Pratite nas

Cenzura na HRT-u: što je govorio Budiša u 4. epizodi “Zločina komunizma”

Objavljeno

na

HRT još nije odredio datum javne rasprave o četvrtoj epizodi “Tito zauvijek”, koja je snimljena u sklopu dokumentarnog serijala „Zločini komunizma u Hrvatskoj“, a prema izvorima narod.hr-a do političke cenzure je došlo zbog stavova Dražena Budiše izrečenim u toj epizodi.

U spornoj epizodi stručnjaci povjesničari iz Europe su se složili da je Tito jedan od najvećih zločinaca prošlog stoljeća. Među sudionicima emisije bio je i Dražen Budiša, studentski vođa Hrvatskog proljeća 1971. nakon čega je uhićen i osuđen na četiri godine zatvora u Staroj Gradiški i Lepoglavi.

Budiša je u svom izlaganju postavio pitanje, kako to da je nakon skoro pola stoljeća vladanja komunista hrvatski narod, koji je na toj strani imao 150.000 vojnika, nakon pola stoljeća dočekao velikosrpsku agresiju, takoreći bez puške?

„Oni su dakle odgovorni za to što se zbivalo tih desetljeća da bismo se mi kao narod našli, s tolikim masovnim odlaskom u partizane, razoružani pred vojskom kojom su zapravo Hrvati stvarali?“, zaključio je Budiša u cenzuriranoj epizodi.

Budiša se upitao i što bi se dogodilo s Hrvatima da su pad komunizma dočekali s Titom na čelu države i partije.

„Što bi se tada događalo? Bi li naša tranzicija bila baršunasta revolucija? Bismo li s obzirom na taj mentalni sklop, na dogmatizam jugoslavenskih komunista, prošli onako kao što su prošli Česi i Slovaci? Neću odgovoriti na to pitanje samo ga postavljam“, kazao je Budiša u epizodi “Tito zauvijek”.

Ustvrdio je kako se po današnjim reakcijama mladih ljudi vidi da se suočavamo s činjenicom da naše mlade generacije ne znaju što je bila Jugoslavija i što je bio komunizam.

„A naravno da tu postoje i politički interesi, s obzirom na to da se u Hrvatskoj više nego u bilo kojoj drugoj komunističkoj zemlji, ono što je bila nekada partijska nomenklatura, vrlo dobro snašla. Etablirala se od gospodarstva do politike i koja naravno nije zainteresirana da se propitkuju korijeni njihovih političkih početaka i dobrog djela života koji su proveli u Jugoslaviji“, objasnio je Budiša i današnje stanje u Hrvatskoj.

Prema mišljenju voditelja Instituta Ivo Pilar u Vukovaru Dražena Živića, sve što je Budiša rekao odgovara činjenicama.

„Okrenemo se oko sebe i vidimo gdje je tko i da je to tako. I to nije prvi put rečeno. Brojni su znanstvenici u svojim knjigama, u medijima i kontakt emisijama to tumačili i govorili. Doduše, ovo je nacionalni program i moguće da u tome ima razloga da se ta epizoda smatra problematičnom“, objasnio je Živić i naglasio kako nije pogledao spornu epizodu, ali da ne vidi razloga za njeno cenzuriranje.

„Čuo sam da je s četvrtom nastao problem, ali ne znam zašto. Nije nešto što je prvi put rečeno i odgovara činjenicama, nema ništa sporno“, istaknuo je Živić.

Naglasio je kako HRT može organizirati javnu raspravu na koju će dovesti pet ljevičara, koji će složiti da se to ne objavljuje. Mišljenja je da to nije normalan put.

„Emisija je rađena na profesionalan način i gostovale su osobe koje su kompetentne na svom području da oslikavaju taj proces. Tko je na HRT-u kompetentan da oslika i procijeni, recimo, moje činjenice i objektivnost? Dakle, imaju li oni poseban institut na HRT-u koji će reći tko je dobro govorio, a tko se kosi s činjenicama?“, zapitao se Živić i zaključio da – nemaju.

„To je vrlo politikantska odluka utemeljena na ideološkim i političkim suvremenim prijeporima. Prikažite emisiju i onda organizirajte raspravu u kojoj će se pokazati jesu li neki u emisiji govorili netočnosti ili priznajte da su govorili istinu“, rekao je Živić.

Prema podatcima koje je narod.hr dobio o gledanosti emisije na općoj populaciji (AMR) triju epizoda serije Zločini komunizma u Hrvatskoj, gledanost prve epizode bila je 4,4%, druge 3,6% i treće 2,5%.

To znači da je u prvu epizodu pogledalo više od 160 tisuća ljudi, a druge dvije nešto manje. Jedan postotak gledatelja u općoj populaciji u Hrvatskoj od 4,1 milijun (računaju se stariji od 4 godine) daje 41 tisuću gledatelja.

Također, služba gledatelja HRT-a zaprimila je, kažu, ukupno 8 reakcija, od čega tri pozitivne i pet negativnih.

Tekstovi o cenzuri četvrte epizode na narod.hr-u bili su najčitaniji, uz mnoštvo komentara čitatelja na odluku HRT-a.

