Četverored – film koji nepravedno skuplja prašinu

4

Nakon prvog gledanja kanu mi suza. Bio sam ponosan što sam Hrvat-Domoljub. Kao i moji.

Pomislih, smilovalo se uredništvo svekolike nam dalekovidnice. Kad on jok. Patka. Dali nam samo predokus istine. Mislim da film više nije bio prikazivan iako je zadovoljavao sve norme i povijesne činjenice.

Svatih da mnogi nisu spremni za Istinu. Gnjev osjetih

A u središtu gnjeva je ono što SKJ-otovci, JUL-ovci i orjunaši, Sedlaru i Aralici ne mogu i neće zaboraviti, a to su roman i film o Bleiburškoj tragediji hrvatskoga naroda – «Četverored».

Četverored, hrvatski dugometražni film iz 1999. godine.  Film se temelji na romanu Ivana Aralice. Redatelj Jakov Sedlar

Kronika stradanja Hrvata u Bleiburškom polju i na Križnom putu kojim su zatočenici prošli poslije završetka rata. Film prikazuje atmosferu u Zagrebu pred dolazak partizana i pozornost usmjeruje na sudbinu skupine glumaca HNK koji odlučuju da s dijelovima poražene vojske odu u izbjeglištvo. Njihove sudbine isprepleću se sa sudbinama vojnika i civila na putu do Bleiburga, prateći sve veću neizvjesnost u koju odlaze, potpunu anarhiju koja prati povlačenje i surove obračune do kojih dolazi između pojedinih vojnih starješina zasljepljenih mržnjom i porazom. U drugom dijelu kronike nakon predaje i zarobljavanja na Bleiburškom polju, izbjeglice prolaze kroz surovo zatočeništvo na Križnom putu povratka, gdje ih mori glad i žeđ, a na svakom koraku vreba smrt. a zaplet filma bavi se pokoljem u Bleiburgu.

Pronađoh u arhivi SD …  RAZGOVOR: JAKOV SEDLAR, REDATELJ FILMA “ČETVERORED” KOJI SE OVAJ VIKEND PRIKAZUJE NA HTV-u I KOJI JE POSTAO GOTOVO NEPODOBAN PRIIJE NEGO JE I PRIKAZAN

BLEIBURŠKA TEMA SMETA ONIMA KOJI NE PRIZNAJU

DA SE TAMO DOGODIO ZLOČIN

Piše: Zoran VUKMAN – nedjelja, 9. siječnja 2000.

Koliko ja znam, hrvatski reformirani komunisti odrekli su se komunističkih zločina na Bleiburgu, a HDZ je osnovan prije deset godina. Recite mi, molim vas, komu su onda trebali pripasti ti “poeni” da je TV serija prikazana prije izbora?

Vjerojatno je malo redatelja koji su u novije doba bili toliko osporavani i napadani poput Jakova Sedlara. Njegov film “Četverored” izazvao je val optužbi u krugovima koji su ga doživjeli kao političku i predizbornu propagandnu provokaciju. Izložen medijskim i nekim drugim napadima, Sedlar je imao malo prigoda za samoobranu pa smo stoga s njim razgovarali i o naličju priče o filmu koji je u Hrvatskoj na prijelazu tisućljeća gotovo postao nepodoban!

Komu smeta “Četverored”? Zar Bleiburg više nikoga ne zanima?

Na to pitanje mi je uistinu teško precizno odgovoriti. Dobro mi je poznato da se izborne kampanje vode nerijetko na neargumentirano-napadački način. Međutim, mene optužiti da sam film i TV seriju koja govori o najvećoj tragediji u hrvatskoj povijesti radio kao dio HDZ-ove izborne kampanje, zaista graniči sa zdravim razumom.

Promašaj unaprijed

Upotrijebiti ovu temu za promidžbu bilo koje stranačke ideje, bio bi promašaj unaprijed, to je jasno svakome tko želi biti pošten. Jer, koliko ja znam, hrvatski reformirani komunisti odrekli su se komunističkih zločina na Bleiburgu, a HDZ je osnovan prije deset godina. Recite mi, molim vas, komu su onda trebali pripasti ti “poeni” da je TV serija prikazana prije izbora?

Osobno mi je drago što je ovako ispalo (iako sam razočaran iz drugih razloga) jer će se sada “Četverored” gledati izvan toga nametnutog, prizemnog konteksta. Ali bleiburška tema očito smeta onima koji ne priznaju da se tamo dogodio zločin počinjen od jugoslavenskih komunista nad masom hrvatskih ljudi i to nakon završetka rata i nakon obećanja tadašnjih vlasti da će se sa zarobljenicima postupati u duhu Ženevske konvencije.

