Pratite nas

BiH

Čija je Sutorina?

Objavljeno

na

Čija je Sutorina? Ovo pitanje sve više prijeti da poremeti odnose BiH i Crne Gore, točnije njihovog teritorijalnog razgraničenja. I dok Vijeće ministara BiH prihvatanjem Prijedloga ugovora o državnoj granici između BiH i Crne Gore susjedima prepušta izlaz na more koji je prema svim raspoloživim dokumentima bosanski, pravni eksperti i geografi traže od Predsjedništva BiH da ne prihvati sporazum, te da uputi sve na međunarodnu arbitražu.

Nakon što je džentlmenski, a na vlastitu štetu Vijeće ministara BiH Prijedlogom ugovora o državnoj granici sa Crnom Gorom Sutorinu, svoj drugi izlaz na more prepustilo susjedima, poruka koju su poslali takvim činom za eksperte je šokantna. Mada se u Vijeću ministara brane spremnošću da sporazumno urede preostala otvorena pitanja sa Crnom Gorom, argumenti druge strane su da je BiH pokradena, a sporazum ravan veleizdaji.

Više od 80 kvadratnih kilometara teritorije od čega između pet i sedam kilometara morske obale isključiva je teritorija BiH koja je priznata i u validnim istorijskim dokumentima. Za profesora Seada Kurtćehajića sa Fakulteta političkih nauka iz Sarajeva, pitanje Sutorine je test državnosti za bh političare, a spas vide na Međunarodnom sudu pravde. Jer, kako tvrdi Kurtćehajić, “ Crna Gora ne može nikako dokazati vlasništvo, jer ćemo mi dati sudu Ustav FNRJ koji je donesen 31. januara 46. godine.”

U tom Ustavu, kaže on, stoji kako može biti promjena granica ali ako to usvoji skupština na nivou države uz saglasnost republika, a “Crna Gora nikada nije provela proceduru za dobijanje Sutorine. Znači, cijelo vrijeme je bila posjednik.”

Do problema je došlo krajem tridesetih godina prošlog vijeka kada je iz Trebinjskog, Sutorina prešla u Bokokotorki srez, a onda je sve išlo po automatizmu.

Nekada bila hercegovačka

SutorinaPorodica Špirto je nekada živjela u Trebinjskom srezu čije su dokumente posjedovali. Sada žive u dvije države, Zdravko u Sutorini u Crnoj Gori, aAndrija u Trebinju u BiH.

„Jeste, mi smo bili nekad jedini. Ovi sad Špirte što su u Trebinju, oni su ovdje, od nas. Gore je otiš’o jedan potomak i gore se širio, kako su meni pričali stari.“ – priča Zdravko, koji je svjestan da o tome odlučuju političari, mada vjeruje da „bi to sve trebalo vratiti kako je i prije bilo.“

Andrija je od onih Špirta što su korijene pustili u Trebinju i pamti da je Sutorina„nekada bila hercegovačka, Herceg Novi. Tačno bih i ja to volio, i da bude malo izlazak na more.“– ne krije Andrija.

Iako su nakon Drugog svjetskog rata vlasti BiH pokušavale da vrate ovaj teritorij u svoj okvir to nisu uspjeli. Ove sadašnje, po svemu sudeći, odustaju.

Sada već bivši član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović uvjeren je kako nema ništa sporno u sporazumu po kojem zemlja zauvijek gubi ovaj dio je je“taj posao je potpuno završen”. Uvjeren je da će Predsjedništvo, prihvatiti ono što je ponudilo Vijeće ministara.

A Crnoj Gori nedostaje samo još par koraka da ostvari mnogo, tvrdi Kurtčehajić. “Crnogorcima nedostaje pravni papir.”, kaže on i dodaje kako će ga dobiti ako se usvoji prijedlog granica. Tako će “Crna Gora prvi put u istoriji imati Sutorinu, i tada će moći da je gradi po svojim željama. Da vam ne govorim da sam nedavno dobio poruku u kojoj stoji da će, ako Crna Gora dobije Sutorinu, to biti novi Sveti Stefan.” – tvrdi Kurtćehajić.

Ne gubi BiH samo dio zemlje, već i značajan ekonomski i turistički potencijal, bar tako tvrdi Anton Jekauc direktor Instituta za strateška ekonomska istraživanja u Sarajevu navodeći da “ broj sunčanih dana, snaga vjetra, to su sve elementi održive energetike koja od Sutorine pravi jednu neviđenu destinaciju, mogućnost za izgradnju hotela. To je sve apsolutno jedan prostor za turizam velikih gabarita.” Također, kaže i da, zbog dubine na tom pojasu, mogu uplovljavati i kruzeri, što je još jedna prednost.

Ujedinila javnost i struku u BiH

Sporovi oko teritorije u BiH rijetko nalaze zajednički jezik. Ipak, Sutorina je uspjela ujediniti trebinjske političare, vladiku Grigorija, te sarajevske geografe i istoričare.