Izvor: narod.hr

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Cerar sazvao novi sastanak državnog vrha nakon Plenkovićeva govora u UN-u

Objavljeno

na

Objavio

Slovenski političari i mediji u petak se većinom solidariziraju s odlukom premijera Mire Cerara da otkaže sastanak u Zagrebu s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem zbog njegova odbacivanja arbitraže pred međunarodnim auditorijem, a neki navode da je Plenkovićev govor u UN-u u kojemu je arbitražni sporazum nazvao ništetnim bio šok za slovensku stranu.

S Cerarom se solidarizirao se i predsjednik države Borut Pahor koji je u petak, uoči otvaranja predizborne kampanje za svoj drugi mandat pred izbore 22. listopada, kazao da je otkazivanje sastanka izazvala “tvrdoglavost” hrvatske politike koja inzistira na kontaminiranosti arbitražnog postupka.

“Tvrdoglavo inzistiranje na nepoštovanju obveza iz arbitražnog sporazuma je neprihvatljivo, no uvjeren sam da će dijalog na koncu omogućiti  mirnu provedbu arbitraže”, kazao je Pahor koji je kao predsjednik vlade 2009. u ime Slovenije potpisao dogovor o arbitraži, čime je Ljubljana uvjetovala ulazak Hrvatske u EU.

“Mi sada na svojoj strani imamo međunarodno pravo i međunarodnu zajednicu, zato moramo nastojati da tu potporu ne izgubimo”, ustvrdio je Pahor u Bovecu na zapadu države.

Premijer Plenković je rekao u četvrtak u govoru pred Općom skupštinom UN-a da je Hrvatska morala izaći iz arbitraže o granici sa Slovenijom jer ju je Slovenija kompromitirala i upozorio da takvo “nepoštivanje međunarodnog prava” obeshrabruje ostale države da sporove rješavaju uz pomoć treće strane.

Ljubljansko “Delo” piše da je Plenkovićev govor u UN-u svojom “nediplomatskom” otvorenošću izazvao pravi “šok”, kao i odluka Cerara da posjet zbog toga otkaže.

“Prema našim informacija, Cerar se s Plenkovićem za posjet Zagrebu bio odlučio iako dnevni red sastanka nije bio usklađen niti dogovoren”, navodi “Delo” koji prijašnji dogovor o sastanku tumači kao Cerarovu nepotrebnu koncesiju hrvatskom premijeru.

Cerar je naime otkazivanje susreta protumačio Plenkovićevim “kršenjem” dogovora po kojemu se u Zagrebu trebalo razgovarati o primjeni arbitražnog sporazuma.

U razgovoru za slovenske medije, Cerar je naknadno, nakon otkazivanja sastanka, kazao da je sada preduvjet za nastavak dijaloga da Hrvatska prizna arbitražni sporazum kao važeći međunarodni ugovor, te da se na idućem sastanku, ako i kada do njega dođe, razgovara o suradnji dviju država na njegovoj provedbi.

Da je takav susret u bliskoj budućnosti malo vjerojatan, govore oštre izjave Cerarova suradnika, predsjednika parlamenta Milana Brgleza, koji je kazao da je Plenkovićevo ponašanje u UN-u bilo ismijavanje međunarodnog prava, zloupotreba govora u svjetskoj organizaciji, da Cerar i nije imao druge mogućnosti nego da sastanak otkaže i da  je jasno kako u atmosferi tako nastalog nepovjerenja s Hrvatskom o provedbi nije moguće govoriti, prenose slovenski mediji.

“Sada je loptica u sporu prebačena na hrvatski dio igrališta”, kazao je Brglez, član Stranke modernog centra (SMC) koju vodi premijer Cerar.

Mediji najavljuju da će se u nastaloj situaciji Cerar ponovno odlučiti da odnose s Hrvatskom i arbitražni spor stavi na dnevni red sastanka političkog vrha, neformalnog susreta na kojemu se obično traži politička homogenizacija oko najvažnijih nacionalnih pitanja, te da će istog dana na istu temu biti sazvan i parlamentarni odbor za vanjske poslove.

Predsjednik tog odbora, Jožef Horvat, zastupnik oporbenih kršćanskih demokrata iz Nove Slovenije (NSI), kakzao je u petak da ga je nastup hrvatskog premijera za govornicom UN-a jako zabrinuo.

Plenkovićeve poruke Sloveniji su po njegovim riječima kontradiktorne jer on s jedne strane ističe privrženost Hrvatske vladavini prava, a s druge strane ne priznaje arbitražnu presudu govoreći da je arbitražni postupak kontaminiran i tako se “sam postavlja u ulogu suca”, kazao je Horvat.

Stier: Potez Cerara pokazuje da Slovenija nije spremna za dijalog

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Austrija uskoro zabranjuje pokrivala za glavu

Objavljeno

na

Objavio

Od 1. listopada u Austriji na snagu stupa zakon kojim se zabranjuje nošenje pokrivala za lice u javnosti, a vlasti su odlučili o tome dodatno informirati svoje građane ali i strane državljane.

U poruci objavljenoj na stranicama policije piše kako zakon zabranjuje prekrivanje lica na način da ono više nije prepoznatljivo. Zabrana se odnosi na javna mjesta kao i na javne zgrade.

Onaj tko prekrši zakon bit će kažnjen sa 150 eura, a pokrivalo će se morati ukloniti na zahtjev, a onima koji odbiju otkriti lice prijeti privođenje.

Na svakom letku nalaze se poruke na njemačkom, engleskom, arapskom i turskom jeziku.

facebook komentari

Nastavi čitati