Kako objašnjavate potezsad već bivše vlasti koja je popustila pred žestokom kampanjom?

Od kada javno djelujem, bio sam i ostao individualac, slobodni strijelac, bez grupe ili lobija koji bi me protežirao. Nekakvu “moć” koju mi pripisuje žuti tisak nikada nisam imao, niti sam je tražio, niti mi je potrebna. Sva ta “moć” bila je pomoć od ljudi koji su mi mogli pomoći u realizaciji projekata i to iz vjere u moj talent i želje da realiziram projekte kojih se moji kolege nisu sjetili ili ih se nisu usudili započeti.

Nametnuta “moć”

Dio te nametnute mi “moći” dolazi i iz činjenice da sam bio priman i direktno podržavan od pokojnoga Predsjednika koji je, to s ponosom ističem, volio ono što sam radio. Zbog svega ovoga nisam iznenađen nereagiranjem sada već bivše vlasti. Ne bih to nazvao licemjerstvom, nego mi se čini da, kako nisam dio nikakvoga lobija, nitko se nije iz toga razloga niti javljao s prosvjedom. No prosvjedovali su mnogi ljudi koje ne poznajem, a koji su kao i ja protiv bilo kakve zabrane.
Ja sam u Tuđmanov HDZ došao s biografijom i sportskom i kulturnom. Iskreno sam, bez predumišljaja, dao svoje ime stranci koja je povela hrvatski narod prema neovisnoj, demokratskoj državi. Dao sam sve što sam imao i mogao, a nisam tražio ni dobio materijalno ništa.
Dobio sam tek priliku da realiziram neke projekte koji su ostali do danas jedinstveni. Među ostalim, to je jedini film o Hrvatskoj (“Hrvatska”), filmovi “Stepinac“, “Židovi i Hrvatska“, “Hrvatska naivna umjetnost“, “13 stoljeća hrvatske kulture“, “Gospa“… Oni su na mnogim važnim mjestima po svijetu svjedok dijela istine o nama.

Kako komentirate tvrdnje “Nacionala” o intervencijama nadbiskupa Bozanića i Montgomeryja u vezi s filmom?

U “Nacionalove” informacije teško je vjerovati s obzirom na način kako pišu i čime se bave. Osobno, čudilo bi me da se zagrebački nadbiskup i američki veleposlanik bave prikazivanjem ili neprikazivanjem jednoga povijesnoga filma.

Napadi i laži

Vi ste i fizički napadnuti, a nisam primijetio da se bilo tko uzbuđivao oko te činjenice, niti je oko toga stvoren slučaj.

Moji mlađi kolege reagirali su na, po njima, prebrzo prikazivanje “Četveroreda” na HTV-u. Na sličnu situaciju u slučaju flma “Da mi je biti morski pas” nisu reagirali. Nisu se oglasili ni u slučaju kad sam bio napadnut, kad mi je život bio u opasnosti. Na žalost, živimo u vremenu i u sredini koja je nabijena netolerancijom, histerijom i isključivošću. U ovoj našoj maloj sredini mnogi misle da su upravo oni ti odabrani. Kada argumenti ne vrijede, onda se vrijeđa, laže i napada. Osobno sam protiv svih zabrana i svakoga nasilja, a histerija stvorena oko mene i “Četveroreda”, ipak je iznad svih očekivanja!

Je li problem u činjenici što je taj film uopće snimljen?

Očito je u tomu problem i sasvim je jasno da dio bukača želi nastaviti polustoljetnu šutnju o Bleiburgu. Protivim se bilo kakvoj osveti ili revanšizmu. Ne mislim da se moramo vraćati natrag u prošlost. Mene uistinu mnogo više zanima sadašnjost i budućnost. Da se nije pojavila odlična Araličina priča, nikada ne bih otvarao ovu temu jer sam pretpostavljao što ona povlači za sobom. Ali moram spomenuti i činjenicu da unatoč saznanjima o direktnoj umiješanosti nekih hrvatskih državljana u zločine na Bleiburgu, hrvatska država niti jednoga nije ni pokušala izvesti pred sud. A ratni zločini ne zastarijevaju.
Povijesna tema

Neki su komentari govorilida film izaziva sjećanja i podjele među Hrvatima? Ante Klarić je kazao da “takav film može otvoriti rane koje bi nas opet mogle početi dijeliti”. Zašto se ne želi priznati da je Bleiburg bio ratni zločin za koji još nitko nije odgovarao?

