Cikla (cvekla, crvena blitva, pazija, runa)

32

Cikla je korjenasto povrće, a kao ljekovita biljka poznata je već više od dvije tisuće godina.

Današnja pitoma cikla nastala je od divlje koja se još i danas može naći na obalama Sredozemnog i Crnog mora. Stari su narodi upotrebljavali samo mesnato debelo lišće cikle, dok je njezin korijen bio tvrd i neupotrebljiv. Stoljećima su povrtlari eksperimentirali dok nisu dobili današnju vrstu cikle, sa sočnim velikim crvenim korijenom, ali su pritom zanemarili list.

Korijen cikle bogate je crvene boje koja potječe od skupine crvenog pigmenta zvanog betacijanini. U kolonijalno doba sokom cikle bojili su glazuru na kolačima i pekli ružičaste palačinke.

Prosječan kemijski sastav cikle računato na 100 g svježe namirnice: voda 88 g; proteini 1,5 g; masti 0,1 g; ugljikohidrati 9,4 g i vlakna 2,5 g. Energetska vrijednost cikle iznosi samo 45 kcal na 100 g svježe namirnice.

Cikla je lako probavljiva namirnica. U njoj se nalaze gotovo svi mineralni sastojci: kalij, fosfor, kalcij, magnezij, željezo, fluor, sumpor, jod, brom, litij, rubidij, celzij i stroncij. Važno je istaknuti da cikla sadrži i određenu količinu kobalta koji sudjeluje u stvaranju vitamina B12.Ljekovita vrijednost cikle poznata je već iz antičkih vremena. Upotrebljava se kao pomoć u liječenju malarije, akutnih fibroznih bolesti i gripe u početnom stadiju te za reguliranje krvnog tlaka, osobito niskog, a povoljno utječe na živce i rad mozga.

Cikla je korisna i u liječenju slabokrvnosti, osobito u djece i mlađih osoba, a pospješuje i rad želuca, crijeva i žuči.Ona je i vrlo važna namirnica u prehrani vegetarijanaca jer sadrži određenu količinu kobalta koji sudjeluje u stvaranju vitamina B12. Vitamin B12 nalazi se samo u proizvodima životinjskog podrijetla, dok ga u povrću uglavnom nema. Vitamin B12 sudjeluje u stvaranju eritrocita u krvi, a pomanjkanje tog vitamina izaziva pernicioznu anemiju. Upravo zbog toga cikla je jedan od najboljih prirodnih lijekova za liječenje anemije i slabokrvnosti.

Cikla sadrži i jod. Prisutnost joda ciklu čini dragocjenom u borbi protiv ateroskleroze i kod usporavanja procesa starenja; stoga se preporučuje i starijim osobama. Zbog sadržaja selena cikla predstavlja namirnicu koja posjeduje svojstvo remineralizacije i uspješno se suprotstavlja prijevremenom starenju te sudjeluje u općem čišćenju organizma.

cikla-sok

Sadrži i salicilnu kiselinu koja u organizmu djeluje protuupalno.

Ciklu je najbolje konzumirati sirovu, i to ribanu s malo limunova soka. Ako želite poboljšati okus ovako pripremljenoj salati, uz ciklu upotrijebite mrkvu i/ili jednu kiseliju jabuku. Iznenadit će vas punoća okusa ovakve kombinacije.
Sok od cikle vrlo je ljekovit, a okus mu se može poboljšati dodatkom meda i limuna.
Ciklu možete konzumirati bilo u kojem obliku bez ikakvih nepovoljnih posljedica i ograničenja, lako je probavljiva i ne utječe negativno na sekreciju želuca.

Zahvaljujući prisutnosti antocijana koji cikli daju crvenu boju, utječe na obnavljanje krvi, suzbija rast stanica tumora i služi kao prirodno sredstvo za zaštitu i otklanjanje posljedica štetnog zračenja. Osim toga, betain i betanin iz cikle pomažu u učvršćenju krvnih žila, reguliranju krvnog tlaka, smanjuju kolesterol u krvi, potiču metabolizam i rad jetara, a jačaju i obrambeni sustav organizma.
Višestruko ljekovito djelovanje cikle na ljudski organizam u kombinaciji s vrlo pristupačnom cijenom predstavlja pravu blagodat za zdravlje dostupnu svima.

