CIA skinula oznaku tajnosti s većeg broja zemljopisnih mapa

0

Američka CIA skinula je oznaku tajnosti i objavila veliki broj mapa iz razdoblja od četrdesetih godina prošlog stoljeća do danas, koje otkrivaju kako je SAD nadzirao i gledao svijet svih tih godina. Tijekom 40-ih, kako se navodi, naglasak je na Njemačkoj i Pacifiku, odnosno Japanu. Nakon Drugog svjetskog rata pozornost je preusmjerena prema Sovjetskom Savezu, Vijetnamu i Bliskom istoku, a 80-ih i 90-ih godina prošlog stoljeća CIA je pomno pratila Jugoslaviju i njezine tadašnje republike, piše Večernji list BiH.

Uloga mapa

Moglo bi se reći da su ove mape imale važnu ulogu u oblikovanju politike i povijesti 20. stoljeća. Posljednjih nekoliko godina CIA i druge obavještajne agencije oslanjaju se više na digitalne mape i satelitske snimke, nego prethodnih desteljeća kada su geografi i kartografi bili ključni za planiranje i izvođenje operacija diljem svijeta. Zbog njihova značaja posebno se inzistiralo na preciznosti samih mapa, odnosno njihova sadržaja.

U slučaju Bosne i Hercegovine očekivano dominira pitanje nacionalnog rasporeda stanovništva. Tako se na jednoj karti daje etnička struktura BiH po općinama iz 1991. godine, to jest iz prijeratnog razdoblja. Usporedno s njom, CIA je izradila i kartu “etničke kontrole” teritorija u BiH 1997. godine, koja oslikava demografsko-nacionalne promjene i stvarne rezultate rata na terenu.

Tu su i karte CIA-e koje obuhvaćaju prostor cijele bivše Jugoslavije, a na kojima su iscrtane republičke granice, obilježena glavna gradska središta ili prikazana reljefna struktura tog prostora. Općenito, ove karte ne razlikuju se značajnije od onih koje su prije ili nakon rata korištene u domaćim i međunarodnim institucijama, pa čak i školama.

Interesna područja SAD-a

To se, pak, ne bi moglo kazati za karte s ruske fronte za vrijeme Drugog svjetskog rata ili detaljnih opisa gradskih središta, poput Vatikana. Objavljene mape vjerojatno su tek djelić onoga što CIA posjeduje u svojoj kartografskoj arhivskoj građi. No, osim BiH, s područja bivše Jugoslavije najviše je objavljenih mapa Kosova, čija se sudbina rješavala upravo pred kraj 90-ih godina prošlog stoljeća, i to uz snažan angažman SAD-a.

Tako jedna od karata prikazuje podjelu sektora međunarodnih vojnih snaga (KFOR) na Kosovu. Na drugoj mapi je, pak, vjerno prikazana administrativna podjela Kosova na općine. Ako je suditi po objavljenim kartama iz tog razdoblja, za vrijeme raspada Jugoslavije u fokusu interesa CIA-e bio je još prostor bivšeg Sovjetskog Saveza, uključujući Gruziju i Ukrajinu, zemlje koje će tek u kasnijim desetljećima doživjeti prave ratne strahote.

facebook komentari