Koga danas Bleiburg može još podijeliti!? Događaji iz svibnja 1945. podijelili su ljude na one koji su vezani žicom završavali u tenkovskim jarcima ili na križnim putovima, i na one koji su bili egzekutori. Danas je to povijesna tema poput Waterloa ili sličnih događaja. Sve je ispolitizirano na najprimitivniji način, a normalna objašnjenja malo tko čita ili za njih mari. Niti jedan osvrt na film nije se bavio filmom, nego temom ili mojom osobom!

Kako je prošao rad na “Četveroredu” s tako velikom filmskom ekipom? Koliko ste Vi osobno zadovoljni s projektom?

U svakom smislu rad je bio iscrpljujući jer se radilo o golemoj produkciji za hrvatske uvjete. Bez velikoga, iskrenog zalaganja sviju, ovoga projekta ne bi bilo.
Presudila je želja mnogih da se napokon realizira tema koja je bila zabranjena pola stoljeća. Projektom sam zadovoljan jer sam napravio što sam želio. Jedino mi je žao što trenutačne političke okolnosti nisu dopustile da se o “Četveroredu” govori samo kao o filmu.
Hrvati taj identitet imaju i samo o nama ovisi kako ćemo taj identitet i živjeti i svjedočiti

Dakle, razvidno je da je spomenuti film i danas smetnja svima onima kojima nije do Istine

Kako je film „prešutno“ zabranjen, imate ga prilike pogledati ovdje;

Prvi dio[vsw id=”hJ53j8vAfwE” source=”youtube” width=”600″ height=”400″ autoplay=”no”]

drugi dio:[vsw id=”TBD1agKiwAo” source=”youtube” width=”600″ height=”400″ autoplay=”no”]

Ivan Remeta Johnny

facebook komentari

  • OVI HRVATI SU SE BORILI ZA HRVATSKU I U TUĐIM ZATVORIMA SVJEDOČILI ZA HRVATSKU. POŠTUJMO IH!

    “IN THE NAME OF CROATIAN INDEPENDECE” these Croatians fight to achive
    their goal, FREE CROATIA, US prosecutors told to the Jury and to the
    Judge Constance Baker Motley in their opening statement.

    G. Vuskic

    10 CROATIANS ON TRIAL ON RACKETEERING CHARGE

    By ARNOLD H. LUBASCH
    Published: February 21, 1982

    Ten men who advocate Croatian independence from Yugoslavia have been
    portrayed as ”conspirators” by the prosecution and as ”patriots” by
    the defense in a Manhattan trial on charges involving murder, arson and
    extortion.

    The 10 men, all Croatian exiles, are the defendants
    in the unusual trial, which opened last week in Federal District Court.
    Judge Constance Baker Motley told the jury that the trial was likely to take
    several weeks to complete.

    According to the prosecutors, Stuart J. Baskin and Paul L. Shechtman,
    the defendants were the leaders of a ”criminal enterprise” responsible
    for many violent acts ”in the name of Croatian independence.”

    The basic charge in the indictment is a racketeering count that accuses
    the 10 defendants of forming a criminal group that participated in a
    pattern of criminal activities, including murder, arson and extortion.
    If convicted, each defendant could face up to 20 years in prison on the
    racketeering charge and a related conspiracycharge. Attacks on Political
    Opponents.

    In the prosecution’s opening statement, Mr.
    Shechtman told the jury that the group had carried out murders, bombings
    and arson attacks on
    political opponents in the United States. He
    said the group’s headquarters were in Chicago, with offices in New York,
    Los Angeles, San Francisco and other cities.

    The defendants
    also operated an extortion scheme against Croatians in this country,
    demanding money to finance their cause and attacking
    those who
    refused to pay, Mr. Shechtman said. He added that ”they declared war on
    all Yugoslavs and almost on every moderate Croatian group.”

    One defendant, 37-year-old Ante Ljubas of Chicago, was described by the
    prosecutor as ”the field general of this organization.” In opening
    statements for the defense, a team of lawyers told the jury that the
    criminal enterprise cited by the prosecution was ”a mythical
    organization.”

    The lawyers described the defendants as
    dedicated Croatian nationalists who were the victims of violence by
    ”the Yugoslav secret
    police UDBA and teir informents.” Information From ‘Traitors’

    Martin Light, the defense lawyer for Mr. Ljubas, told the jury that the
    prosecution’s case was based on information from ”traitors,
    double-agents and the secret police.” The lawyer vehemently denied
    the charges against Mr. Ljubas, adding that ”he is guilty of being anti-Communist and pro-Catholic.”

    Three other defendants from the Chicago area are Mile Markich, Ivan
    Misetic and Milan Bagaric. Federal agents have described Mr. Markich
    as ”the de facto leader of Otpor in the United States.”

