Pratite nas

Pregled

Četiri moguća scenarija za Zapadni Balkan

Objavljeno

na

Nedovoljno brz proces proširenja EU mogao bi, ukoliko se ne poduzmu koraci u Bruxellesu i samim državama regiona, rezultirati negativnim scenarijima, koji bi ugrozili proces demokratizacije i ekonomskog razvoja, upozoreno je u analizi koju su zajednički uradili Europski fond za Balkan i Centar za istraživanje Jugoistočne Europe iz Graza.

 

Western_Balkans

Analiza, pod naslovom “Neispunjeno obećanje: proširenje EU na Balkan”, koja je danas predstavljena u Beogradu, predviđa četiri moguća scenarija kada je riječ o nastavku približavanja zemalja regiona EU, a čak tri imaju manje ili više negativne posljedice po sam region.

“Ovo istraživanje je dokument koji može da posluži za novo ozbiljno promišljanje procesa proširenja na Zapadni Balkan… Zaključili smo da se nalazimo u dobrom procesu koji, međutim, mora da se reformira, jer ako se to ne učini pravovremeno to može dovesti do neželjenog razvoja situacije”, rekla je na konferenciji za novinare izvršna direktorica Europskog fonda za Balkan Hedvig Morvai.

Prvi scenarij, nazvan “Standardni pristup”, podrazumijeva nastavak postepenog i sporog priključivanja zemalja Zapadnog Balkana EU, a to podrazumijeva pooštrene uvjete za članstvo kojima mnoge države nisu u stanju da odgovore, kao i nastavak toleriranja bilateralnih razloga za blokadu eurointegracija u pojedinim zemljama.

“Regija se suočava s nikad težim uvjetima za članstvo u EU za koje nije bio spreman i možda još nije spreman. Ovaj pristup nema mogućnost da pomogne nekim zemljama koje su u potpunoj blokadi, kao što su BiH, Makedonija ili Kosovo. Ovaj pristup zemlje dovodi do zida i ne omogućuje im da napreduju”, objasnio je istraživač Centra za istraživanje jugoistočne Europe iz Graza Marko Kmezić.

Drugi scenarij, nazvan “Stopama Turske”, podrazumijeva nastavak procesa pregovora ali bez značajnijih pomaka, čime bi i političkim elitama u regionu i građanima postalo jasno da je mogućnost ulaska u članstvo EU vrlo mala, međutim, za razliku od Turske, koja je okrećući se sebi uspjela da razvije samoodrživu ekonomiju, zemlje Zapadnog Balkana bi u ovakvoj situaciji bile osuđene na nazadovanje.

Kmezić je objasnio da je takav scenarij najmanje izvjestan za Crnu Goru i Srbiju i da ugrožava demokraciju u nekim zemljama stvarajući zid između država regiona i produžujući negativnih kretanja u ekonomskom i socijalno-ekonomskom smislu.

Treći scenarij podrazumijeva odustajanje od proširenja EU i stvaranje novih neizvjesnosti na Zapadnom Balkanu, a tvorci analize ga nazivaju i “ukrajinskim scenarijem”.

Kontinuirane krize u EU i otpor prema daljem proširenju bi, prema ovom scenariju, mogli da dovedu do angažiranja drugih globalnih aktera u regionu, poput Rusije ili Turske, čime bi Balkan mogao da postane kolateralna žrtva nadmetanja na svjetskoj političkoj sceni.

“Okretanje ka drugim akterima nije samo po sebi loše jer donosi kratkoročne ekonomske beneficije, ali dugoročno okretanje od EU ne može da donese dugoročnu ekonomsku, političku i demokratsku stabilnost”, smatra Kmezić.

Samo četvrti scenarij predviđa novu dinamiku proširenja EU na zapadni Balkan, ali je on, bez promjene politike Bruxellesa koji u ovom trenutku poručuje da neće biti prečica za nove članice, malo vjerojatan.

Prema tom scenariju bi svim državama Zapadnog Balkana koje imaju ambiciju da postanu članice EU bili hitno otvoreni pristupni pregovori, a politička i druga teška uvjetovanja bi trebalo s početka pregovora prebaciti na njihov kraj.

“Kriza u Ukrajini je šansa za Zapadni Balkan i poželjno je da se lekcije koje su naučene iz primjera Ukrajine primjene na Zapadnom Balkanu. Ovim pristupom bi se izbjeglo stvaranje novih granica na Zapadnom Balkanu što bi stvorilo i potencijal za nove konflikte i međuetničke tenzije”, naveo je Kmezić.

Zabrinutost, međutim, prema mišljenju autora analize, izaziva to što je u EU trenutno 53 posto građana protiv daljeg proširenja, a samo 36 posto podržavan proširenje, što neminovno obeshrabruje političke aktere u Bruxellesu da poduzmu odlučnije korake u pravcu integriranja država Zapadnog Balkana.

Direktor Centra za istraživanje jugoistočne Europe Florian Bieber je, sumirajući analizu, naveo kako će nova Europska komisija morati da ima i novu strategiju i plan za dalje proširenje, a cilj ove publikacije je da se za Bruxelles i države regije naprave preporuke kojima bi se eurointegracije učinile što efikasnijim.