Luka Petrović iz trebinjskog SNSD predlaže da se Trebinju podnese rezolucija “koja bi doprinijela preispitivanju cjelokupnih odnosa, od Berlinskog kongresa pa na ovamo i da se stvarno vidi da li postoji mogućnost. Znači, ne treba se unaprijed odricati.”

Protestom ispred zgrade Vijeća ministara BiH svoje nezadovoljstvo iskazali su i predstavnici AntiDayton grupe za koje je ovaj dio neotuđivo vlasništvo BiH. Ako Parlament potvrdi sporazum, kaže jedan od demonstranata Sutorina će zauvijek biti pravno izgubljena. ” Trenutno je ne posjedujemo, ali imamo legalno pravo na nju. Ako se to desi gubimo i legalno pravo.”

Eksperti će, kažu, tražiti od Predsjedništva BiH da ne potpiše sporazum o granici, a ukoliko se to desi apeluju na državne poslanike. Ako ništa, ono da im bar daju priliku da pred međunarodnim pravosuđem, bez sumnje, potvrde da je BiH u pravu.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

BiH

Dragan Čović: Iz ovih krajeva otići će još 100 000 ljudi

Objavljeno

na

Objavio

Nezaposlenost mladih od kojih stvaramo izgubljene generacije najveći je od bezbroj problema s kojima se bori Bosna i Hercegovina, a za koje političke elite niti imaju rješenje niti žele raditi na poboljšanju.

Podaci CIA-e za 2017. godinu vrlo su jasno i govore o današnjoj katastrofi BiH – BiH je vodeća po ovom statističkom podatku sa 62,8 posto nezaposlenih mladih.

Isto tako, podaci govore kako je populacija mladih mnogo bliža granici siromaštva nego populacija odraslih te da oni koji nisu nastavili školovanje čine najveći udio u siromašnoj populaciji – njih 57 posto! Naravno, nikoga u takvim okolnostima ne treba čuditi situacija u kojoj iz BiH posljednjih godina mladi i školovani ljudi bježe “glavom bez obzira”.

O tom problemu govorio je i predsjedavajući Predsjedništva BiH i lider HDZ-a BiH Dragan Čović prigodom sastanka s predstavnica vlasti u USŽ-u rekavši kako je taj problem prisutan u svakom dijelu BiH, a u Krajini možda izraženije jer je granica EU pred vratima.

Mladi bježe u inozemstvo

– Kako bi se to promijenilo moramo stvoriti ambijent tim ljudima da vjeruju u svoju državu. Ovo je naša domovina i ovdje treba živjeti, ali ni to neće biti dovoljno. Premoćna je zapadna ponuda koja se nudi, prije svega u Austriji i Njemačkoj. Njima naši ljudi trebaju, oni su dio snažne industrijske i obrazovne kulture, a mi smo dio europske tradicije, kazao je Čović. Isto tako, jasno navodi kako će se negativni trendovi nastaviti ukoliko država nešto ne uradi.

– Što je najgore poticat će ga upravo te zemlje jer njima naprosto treba takva kadrovska struktura. Ukoliko ste pratili plan njemačke kancelarke za iduću godinu, i to uz uvjetovanje novih partnera u vlasti, jeste novih 200 tisuća ljudi izvana. Računamo kako će tu biti bar 100 tisuća iz ovih krajeva. Ako ne napravimo strategiju onda ćemo biti u velikim problemima. To što mladi ljudi odlaze više nije političko pitanje, nije pitanje jednog naroda, jedne politike. Jednostavno, odlaze svi. Čak i investitori koji dolaze iz tih krajeva kod nas ne daju takve uvjete radnicima kakvi su u Švicarskoj ili Austriji, istakao je Čović.

Zapošljavanje mladih

Problem zapošljavanja mladih bio je i tema dvodnevne  međunarodne konferencije “Program garancija za mlade kao prevencija nezaposlenosti mladih” na kojoj se razgovaralo o mogućim rješenjima problema koji muči čitavu regiju.

– Zapošljavanje mladih, kao jedne od ugroženih grupa na tržištu rada, predstavlja izazov za sva regionalna i nacionalna tržišta rada, rekao je Muamer Bandić, direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH. Dodaje da zbog toga sve javne službe za zapošljavanje veliki dio svojih aktivnosti usmjeravaju na povećanje zapošljavanja ove populacije jer je to preduvjet za kvalitetan život i napredak mladih u svim zemljama.

Cilj konferencije je razmjena najboljih praksi u zapošljavanju mladih među zemljama članicama Svjetske asocijacije javnih službi zapošljavanja (VAPES), sa posebnim naglaskom na prenošenje iskustava i praksi u zapošljavanju mladih u EU putem programa “Garancija za mlade”. Konferencija, koju su organizirali Agencija za rad i zapošljavanje i VEPES, prilika je da se usporede raznovrsne mjere, utjecaj koji na definirane mjere imaju politike, odobreni proračuni, sustav obrazovanja, sustav rada službi za zapošljavanje.