    Otpor, also called as the Croatian National Resistance, was described
    as a legal organization with 300 members. When the defendants were

    indicted last June, Federal agents called them ”the hierarchy of a
    Croatian nationalist organization named Otpor.” The organization is not
    charged with a crime.

    Three of the defendants live in California. They are Ranko Primorac of
    Long Beach, Mile Boban of Hillsborough as President of OTPOR and Miro Biosic of San Clemente. Across the Country.

    The only defendant from the New York area is Andjelko Jakic of
    Mamaroneck, N.Y., who was accused of running an operation here that
    plotted murders and received weapons. The other defendants are Vinko
    Logarusic of Cleveland and Drago Sudar of Toronto.

  • OVI HRVATI SU SE BORILI ZA HRVATSKU I U TUĐIM ZATVORIMA SVJEDOČILI ZA HRVATSKU. POŠTUJMO IH!

    “IN THE NAME OF CROATIAN INDEPENDECE” these Croatians fight to achive
    their goal, FREE CROATIA, US prosecutors told to the Jury and to the
    Judge Constance Baker Motley in their opening statement.

    G. Vuskic

    10 CROATIANS ON TRIAL ON RACKETEERING CHARGE

    By ARNOLD H. LUBASCH
    Published: February 21, 1982

    Ten men who advocate Croatian independence from Yugoslavia have been
    portrayed as ”conspirators” by the prosecution and as ”patriots” by
    the defense in a Manhattan trial on charges involving murder, arson and
    extortion.

    The 10 men, all Croatian exiles, are the defendants
    in the unusual trial, which opened last week in Federal District Court.
    Judge Constance Baker Motley told the jury that the trial was likely to take
    several weeks to complete.

    According to the prosecutors, Stuart J. Baskin and Paul L. Shechtman,
    the defendants were the leaders of a ”criminal enterprise” responsible
    for many violent acts ”in the name of Croatian independence.”

    The basic charge in the indictment is a racketeering count that accuses
    the 10 defendants of forming a criminal group that participated in a
    pattern of criminal activities, including murder, arson and extortion.
    If convicted, each defendant could face up to 20 years in prison on the
    racketeering charge and a related conspiracycharge. Attacks on Political
    Opponents.

    In the prosecution’s opening statement, Mr.
    Shechtman told the jury that the group had carried out murders, bombings
    and arson attacks on
    political opponents in the United States. He
    said the group’s headquarters were in Chicago, with offices in New York,
    Los Angeles, San Francisco and other cities.

    The defendants
    also operated an extortion scheme against Croatians in this country,
    demanding money to finance their cause and attacking
    those who
    refused to pay, Mr. Shechtman said. He added that ”they declared war on
    all Yugoslavs and almost on every moderate Croatian group.”

    One defendant, 37-year-old Ante Ljubas of Chicago, was described by the
    prosecutor as ”the field general of this organization.” In opening
    statements for the defense, a team of lawyers told the jury that the
    criminal enterprise cited by the prosecution was ”a mythical
    organization.”

    The lawyers described the defendants as
    dedicated Croatian nationalists who were the victims of violence by
    ”the Yugoslav secret
    police UDBA and teir informents.” Information From ‘Traitors’

    Martin Light, the defense lawyer for Mr. Ljubas, told the jury that the
    prosecution’s case was based on information from ”traitors,
    double-agents and the secret police.” The lawyer vehemently denied
    the charges against Mr. Ljubas, adding that ”he is guilty of being anti-Communist and pro-Catholic.”

    Three other defendants from the Chicago area are Mile Markich, Ivan
    Misetic and Milan Bagaric. Federal agents have described Mr. Markich
    as ”the de facto leader of Otpor in the United States.”

    Otpor, also called as the Croatian National Resistance, was described
    as a legal organization with 300 members. When the defendants were

    indicted last June, Federal agents called them ”the hierarchy of a
    Croatian nationalist organization named Otpor.” The organization is not
    charged with a crime.

    Three of the defendants live in California. They are Ranko Primorac of
    Long Beach, Mile Boban of Hillsborough as President of OTPOR and Miro Biosic of San Clemente. Across the Country.

    The only defendant from the New York area is Andjelko Jakic of
    Mamaroneck, N.Y., who was accused of running an operation here that
    plotted murders and received weapons. The other defendants are Vinko
    Logarusic of Cleveland and Drago Sudar of Toronto.

