Pratite nas

Intervju

CARICA: Srpkinja sam, ali sve ovo je van pameti! Ma kakav građanski rat, bila je to čista agresija!

Objavljeno

na

“POŠTUJEM SRPSKI ROD, DOMOVINU HRVATSKU OBOŽAVAM”

“Olujom je oslobođen teritorij koji su zauzeli Srbi jer im nije bila dovoljna Srbija pa su stvarali srpsku Krajinu i srpsku državu u BiH, Republiku Srpsku. Dakle, na teritoriju bivše Jugoslavije trebale su biti tri srpske države. Ja sam Srpkinja, ali to mi je izvan svake pameti”, riječi su znanstvenice Olge Carević.

olga-carevic

Olga Carević velika je intelektualka, znanstvenica, mirotvorka i ugledna članica hrvatskog društva koja je svu svoju energiju s početka Domovinskog rata usmjerila na otvaranje očiju srpskoj nacionalnoj manjini, kojoj i sama pripada, kako bi se othrvali huškačkoj politici Srbije. Hrvatska je, izjavljivala je neumorno Olga, njena domovina kao i domovina njenih sunarodnjaka, pa je prvi apel na zdrav razum Srbima uputila još 18.08.1990. moleći ih da svoje probleme riješe u Saboru. Rat se, unatoč Olginoj želji za mirnim rješenjem, razbuktao nesmiljenom žestinom, ali ona nije stala s apelima.

Ova poznata znanstvenica koja je kao medicinska biokemičarka radila na Institutu Ruđer Bošković, autorica je i mnogih knjiga kao što su “Moj srpski rod – moja hrvatska domovina”, “Glas srca i razuma” te “Dodirnimo zvijezdu prijateljstva”, samo su jedna u nizu dijela kojima je Olga pokušala primiriti strasti i objasniti što osjeća prema svojoj domovini. Te knjige, Olga Carević je i jednom prigodom poklonila bivšem predsjedniku Srbije Borisu Tadiću:

“Željela sam da Tadić pročita knjigu o ratu, o srpskoj agresiji… On me pozorno slušao kad sam o tome govorila“, kazala je svojedobno Olga koja ovih dana ima promociju najnovije knjige “Snaga prijateljstva”. Na promociji će o Olginom djelovanju govoriti dr.sc. Ante Nazor, kao i urednica knjige Marija Slišković koja o ovoj velikoj ženi priča s velikim poštovanjem:

Nikad prežaljena smrt sina, hrvatskog branitelja

– Poznato je da se bavimo pitanjem žena u Domovinskom ratu, pa je bilo sasvim logično dati prostor jednoj ženi koja je vrlo intezivno radila na promicanju istine o Domovinskom ratu. Iz usta tako velike intelektualke, Srpkinje, čiji je sin Mislav umro po povratku s ratišta na kojem je bio kao pripadnik 100. brigade u Pokupskom, čuti tako snažne i istinite poruke, to je nešto što ima težinu. Za Olgu imam samo jednu prikladnu riječ. Ona je časna. I žao mi je što nije dobila pozivnicu niti jedne vladajuće garniture za svoje političko djelovanje. Dobili su je zato Stanimirović i Džakula koji se udostojio pojaviti na proslavi Dana zahvalnosti u Kninu. To je van pameti… Davati priliku Srbima mutne prošlosti, a ne prepoznati ovakvu časnu osobu čistih namjera, suludo je – objašnjava nam Marija Slišković, urednica nove knjige Olge Carević i autorica knjige sa svjedočanstvima silovanih Vukovarki “Sunčica”.

Olga Carević uložila je velike napore kako bi, u svoje ime i ime svog preminulog sina, očistila “okaljan obraz” Hrvatske, presudama generalima Markaču i Gotovini. Tada je javno istupila riječima:

– Ako je Domovinski rat zločinački pothvat, kako nazvati razaranje Vukovara, Dubrovnika, Škabrnje i zločina na Ovčari? Sram me sada izići na ulicu kada pomislim da su ovu državu u kojoj živim i za koju se moj sin borio nazvali zločinačkom organizacijom. Ako je Gotovina dobio 24 godine, koliko će dobiti Mladić ako ga ikad uhvate? Barem 24 godine na kvadrat! Sve što se događalo tijekom Oluje svalilo se na Gotovinina leđa. To mi kao humanistici strašno smeta – zborila je tada Olga Carević, osoba koja se naziva “Srpkinjom koja voli domovinu Hrvatsku” i koja nikada nije prihvatila teoriju građanskog rata:

“Građanski rat? Nikako… Čista agresija!”