Isto tako, tijekom konferencije bit će predstavljeni dosadašnji rezultati i iskustva o provođenju mjera za zapošljavanje mladih, a poseban naglasak bit će na programu “Garancija za mlade” koji se sprovodi u EU.

Na konferenciji sudjeluju predstavnici službi za zapošljavanje Austrije, Azerbajdžana, Belgije, Bugarske, Crne Gore, Estonije, Francuske, Hrvatske, Kine, Mađarske, Slovenije, Švedske, Turske, kao i zavoda za zapošljavanje RS-a, FBiH i Brčko distrikta, te županijskih službi.

BiH na trećem mjestu po nezaposlenosti u svijetu

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

EU poručila: Izmjene Izbornog zakona se moraju provesti do izbora 2018. godine

Objavljeno

na

Objavio

Bosna i Hercegovina nije mogla čuti ključne poruke Europske unije nakon sastanaka ministara vanjskih poslova zemalja članica unije u Luxembourgu o tome da se u zemlji moraju promijeniti odredbe Izbornog zakona kako bi se održali izbori sljedeće godine što je posve suprotno tvrdnjama visokih dužnosnika Stranke demokratske akcije da se izborni mogu održati i provesti i bez preinake po apelaciji Bože Ljubića, piše Večernji list BiH.

“Vijeće očekuje od BiH da unutar potrebnih rokova reagira na presudu Ustavnog suda BiH koja se odnosi na konkretne izborne odredbe federalnog Doma naroda.

Vijeće smatra da se izbornoj reformi treba pristupiti u duhu konsenzusa i dijaloga kao važnom pitanju, te također poziva BiH da provede preporuke Ureda za demokratske institucije i ljudska prava OESS-a (OESS-ODIHR) kako bi se približila europskim standardima, poboljšavanjem demokratskog procesa budućih izbora”, kaže se u zaljučcima Vijeća za vanjske poslove na kojemu je sudjelovala i hrvatska ministrica vanjskih poslova Marija Burić-Pejčinović, piše Večernji List.

Ustavni sud BiH je 28. prosinca prošle godine prihvatio aperlaciju Bože Ljubića, koji je u žalbi dok je bio predsjedatelj Zastupničkog doma naveo da je neustavna odredba da se iz svih županija u FBiH bira najmanje jedan pripadnik konstitutivnih naroda, bez obzira na brojnost pripadnika pojedinih konstitutivnih naroda u toj županiji. Ustavni sud je prihvatio navode Bože Ljubića da ne mogu jednak broj izaslanika za Dom naroda dati Bosansko-podrinjska županija s 23 Hrvata i Posavska županija koja ima oko 33.000 Hrvata. Na taj su način u dva navrata ključne hrvatske stranke za koje glasuje najveći broj Hrvata izbačene iz vlasti. No, u SDA ne smatraju kako je potrebno promijeniti Izborni zakon, a njihov visoki dužnosnik Šefik Džaferović lak je ustvrdio kako to nije uvjet za održavanje, ali niti provedbu odredbi izbora,

“Mi trebamo ozbiljno raditi na izmjenama Izbornog zakona, ali, ako do toga i ne dođe, izbori 2018. godine će se održati. Nema razloga da bude drukčije. I do sada smo pokušavali provesti neke odluke, ali izbori nikada nisu dovođeni u pitanje, osim u slučaju Mostara. Međutim, konkretna situacija vezana za odluku Ustavnog suda po apelaciji gospodina Ljubića nije ni slična onoj vezanoj za Mostar”, rekao je Džaferović. No, zanimljivo je da je odluka Ustavnoga suda o Mostaru apsolutno identična situaciji u Mostaru jer su hrvatske stranke prosvjedovale upravo zbog neproporcionalnosti vrijednosti glasova birača za izbor vijećnika u Gradsko vijeća, što je Ustavni sud potvrdio, a uz ostale identična je i formulacija o presudi oko izbora izaslanika za Dom naroda s obzirom da se odredbom o biranju po jednoga izaslanika iz svake županije narušava upravo načelo proporcionalnosti.

Uz način izbora izaslanika za Dom naroda EU je istaknula i kako treba provesti presudu Europskog suda za ljudska prava, koja bi trebala osigurati da se i predstavnici nacionalnih manjina mogu kandidirati za članove Predsjedništva BiH, što sada nije slučaj, ali i da budu birani u gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda. Pri tome sud nije odredio na koji će se način provesti ta odluka. SDA sada ucjenjuje da se ove odredbe ne mogu mijenjati bez provedbe slučaja Sejdić-Finci a za što je potrebna izmjena Ustava BiH.

facebook komentari

Nastavi čitati