  • domobran.prkos.com

    (Autor: Annie Boban) NASLOVNICA

    .

    webmaster

    HRVATSKA I USTAŠTVO (162)

    PARTIZANSKI ZLOČINI (četrdesetšesti dio (46)

    Piše mi jedan korisnik ovog portala da
    je pronašla svojeg djeda ( br.654) streljana. Moli za pomoć kako bi
    pronašla posmrtne ostatke svojeg djeda. On je iz naše Vitine, Hercegovine. Treba pratiti ove opise i vidjeti kako su srpski i hrvatski antifašisti u mirno doba i kada nije bilo rata i ratnih operacija, ubijali Hrvate. Samo pratite i brojite.

    Donosim ovdje cetredset sesti dio (46) opisa
    partizanskih zlocina pocinjenih nad hrvatskim narodom poslije predaje
    hrvatske vojske na Bleiburgu 15 svibnja 1945. godine. Takodjer mi jedan
    korisnik pise da je vrlo emocionalan citajuci ove opis partizanskih
    zlocina…

    Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
    Autor: Insomnia na 06 Rujan 2008, 19:16:11

    23. maja 1945.
    Jedinice naše Armije završile pokret i zaposjele određene prostorije prema zapovjesti ove Armije Str. Pov. broj 348/45.

    GUBITCI U BORBAMA

    A/ VLASTITI:
    Poginulo 142
    Ranjeno 374
    Nestalo 55

    B/ NEPRIJATELJSKI
    Poginulo 25.000
    Ranjeno 4.000
    Zarobljeno preko 105.000 Nijemaca, ustaša i četnika .

    ——————————-

    ako se pogleda datum dokumenta jasno je da je riječ o žestokom strijeljanju zarobljenih vojnika, a ne borbama.

    Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
    Autor: Insomnia na 06 Rujan 2008, 19:16:34

    1945., lipanj 18.

    Primljena
    depeša 17. brigade XXVIII. divizije JA o bijegu petorice ustaša sa
    strijeljanja 312 osoba u Gradcu kod Virovitice, koji su to zatim
    opisivali narodu
    _____________

    Jedinica Datum Broj Grupa Sadržaj depeše
    Primjedba
    /28. div./ 18/VI
    /1945./
    23 59 16 o.m. u s. Donjim došlo je 5 ustaša, koji su pobjegli sa
    strijeljanja iz Graca gdje je bilo strijeljanje i određeno 312 da se
    strelja. Isti su pričali narodu da su utekli sa streljanja. Drugih
    promjena nema.
    Hamdo Hamdo”
    Lj

    19./VI
    _____________

    Izvornik, rukopis
    VA VII, Beograd, Arhiva NOB, kut. 1136, reg. br. 1-15/6.

    Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
    Autor: Insomnia na 06 Rujan 2008, 21:39:08

    Iz
    operativnog izvješća Štaba III. JA upućenog Generalštabu JA o borbenim
    djelovanjima podređenih postrojbi u razdoblju od 8. do 23. svibnja
    1945., te o ukupnom broju zarobljenika
    _____________

    ŠTAB
    III. JUGOSLOVENSKE ARMIJE
    OPERATIVNO ODELJENJE
    O. Broj: 349
    Dana: 24/V. 1945. god.
    III. armija
    14
    5
    Operacijski izveštaj
    za vreme od 8.-23. maja
    t.g., dostavlja.

    GENERALŠTABU JUGOSLOVENSKE ARMIJE

    Dostavlja se operacijski izveštaj ove Armije za vreme od 8. do 23. maja t.g.

    1.) OPŠTA SITUACIJA
    Neprijateljske
    snage po gubitku varaždinske kotline 8 maja t.g. počele su se naglo
    povlačiti ka zapadu uglavnom uz Dravu. Na našem levom krilu u prostoru
    Huma i Breznice neprijatelj daje žilav i organizirani otpor kao i dalje
    na jug pred frontom I Armije na liniji Komin -Sesvete. To je u stvari
    linija neposredne odbrane Zagreba i osiguravanje otstupnih komunikacija,
    koje iz Zagreba vode ka Celju i Ljubljani.
    Jedinice naše Armije, po
    oslobođenju Varaždina i izbijanja na auto-stradu Varaždin – Zagreb, po
    zapovijesti ovog štaba O. broj 292 od 7. V u 24.00 č. produžavaju sa
    energičnim gonjenjem neprijatelja u pravcu Maribora i Rogateca, opštim
    pravcima:
    – 16. divizija pravcem: Krapinske Toplice – Rogatec – Slov. Konjice.
    – 17. divizija opštim pravcem: Krapina – Đurmanec – Rogatec – Lušečka Vas – Slov. Bistrica.
    – 40. divizija pravcem: Hum – Lepoglava – Kozminci – Ptujska Gora – Pragersko.
    – 12. divizija opštim pravcem: Ivanec – Jazbina – Lancova Vas (preko Kozminaca) – Sv. Lovrenc – Orehova Vas.