 [ad id=”40551″]

facebook komentari

  • Alan B’Stard

    meni je najdraže popit onaj sok što ostane u tegli kisele cvekle nakon što najprije sve smažem 😛 mljac

    • HRSmoock

      Najbolja je svježa. U mikser sa malo limuna. Njam.

      • Alan B’Stard

        Mi je ukiselimo 🙂 a majka napravi izvrstan sok, neka kombinacija sa limunom i mrkvom (šargarepom) :))

        • HRSmoock

          Ako kuhaš sam, ubaci dve glavice crnog luka. Ubiju onaj miris zemlje. No, svježa je ipak najbolja. Možeš je i blago obariti (da se ne omekša previše), ohladiš i trenicom “dekorišeš” sveđom mrkvom i celerom. malo limuna ili balsamskog octa i udri!

          • Barbara

            Odlicno,i meni je na ovaj nacin najbolja,takoder rendana sa jabukom i mrkvom kao sladja verzija.

          • HRSmoock

            Kod mene jabuke ne stignu do trenice. Pojedem ih prije toga .))

          • Barbara

            hehe,lijepo da se zdravo hranis,probaj na ovakav nacin,vitaminska bomba:)

          • HRSmoock

            A onda sve pokvarim mesketom, slaninom, sirom i masnim burekom i picom :)) Malo se više jelo oko praznika, manje se išlo na bazen..Puf. 112 kg. Moram opet na dijetu. Meso i presno povrće, ništa žitarice. I manje vina, manje vina 🙁

          • Barbara

            Masala,ljudina,.nezz koliko si visok mozda ti kilaza stoji,,a kazu da vino ne deblja,posebno crno,naravno u umjerenim kolicinama,valja piti i ja ga volim

          • HRSmoock

            Srećom, povukao na starog. 197. Ali 112 kg je mnogo. I pijem uglavnom belo (to i pravim). Umjesto jedne, popijem dve čaše. Od kako znam za sebe moram popiti litar narandže dnevno. I imam faze. Sad sam u fazi kruške. Dok čistim malom, pojedem i ja poprično. Onda uzmem vino :)), malom narandža…I tako, mic, po mic…Srećom, cargo pantalone imaju one trakice pozadi, možeš ih popustiti :))

          • Barbara

            na toliku visinu taman,.sta cemo mi koji smo visoki a neda se udebljat,.no treba biti umjeren u hrani i picu,hranit se zdravo neka i djeca od nas uce,,i nemoj pred malim sok pa vino,upijaju lako:)

          • HRSmoock

            Ma dobiće i on vino uskoro. Za sada umače prstiče u pivo :)) A svako može da nabaci par kila, samo da otkrije svoj “otrov”. Ili da sjedi osam sati u uredu :))

          • Barbara

            Pivo je dobro za zubice tako kazu,ja ne sjedim toliko,vise se krecem,ali sam gurman pravi,,stalno nesto jedem ali kilaza godinama ista;)

          • HRSmoock

            To je glavno. Fizička aktivnost. Treba sagoreti kalorije. Dva metra drva dnevno i nema zime :)) Prokleto centralno grijanje. Em zavisiš od Putina, em se debljaš. :))

          • Barbara

            Sreća mi ne ovisimo o Putinu,ne može nam zavrnuti pipu,imamo prednost pa se grijemo na prirodna goriva,em zdravije,jeftinije i toplije,zato ljeti iscjepamo do 20m,i uz ugljen mirni smo bar dvije zime:)Inače se u Hercegovačkim selima dosta radi oko zemlje,ne manjka nam fizičke aktivnosti:)

          • HRSmoock

            Ja sam se zanosio da se preselim u vikendicu (40 km od Beograda), Dunav na 100 metara, čamac spreman, dođem sa posla i Bog da me vidi…Ali, ta moja ideja nije baš najbolje prihvaćena od ukućana. I tako povremeno odem zimi, naložim kamin, natočim omiljeno i tripujem da sam gospodar na svojoj zemlji…A onda u ponedeljak,”Back on the Chain Gang”. Možda…Jednom.

          • Barbara

            Odlično,svi sanjamo o takvom nekom mjestu za odmorit dušu i tijelo,,dobro je da bar ponekad imaš vremena za odušak,prebrzo živimo,valja se češće skloniti od gradske vreve i napuniti baterije 🙂

          • HRSmoock

            Pa i ovo gdje sad živim je kao selo. Zato se i zove Senjak. “U mojoj ulici ne prodaju kifle…” Mada to sa kiflama i nije tako praktično, moram kolima do pekare .)) U svakom slučaju je miran kraj grada.