– Rat je počeo pod utjecajem davno stvorene ideje o Velikoj Srbiji koja je trebala uključivati dijelove Hrvatske. Razoren je Vukovar, ljudi su s vrećicama napuštali svoje domove, bježali su s djecom u naručju, tisuće su kuća spaljene, skrivali su se po podrumima… Pa ne možete nakon svega toga reći da se vodio građanski rat. To je bila agresija. To je bilo prestrašno!- kazivala je Carević, a o “postojanju udruženog zločinačkog pothvata kako bi se trajno protjerali Srbi iz Hrvatske” nakon presude generalima, izjavila je:

– Za mene je to apsolutno neprihvatljivo. Pa nije cijela Hrvatska vojska išla kako bi ubijala ljude! Ali ovakva presuda zapravo je medvjeđa usluga cijeloj našoj regiji. Sad će se ljudi opet početi prebrojavati. Ja ću prva početi s Mladićem i Hadžićem. Gdje su oni? Zašto nisu procesuirani Kadijević, Adžić, Rašeta? Olujom je oslobođen teritorij koji su zauzeli Srbi jer im nije bila dovoljna Srbija pa su stvarali srpsku Krajinu i srpsku državu u BiH, Republiku Srpsku. Dakle, na teritoriju bivše Jugoslavije trebale su biti tri srpske države. Ja sam Srpkinja, ali to mi je izvan svake pameti.

Baš kao što se u ratu 1991. otvoreno i javno angažirala pišući javna pisma u obranu Hrvatske, tako je u više navrata zagovarala i pristup Hrvatske Europskoj uniji. U hrvatskoj javnosti doživljava ju se kao moralnu i intelektualnu vertikalu.

Za promicanje demokratskih vrijednosti primila je 1994. nagradu “Europski krug” od Hrvatskog Vijeća Europskog pokreta u Zagrebu. Na Dan državnosti 1995. odlikovana je Redom Danice Hrvatske s likom Ruđera Boškovića za znanstveni rad.

[ad id=”40551″]

Izvor:B.P/A.K/braniteljski-portal.hr

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Intervju

Todorićev prvi intervju nakon sloma Agrokora

Objavljeno

na

Objavio

Ivica Todorić dao je intervju agenciji Bloomberg, kazavši kako vlada sada vodi tvrtku u krivom smjeru.

Ambiciozno širenje Agrokora imalo je smisla gledno iz poslovne perspektive, ustvrdio je Ivica Todorić u intervjuu za Bloomberg, prvom otkad je morao otići sa čela koncerna te poručuje da hrvatska Vlada danas vodi prehrambeni koncern u pogrešnom smjeru.

Todorić ne priznaje bilo kakve strateške greške izuzev nedovoljne komunikacije, ističe Bloomberg. Intervju je vođen elektronskom poštom i naknadnim telefonskim razgovorom.

Todorić tvrdi da bi Agrokorovi planovi, uključujući i najveću akviziciju, onu slovenskog maloprodajnog lanca Mercatora, polučili željene rezultate da je dobio dovoljno vremena da ih provede u djelo.

“Imali smo jasan plan i strategiju”, tvrdi Todorić, osnivač i još uvijek vlasnik prehrambenog koncerna. “No, Vlada nam nije dozvolila da ga provedemo u djelo.”

Agrokor zapošljava 57 tisuća radnika, a njegov portfelj uključuje, između ostalog, proizvođače hrane i energije i softverske kompanije na čitavom području Balkana.

Todorić je izgradio grupu tijekom desetljeća tranzicije Jugoslavije u tržišno gospodarstvo da bi potom prepustio kontrolu nad kompanijom izvanrednoj upravi koju je imenovala hrvatska Vlada kako bi se provelo restrukturiranje i izbjegao potencijalni slom koji bi uzdrmao gospodarstvo cijele regije, piše Bloomberg.

Nekada je bio najbogatiji građanin Hrvatske a danas spočitava sam sebi da nije pravodobno javno reagirao na bojazni investitora.

Vrijednost Agrokorovih obveznica snažno je pala od siječnja jer kreditori nisu bili sigurni kako će konglomerat riješiti problem sedam milijardi dolara duga, nagomilanog radi financiranja poslovnog širenja.

“Moja je najveća odgovornost što nisam bio prisutan u medijima, nisam komentirao ni opovrgavao određene priče koje su objavljivane ili se o njima pričalo”, kaže Todorić. “Nismo imali vremena objašnjavati nekim ljudima što radimo”, dodaje.

S dolaskom izvanredne uprave, Todorić je formalno ostao vlasnik koncerna, ali ne može sudjelovati u odlučivanju o njegovu restrukturiranju niti o poslovnoj strategiji.

Tvrdi da zbivanja nakon njegova odlaska odražavaju “nekompetentnost i bezakonje”. Kaže da razmišlja o tome kako da se suprotstavi Vladi u pitanju ‘lex Agrokora’, posebnog zakona koji je Hrvatska usvojila kako bi stvorila pravni okvir za preuzimanje njegove kompanije.

Mercator je, po njegovim riječima, bio “logična akvizicija gledano iz poslovne perspektive”.

“Rezultat je bilo drugi po veličini maloprodajni lanac u jugoistočnoj Europi, s prihodima od šest milijardi eura i 2.000 trgovina. Morate razumjesti da tako komplicirani i krupni procesi traju”, ističe Todorić.