    36. divizija opštim pravcem: s. Ladanje (zapadno od Varaždina) – Solini
    – Bedenec – Višnjica – Jazbina – Leskovec – područje južno od Maribora.
    – 51. divizija opštim pravcem: Varaždin – Ptuj – Maribor.
    Na
    našem desnom krilu, na sjevernoj strani Drave, jedinice I Bugarske
    armije, prema naređenju maršala Tolbuhina, vrše pokret ka zapadu do
    linije Maribor – Lajbnic.
    Na levom krilu jedinice I i II Armije u svom napredovanju vode bitku za sam Zagreb.

    2.) RAZVOJ OPERACIJA

    /…/
    14. maja 1945.
    Protekle noći i tokom dana u području Dravograda vode se borbe nesmanjenom žestinom.
    Prije
    podne uspelo je našim snagama razbiti neprijatelja i potisnuti ga sa
    područja Dravograda i proširiti mostobran za oko 3 km, te povratiti
    Poljanu i Guštanj. Dok je jedan dio snaga 51. divizije nastavio sa
    pritiskom na tom pravcu, dotle je drugi dio snaga te divizije hitno
    upućen preko Labuda, da odstupajućim neprijateljskim snagama zatvori put
    ka Blajburgu, u čijem području su bile engleske jedinice, što je i
    uspelo.
    12. divizija čim je pristigla u područje Dravograda upućena
    je preko Labuda za Blajburg, radi šireg opkoljavanja neprijateljske
    grupacije u tom prostoru sa sjevera i zapada.
    U prostoru St. Ilj –
    Misljina – Pušnik 17. divizija u žestokim borbama razbila je
    neprijateljsku odbranu i do podne oslobodila Sl. Gradec, a potom
    napredujući ka Dravogradu u toku dana izbila do Bukovske Vasi, i spojila
    se sa 51. divizijom. U ovim borbama neprijatelj je pretrpio teške
    gubitke. Ubijeno preko 1.500, a zarobljeno preko 7.000 neprijateljskih
    vojnika.
    Glavnina 16. divizije jutros je kamionima upućena pravcem:
    Celje – Ljubljana – Kranj, da preko Jezerskog, Ajzenkapelja, Izberndorfa
    obuhvati neprijateljsku grupaciju kod Blajburga sa zapada i onemogući
    joj probijanje ka Celovcu.
    Prema obaveštenjima IV Operativne zone,
    njihove četiri brigade zaposjele su mostove na Dravi kod Rudena,
    Velikovca, Grafenštajna i Celovca. Na taj način, neprijateljska
    grupacija na prostoru Drava – Dravograd – Sl. Gradec – Guštanj –
    Jezersko – Blajburg potpuno je opkoljena.
    Neprijatelj pretrpjevši
    teške gubitke u borbama vođenim posljednjih dana, sa svih strana
    opkoljen i bez ikakve mogućnosti snabdevanja prisiljen je na predaju.
    Samo toga dana predalo se preko 20.000 ustaša i domobrana sa oficirima,
    među kojima je bilo više ratnih zločinaca. Razoružavanje ove grupe vrši
    se na dravogradskom mostu. Sa ovom neprijateljskom grupom oslobođeno oko
    4.000 građanskih lica /djece, žena i službenika/.

    15. maja 1945.
    Jednovremeno
    sa razoružavanjem neprijateljske grupacije kod Dravograda otpočele su
    naše snage sa taktičkim opkoljavanjem posljednje ustaško-četničke
    grupacija /preko 30.000 vojnika i oficira sa preko 20.000 građanskih
    lica/ na sektoru Poljana – Blajburg. Pod snažnim pritiskom koncentričnog
    okružavanja naših snaga i ova grupacija primorana je na predaju zajedno
    sa svojim rukovodstvom, među kojima se nalazi 12 ustaških generala,
    četničko vodstvo i crnogorska četnička vlada. Sa ovim je završena ova
    historijska bitka naše Armije za konačno oslobođenje naše zemlje,
    uništenjem žive sile Paveličeve ustaško-domobranske vojske, kao i
    razbojničkog ustaškog aparata. U posljednjem momentu sprečeno je
    ustaško-četničkim bandama bježanje iz zemlje i predavanje Englezima i
    ako su oni s njima već bili počeli sa pregovorima.
    Ovoga dana prestao je svaki organizirani otpor neprijatelja ispred fronta naše Armije.

