posto, ministarstvo ima obvezu privremeno zaustaviti prijave i provesti brzu evaluaciju da li su pristigli projekti toliko dobri da su sredstva iz prve faze de facto potrošena. Međutim, neslužbeno doznajemo, ministrica gospodarstva Martina Dalić ne miri se s tim scenarijem.

Od Europske komisije službeno je zatražila da joj za prvu fazu IRI natječaju dadu još novca. Željela bi prebaciti barem dio od još 100 milijuna eura predviđenih za drugu fazu IRI-ja.
No, Europska komisija zasad ne popušta. Razlog je, navodno, što su hrvatski političari u izradi Strategije pametne specijalizacije vješto zaobišli njen smisao. Umjesto specijalizacije, odnosno da precizno odgovore u kojim točno industrijama žele da Hrvatska u budućnosti postane igrač na svjetskoj razini, oni su širili definicije industrija do besmisla.

Na taj su način otvorili vrata EU subvencija većini domaćih industrija kojima su prije sami dijelili državne subvencije.

RH mora doraditi Strategiju pametne specijalizacije     

Komisija je zato, navodno, posljednjih mjeseci upozoravala Vladu da prije druge faze IRI-ja mora doraditi Strategiju pametne specijalizacije. Priča se da EK ne želi ulaziti u to koje će industrije biti izabrane, ali traži da ih se preciznije definira u odnosu na trenutačne: “agro-food”, “bio-economy”, “energy and sustainable environment”, “transport and mobility” te “health and quality of life”. Sve te industrije imaju malo veze s prethodno napravljenom Industrijskom strategijom te su njihovi nazivi rezultat oštrih lobističkih ratova.

Koliko su ti ratovi bili žestoki najbolje ukazuje podatak da su s popisa ključnih strateških industrija u Strategiji pametne specijalizacije ispali neki od glavnih generatora radnih mjesta i izvoza: ICT i KET (tehnologije i inženjerstva). Ove dvije potonje zadržane su isključivo ako se njihovi predstavnici uspiju dogovoriti sa starom gardom. I dok iz Ministarstva gospodarstva nismo primili komentar, u industriji su bili vrlo susretljivi, uz uvjet da ostanu anonimni.

Pojašnjavaju, dorada strategije je gospodarski nužna, ali i politički vrlo osjetljiva. Odreda svi su nam pohvalili rad ministarstva na IRI natječaju. Navode da je ispočetka bio netransparentan, ali da je ministrica Dalić to ispravila, cijeli proces ubrzala i dovela na vrlo visoku razinu. Jedan od sugovornika čak nam je rekao da je ovo vjerojatno najbolji EU natječaj ikad otvoren za hrvatsku industriju. “Svi EU natječaji u prosjeku traju osam do 12 mjeseci.

Ovaj je trajao osam do 10 mjeseci, a iako je kao i ostali bio vrlo zahtjevan u pripremi, djelila su se kudikamo veća sredstva nego na bilo kojem drugom EU natječaju i zato je industriji bio istinski isplativ”, kaže naš izvor. Ono oko čega se sugovornici nisu usuglasili ista je tema oko koje koplja lome i političari. Ovisno o industriji, svaki je imao argumente zašto je baš njegova industrija ta koja bi trebala biti u dorađenoj Strategiji pametne specijalizacije.

Ako je suditi prema dosadašnja 22 IRI ugovora, jer to su jedini javno dostupni podaci o IRI-ju, njih 16 isključivo su iz područja ICT-a i KET-a. Upravo onih koje postojeća Strategija pametne specijalizacije diskriminira. Časne iznimke su Pana Stolarija, Cedevita, Magma, Cras, Aluflexpack i ITRS. Zvonimir Viduka, direktor Altproa kaže da su ovakvi natječaji bili potrebni i ranije, jer je teško razvijati složene visokotehnološke proizvode s malim budžetom.

“STM uređaj, koji ćemo razviti s ovim sredstvima, će nam u području ATP sustava za željeznička vozila omogućiti da budemo glavni partner više velikih multinacionalnih kompanija”, kaže Viduka. Voditeljica komunikacija Rimac Automobila Marta Longin dodaje da je to prvi put da se u Hrvatskoj kroz sredstva iz EU otvorio natječaj koji omogućava tvrtkama da dobiju značajnije iznose za razvoj. “Ovo je veliki korak naprijed za razvojne tvrtke u Hrvatskoj, a iako je priprema projekta bila zahtjevna, zadovoljni smo rezultatom i iznosom koji nije zanemariv”, zaključuje Longin.

Mate Rimac: Glavna investicija bit će nam izgradnja tvornice i zapošljavanje

facebook komentari

Nastavi čitati