“Treba što prije početi pregovore sa svim zemljama regiona, a uvjete s početka treba premjestiti na kraj pregovora, jer sami pregovori imaju potencijal da riješe neka unutarnja pitanja u zemljama kandidatima. Potreban je i zajednički pristup rješavanju bilateralnih sporova koji mogu da blokiraju proces proširenja u slučaju nekih zemlja”, poručio je Bieber.

Natjecanje u reformama među zemljama regiona je, prema njegovom uvjerenju, ključ za bolju dinamiku napretka ka EU, no to se može dogoditi samo ukoliko se i u političkoj praksi potvrdi izvjesnost članstva, prenosi Tanjug.

Fena

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Pregled

Predsjednica: Hrvatska može pomoći u popravljanju odnosa Rusije i EU

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska može pomoći u jačanju suradnje između Rusije, EU-a i NATO-a, rekla je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u intervjuu za rusku agenciju TASS uoči početka službena posjeta Rusiji.

“Vjerujem da Hrvatska može postati posrednik u suradnji Rusije, EU-a i NATO-a, organizacija čije smo mi članice i čije zajedničke vrijednosti dijelimo i u njih čvrsto vjerujemo. Ipak, nemoguće je bez Rusije rješavati mnoga pitanja na globalnoj pozornici i zato uvijek podržavam dijalog, čak i u bilo kojem neslaganju”, kazala je Grabar-Kitarović.

Vitalno je obnoviti dijalog između Rusije i Zapada, uvjerena je hrvatska predsjednica. “Dijalog je ključna stvar. Rusija i NATO ključni su čimbenici europske sigurnosti i stabilnosti”, rekla je.

“Svako pogoršanje u odnosima NATO-a i Rusije ima izravne posljedice na sve aspekte europske sigurnosti i stabilnosti”, naglasila je.

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Plenković: Uhvatili smo se u koštac sa svim problemima i donijeli političku stabilnost

Objavljeno

na

Objavio

U emisiji Hrvatskoga radija A sada Vlada urednica i voditeljica Eliana Čandrlić uživo u Banskim dvorima razgovara s predsjednikom Vlade Republike Hrvatske Andrejom Plenkovićem.

Povod razgovoru je prva godišnjica aktualnoga sastava Vlade Republike Hrvatske.

“Vrijeme leti. Bilo je izuzetno puno zbivanja. Brojne su aktivnosti koje smo obavili. Za mene je bilo važno da smo se uhvatili u koštac sa svim problemima i donijeli političku stabilnost”, kazao je Plenković. Za krizu u Agrokoru je kazao kako je to nešto što nisu planirali. “Nismo sve znali, znali su oni koji su u to uključeni.

Kad smo dobili informacije od Moody’sa nijednim potezom nismo napravili ništa što bi pogoršalo položaj Agrokora na tržištu. Nismo mogli tako veliku kompaniju prepustiti nekontroliranim procesima. Mogli smo nacionalizirati kompaniju što nismo učinili. Mogli smo pomoći tekućoj likvidnosti, što je na rubu zakona, ni to nismo učinili. Donijeli smo zakon o sistemskim kompanijama koji je vremenski ograničen i koji je spriječio gospodarski tsunami. Da nije bilo odluke bivšeg vlasnika i Uprave Agrokra zakon ne bi mogao biti primjenjen”, naglasio je premijer.

Na pitanje hoće li Saborsko istražno povjerenstvo za Agrokor nastaviti s radom, Plenović je kazao: “Naše su ruke čiste!”. Po njegovom mišljenju iz ovog procesa moraju se izvući pouke. Ponovio je kako prema Zakonu o istražnim povjerenstvima, ukoliko se pokrene istraga o pitanjima kojima se bavi – povjerenstvo mora prestati s radom. “Ako se donese pravni stav da nema prostora za rad povjerenstva, postoje druga tijela koja mogu raspraviti temu Agrokora. Ovo je pravno jasno, nema prostora za nekakve interpretacije. Postoje saborski odbori i plenarne sjednice da se problem Agrokora zakonski raspravi”, kazao je. O budućnosti Agrokora istaknuo je kako je bitno da se u zakonskom roku postigne nagodba, napravi restrukturiranje te da je Vladi važno da se zadrže radna mjesta i nastavi proizvodnja.

Penković je najavio kako će Vlada na današnjoj sjednici odbiti inicijativu za ostavkom ministrice Nade Murganić. Ministrica ima moje puno povjerenje. Ne vidim nikakav razlog za “nikakve rekonstrukcije Vlade”.

Komentirajući neriješena granična pitanja sa Slovenijom i Plenković je kazao kako se Miro Cerar i slovenska politika se nalazi u poziciji da ustraju na poštivanju arbitražne presude, iz kojega je Hrvatska izašla ne svojom krivnjom. Mi imamo i druga otvorena pitanja sa Slovenijom, želimo ih sva riješiti na civilizirani način. “Hrvatska želi da otvoreno pitanje granice bude predmet bilateralnih razgovora u dobrosusjedskom duhu, bez ikakvih jednostranih poteza na štetu druge strane koji bi mogli dovesti do remećenja odnosa između dvije zemlje”, rekao je premijer.

Premijer se osvrnuo i na današnji posjet predsjednice Kolinde Grabar – Kitarović Rusiji. Želimo dijalog s Rusijom jer je ona važna zemlja i globalni akter.

facebook komentari

Nastavi čitati