  • domobran.prkos.com

    (Autor: Annie Boban) NASLOVNICA

    .

    webmaster

    HRVATSKA I USTAŠTVO (162)

    PARTIZANSKI ZLOČINI (četrdesetšesti dio (46)

    Piše mi jedan korisnik ovog portala da
    je pronašla svojeg djeda ( br.654) streljana. Moli za pomoć kako bi
    pronašla posmrtne ostatke svojeg djeda. On je iz naše Vitine, Hercegovine. Treba pratiti ove opise i vidjeti kako su srpski i hrvatski antifašisti u mirno doba i kada nije bilo rata i ratnih operacija, ubijali Hrvate. Samo pratite i brojite.

    Donosim ovdje cetredset sesti dio (46) opisa
    partizanskih zlocina pocinjenih nad hrvatskim narodom poslije predaje
    hrvatske vojske na Bleiburgu 15 svibnja 1945. godine. Takodjer mi jedan
    korisnik pise da je vrlo emocionalan citajuci ove opis partizanskih
    zlocina…

    Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
    Autor: Insomnia na 06 Rujan 2008, 19:16:11

    23. maja 1945.
    Jedinice naše Armije završile pokret i zaposjele određene prostorije prema zapovjesti ove Armije Str. Pov. broj 348/45.

    GUBITCI U BORBAMA

    A/ VLASTITI:
    Poginulo 142
    Ranjeno 374
    Nestalo 55

    B/ NEPRIJATELJSKI
    Poginulo 25.000
    Ranjeno 4.000
    Zarobljeno preko 105.000 Nijemaca, ustaša i četnika .

    ——————————-

    ako se pogleda datum dokumenta jasno je da je riječ o žestokom strijeljanju zarobljenih vojnika, a ne borbama.

    Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
    Autor: Insomnia na 06 Rujan 2008, 19:16:34

    1945., lipanj 18.

    Primljena
    depeša 17. brigade XXVIII. divizije JA o bijegu petorice ustaša sa
    strijeljanja 312 osoba u Gradcu kod Virovitice, koji su to zatim
    opisivali narodu
    _____________

    Jedinica Datum Broj Grupa Sadržaj depeše
    Primjedba
    /28. div./ 18/VI
    /1945./
    23 59 16 o.m. u s. Donjim došlo je 5 ustaša, koji su pobjegli sa
    strijeljanja iz Graca gdje je bilo strijeljanje i određeno 312 da se
    strelja. Isti su pričali narodu da su utekli sa streljanja. Drugih
    promjena nema.
    Hamdo Hamdo”
    Lj

    19./VI
    _____________

    Izvornik, rukopis
    VA VII, Beograd, Arhiva NOB, kut. 1136, reg. br. 1-15/6.

    Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
    Autor: Insomnia na 06 Rujan 2008, 21:39:08

    Iz
    operativnog izvješća Štaba III. JA upućenog Generalštabu JA o borbenim
    djelovanjima podređenih postrojbi u razdoblju od 8. do 23. svibnja
    1945., te o ukupnom broju zarobljenika
    _____________

    ŠTAB
    III. JUGOSLOVENSKE ARMIJE
    OPERATIVNO ODELJENJE
    O. Broj: 349
    Dana: 24/V. 1945. god.
    III. armija
    14
    5
    Operacijski izveštaj
    za vreme od 8.-23. maja
    t.g., dostavlja.

    GENERALŠTABU JUGOSLOVENSKE ARMIJE

    Dostavlja se operacijski izveštaj ove Armije za vreme od 8. do 23. maja t.g.

    1.) OPŠTA SITUACIJA
    Neprijateljske
    snage po gubitku varaždinske kotline 8 maja t.g. počele su se naglo
    povlačiti ka zapadu uglavnom uz Dravu. Na našem levom krilu u prostoru
    Huma i Breznice neprijatelj daje žilav i organizirani otpor kao i dalje
    na jug pred frontom I Armije na liniji Komin -Sesvete. To je u stvari
    linija neposredne odbrane Zagreba i osiguravanje otstupnih komunikacija,
    koje iz Zagreba vode ka Celju i Ljubljani.
    Jedinice naše Armije, po
    oslobođenju Varaždina i izbijanja na auto-stradu Varaždin – Zagreb, po
    zapovijesti ovog štaba O. broj 292 od 7. V u 24.00 č. produžavaju sa
    energičnim gonjenjem neprijatelja u pravcu Maribora i Rogateca, opštim
    pravcima:
    – 16. divizija pravcem: Krapinske Toplice – Rogatec – Slov. Konjice.
    – 17. divizija opštim pravcem: Krapina – Đurmanec – Rogatec – Lušečka Vas – Slov. Bistrica.
    – 40. divizija pravcem: Hum – Lepoglava – Kozminci – Ptujska Gora – Pragersko.
    – 12. divizija opštim pravcem: Ivanec – Jazbina – Lancova Vas (preko Kozminaca) – Sv. Lovrenc – Orehova Vas.