Iako su početne istrage u travnju razotkrile “moguće nepravilnosti” u Agrokorovim poslovnim knjigama, Todorić je njihove rezultate otklonio kao nastojanja Vlade da “upotrijebi revizore za svoje političke ciljeve”. “Nema sumnje da sam griješio, svatko tko radi griješi, a ja sam radio dan i noć 40 godina kako bih izgradio Agrokor”, napominje.

“Teško je izdvojiti jednu stvar ali u cjelini gledano, postigli smo nevjerojatan uspjeh. Stvorili smo najveću kompaniju u ovom dijelu Europe”, zaključuje Todorić.

facebook komentari

Nastavi čitati

Intervju

Miroslav Tuđman: Koga je Turska pitala da po Bosporu diže mostove!?

Objavljeno

na

Objavio

Prof. dr.sc Miroslav Tuđman, znanstvenik, sveučilišni profesor  i saborski zastupnik HDZ-a, predstavio je u Mostaru monografiju „Druga strana rubikona – Politička strategija Alije Izetbegovića“.

O monografiji, otvorenom hrvatskom nacionalnom pitanju u BiH, budućnosti BiH, te načinima za rješavanje jednakopravnosti Hrvata u BiH prof.dr.sc Miroslav Tuđman govori u intervjuu za portal politika24.net.

Možete li nam ukratko objasniti o čemu govori Vaša nova knjiga „Druga strana rubikona – Politička strategija Alije Izetbegovića“?

Teško je ukratko objasniti u par rečenica sadržaj ove knjige, jer je to pregled političke strategije Alije Izetbegovća  koja se onda reflektira na njegovu unutarnju i vanjsku politiku, odnosno međunarodnu, koja se potom referira na sve koncepte međunarodne zajednice koja je nudila planove za mirno rješavanje rata i sukoba u Bosni i Hercegovini, a ta se politika onda modificirala odnosno određivala prema svim tim planovima.  Ono što je presudno za razumjevanje te politike jeste da Alija Izetbegović nije poštivao elementarnu činjenicu da je Bosna i Hercegovina tronacionalna država, da u njoj žive tri ravnopravna suverena naroda, već je smatrao da su Muslimani prvenstveno vjerska zajednica,a ne nacija, ( pritom ne smatram da su svi Muslimani- Bošnjaci tog stajališta ), već govorim o Aliji Izetbegoviću i njegovoj službenoj politici  Izetbegović je negirao i srpske i hrvatske nacionalne interese smatrajući da su ti interesi nelegitimni u BiH. To je bilo devedesetih godina, a mislim da je to u velikoj mjeri i danas prisutno u djelu bošnjačke politike.

Rezolucija Europskoga parlamenta jasno je definirala da BiH mora biti uređena po načelima federalizma i jednakosti. Ali, Bošnjaci su izričito protiv?

Doktrina politike Alije Izetbegovića je suprotna demokratizaciji međunarodnog poretka i onoga što se zbivalo devedesetih godina kada je nastalo petnaest novih država na tlu Europe, ali i onoga što smo ovih dana svjedoci. Imate slučaj Katalonaca koji traže autonomiju u Španjolskoj, u Siriji Kurdi jednako tako traže autonomiju. Prema tome svaki narod traži svoje mjesto u međunarodnome poretku i u svijetu, a u Bosni i Hercegovini se ne pristaje, odnosno ne dozvoljava se da Hrvati budu jednakopravnni sa ostala dva naroda.

Kako rješiti otvoreno hrvatsko nacionalno pitanje u BiH?

Za rješavanje hrvatskog nacionalog pitanja u BiH poznato je da bez konsitutivnosti i ravnopravnosti sva tri naroda jednostavno nema sigurne i stabilne Bosne i Hercegovine. Za očekivati je da ako će službena politika Bošnjaka i Srba biti za proces europskih integracija Bosne i Hercegovine, bilo da je riječ o NATO –u ili Europskoj Uniji, da će  morati pristati na federalizaciju i pronalaženje najboljeg oblika suživota sva tri naroda.

Kakav je Vaš stav o Pelješkom mostu? Bošnjački političari se i u ovom slučaju protive

Pelješki most je budućnost, od njega Hrvatska ne može odustati. S druge strane nema nikakvih osnova da se to može osporiti. Možemo navesti primjer Turske. Koga je Turska pitala da po Bosporu diže mostove, a Pelješki most koristi gabarite, kao i tamošnji mostovi. Prema tome to su neozbiljne i da tako kažem zločeste prmjedbe.

Kako vidite BiH u bliskoj budućnosti?

Budućnost BiH u velikoj mjeri ovisi o tome kako će Bošnjačka elita definirati identitet svoga naroda; da li će se oni prikloniti tome da budu nacija- u tom slučaju biti će puno lakše doći do usklađivanja nacionalih interesa triju naroda, a ako će inzistirati na vjerskoj komponenti ( pritom ne smatram da vjersku komponentnu treba zanemariti i odbaciti, govorim o tome što je primarno u identifikaciji ) u tom slučaju će taj dogovor o budućnosti BiH biti daleko teži.

( politika24.net )

facebook komentari

Nastavi čitati