          • Barbara

            Je li Senjak dobio ime,jer su građani držali sijeno po cijelom Beogradu,pa je često dolazilo do požara,pa su građani odlučili držati sijeno na jednom mjestu današnjem Senjaku.:)

          • HRSmoock

            Tačno tako. U vrijeme prije Karađorđa, tu je možda bilo par kuća. I blizu je bio stari majdan. Već 30 godina kasnije, krenuli su da “stakuju” sjeno.

          • Agromentum

            Jednom je Smuky govorio da more sam pojest` cijelog zeca. 🙂

          • Barbara

            Pozz Agromentum,,malo si nam nestao,nisam te odavno vidjela ovdje:),pa šta je to njemu kaže da ima 112kg…:)

          • Agromentum

            Pozdrav i Tebi Barbara. Tu sam, tu sam. Kad ne pišem onda čitam šta pametniji pišu – i to je dobro. :))

          • Barbara

            slažem se,:)

          • HRSmoock

            Ajd dobro. Stari me je vodio u lov od malih nogu. Imao sam 12 kada mi je dao pušku da se oprobam. Pogodio sam zekana, ali se još trzao kad smo došli do njega. Onda sam mu morao slomiti vrat. Nešto kasnije sam morao i da ga oderem. Nisam baš najbolje podneo tu praktičnu nastavu. Normalno, pošto je tu bila prisutna gomila njegov kolega, nisam smeo ni da trepnim, ni da tražim milost. Ni za sebe, ni za zekana. Tako su nekad djeci gradili…Ne znam što. Ja mislim da se tako stvarju masovne ubice.
            I tako, i dan danas se stresem kad vidim zeca, kunića i slične živuljke.

          • Barbara

            Ostala ti mala trauma,ali za 12-godišnjaka,pokazao si veliku hrabrost!

          • HRSmoock

            To je valjda normalno, barem u ono vrijeme je bilo. Da živim negdje pored polja, verovatno bih tamanio zečeve ili krtice čitavog života. Ali ta epizoda reflektuje jednu atmosferu, koja je vladala u SFRJ. Čitav odgoj se svodio na pripremu za rat (“Ne vole nas Bugari, ni Austrougari, mrze nas Japanci Liliputanci”;) U prvom razredu osnovne sam stupio u Savez izviđača, a to je u jugoslavenskoj verziji doslovno bila paravojska za djecu. (Vidjeo sam italijanske skaute ni izbliza nisu bili toliko militantni.) Na neki način smo bili kao mala Amerika, isfrustrirani, naloženi na oružje i borbu protiv spoljnog i unutrašnjeg neprijatelja. Opasan koktel, što se i pokazalo 1991. Zato mi i žao malog Ante.

          • Barbara

            Mnogi su prošli kroz takvu fazu odgoja u djetinjstvu,no vjerujem da nisu svi dječaci imali takvu hrabrost,vjerojatno su mnogi i bili zaštićeni od takvih iskustava,,kako god nažalost rat je učino svoje,poguban i štetan za sve!

          • HRSmoock

            Ne radi se o zaštićenosti. Ni ni onda ni sada. Ali djecu ne treba opterećivati nekim stvarima. Nažalost, dio odrastanja je i to da ti prethodne generacije prenesu svoje strahove, frustracije, neuspjehe…Što je Jasenko Houra poodavno otpjevao…
            “Ja sam odrastao uz ratne filmove u boji
            uz česte tučnjave u školi
            uz narodne pjesme pune boli….”

            Teško je to naslijeđe. Za bilo koga.

          • Barbara

            Slažem se,ratna prošlost je mnogima bolno iskustvo,neka se nikada ne ponovi i nikome ne dogodi!Tučnjave u školi,i sami školski period,ostaju u najljepšem sjećanju,kroz takve neuspjehe i strahove svi prođemo!

          • Agromentum

            Ne mislim ozbiljno. Malo tko u životu da se nije nekad našao u nezgodnoj situaciji.

          • HRSmoock

            Ono što nas ne ubije…Ostavi nam ožiljke na duši :))