    36. divizija opštim pravcem: s. Ladanje (zapadno od Varaždina) – Solini
    – Bedenec – Višnjica – Jazbina – Leskovec – područje južno od Maribora.
    – 51. divizija opštim pravcem: Varaždin – Ptuj – Maribor.
    Na
    našem desnom krilu, na sjevernoj strani Drave, jedinice I Bugarske
    armije, prema naređenju maršala Tolbuhina, vrše pokret ka zapadu do
    linije Maribor – Lajbnic.
    Na levom krilu jedinice I i II Armije u svom napredovanju vode bitku za sam Zagreb.

    2.) RAZVOJ OPERACIJA

    /…/
    14. maja 1945.
    Protekle noći i tokom dana u području Dravograda vode se borbe nesmanjenom žestinom.
    Prije
    podne uspelo je našim snagama razbiti neprijatelja i potisnuti ga sa
    područja Dravograda i proširiti mostobran za oko 3 km, te povratiti
    Poljanu i Guštanj. Dok je jedan dio snaga 51. divizije nastavio sa
    pritiskom na tom pravcu, dotle je drugi dio snaga te divizije hitno
    upućen preko Labuda, da odstupajućim neprijateljskim snagama zatvori put
    ka Blajburgu, u čijem području su bile engleske jedinice, što je i
    uspelo.
    12. divizija čim je pristigla u područje Dravograda upućena
    je preko Labuda za Blajburg, radi šireg opkoljavanja neprijateljske
    grupacije u tom prostoru sa sjevera i zapada.
    U prostoru St. Ilj –
    Misljina – Pušnik 17. divizija u žestokim borbama razbila je
    neprijateljsku odbranu i do podne oslobodila Sl. Gradec, a potom
    napredujući ka Dravogradu u toku dana izbila do Bukovske Vasi, i spojila
    se sa 51. divizijom. U ovim borbama neprijatelj je pretrpio teške
    gubitke. Ubijeno preko 1.500, a zarobljeno preko 7.000 neprijateljskih
    vojnika.
    Glavnina 16. divizije jutros je kamionima upućena pravcem:
    Celje – Ljubljana – Kranj, da preko Jezerskog, Ajzenkapelja, Izberndorfa
    obuhvati neprijateljsku grupaciju kod Blajburga sa zapada i onemogući
    joj probijanje ka Celovcu.
    Prema obaveštenjima IV Operativne zone,
    njihove četiri brigade zaposjele su mostove na Dravi kod Rudena,
    Velikovca, Grafenštajna i Celovca. Na taj način, neprijateljska
    grupacija na prostoru Drava – Dravograd – Sl. Gradec – Guštanj –
    Jezersko – Blajburg potpuno je opkoljena.
    Neprijatelj pretrpjevši
    teške gubitke u borbama vođenim posljednjih dana, sa svih strana
    opkoljen i bez ikakve mogućnosti snabdevanja prisiljen je na predaju.
    Samo toga dana predalo se preko 20.000 ustaša i domobrana sa oficirima,
    među kojima je bilo više ratnih zločinaca. Razoružavanje ove grupe vrši
    se na dravogradskom mostu. Sa ovom neprijateljskom grupom oslobođeno oko
    4.000 građanskih lica /djece, žena i službenika/.

    15. maja 1945.
    Jednovremeno
    sa razoružavanjem neprijateljske grupacije kod Dravograda otpočele su
    naše snage sa taktičkim opkoljavanjem posljednje ustaško-četničke
    grupacija /preko 30.000 vojnika i oficira sa preko 20.000 građanskih
    lica/ na sektoru Poljana – Blajburg. Pod snažnim pritiskom koncentričnog
    okružavanja naših snaga i ova grupacija primorana je na predaju zajedno
    sa svojim rukovodstvom, među kojima se nalazi 12 ustaških generala,
    četničko vodstvo i crnogorska četnička vlada. Sa ovim je završena ova
    historijska bitka naše Armije za konačno oslobođenje naše zemlje,
    uništenjem žive sile Paveličeve ustaško-domobranske vojske, kao i
    razbojničkog ustaškog aparata. U posljednjem momentu sprečeno je
    ustaško-četničkim bandama bježanje iz zemlje i predavanje Englezima i
    ako su oni s njima već bili počeli sa pregovorima.
    Ovoga dana prestao je svaki organizirani otpor neprijatelja ispred fronta naše Armije.