ČIKO KOJI JE UBIJAO “U IME NARODA”: Umra Jovo Kapičić, šef Golog otoka i UDBA-e

0

Preminuli komunistički general Jovo Kapičić je tijekom svog života izazivao mnoge kontroverze.

Dok su ga jedni slavili kao junaka i heroja Jugoslavije, drugi tvrde da je mnoge obitelji zavio u crno jer je on osobno bio zadužen za ozloglašeni zatvor Goli otok u kome su stradali Titovi neistomišljenici.

Rođen je 2. rujna 1919. godine u gradu Gaeti, u Italija, gdje je tada bila velika baza izbjegle crnogorske kraljevske vojske nakon Božićne pobune 1919. godine protiv dinastije Karađorđević.

Travnja 1941. godine postaje član Okružnog komiteta KPJ za Cetinje gdje je aktivno je radio na organizovanju prikupljanja oružja, formiranju gerilskih skupina, jačanju organizacije KPJ i općim pripremama za ustanak.

Sudionik je Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije, sudjelovao je u bitkama na Sutjesci i Neretvi, na Igmanskom maršu.

Kao general Udbe, iz Višegrada je koordinirao hvatanje Draže Mihailovića, a potom je bio upućen u Crnu Goru, gdje je kao ministar unutarnjih poslova riješio pitanje oko 650 tadašnjih odmetnika.

Nakon rezolucije Informbiroa, kao zamjenik ministra unutarnjih poslova Jugoslavije, Aleksandra Rankovića, bio je na zapovjednim dužnostima vezanim za Goli otok.

Početkom 2010. godine Jovo Kapičić je ponovno dospio u žižu javnosti povodom objavljivanja knjige “Goli otoci Jova Kapičića”, autorice Tamare Nikčević.

Knjiga se sastoji od serije intervjua sa Kapičićem o Golom otoku i drugim kontroverznim temama jugoslavenske prošlosti. U ovoj knjizi Kapičić negira da je na Golom otoku bilo maltretiranja i ubojstava zatvorenika, što je izazvalo burne reakcije javnosti. On priznaje da je tamo bilo nevinih ljudi, ali napominje da su za to krivi sudski i drugi državni organi, a ne uprava zatvora.

Tamara Nikčević je razgovorala s Jovom Kapičićem io prvim danima Narodnooslobodilačke borbe, kada je upoznao Davorjanku Paunović. Ona je od 1942. godine već u vezi s Titom, s kojom je Kapičić bio u vezi od 1939. godine, ali ih je rat rastavio.

“Kasnije su mi ljudi prigovarali: ‘Kako si mu je dao?!’ Ljudi, nisam mu je dao. Izabrala ga je “, svjedoči Jovo Kapičić.

Prema raznim svjedočanstvima, njegova uloga na Golom otoku je izrazito negativna.

“Jovo Kapičić, tadašnji pomoćnik Aleksandra Rankovića, bio je zadužen za Goli otok. Ne samo za Goli otok, već i za ostale logore, kojih je bilo sedam-osam. Jovo Kapičić je bio toliko snažan da su od njega drhtali svi upravnici. Od njega je ovisila sudbina ljudi. Mogao je kazni, smijeni, pa čak i da pošalje na Goli otok ili naredi nečije linčovanje kako bi zaplašio ostale. O njemu se može govoriti kao o glavnom zlikovcu – izvršitelju Titovih i Rankovićevih zamisli “, izjavio je Vlado Dapčević, bivši logoraš.

Kapičić priznaje da je predložio da Goli otok bude mjesto na kojem će biti organiziran zatvor, ali da je to uradio na zahtjev njegove države i vlasti.

“Mislim da je Goli otok bio uspješna stvar”, rekao je on, negirajući bilo kakve masovne zločine na Golom otoku.

Zoran Ašanin, predsjednik Udruženja golootočana Srbije, tvrdi da je Jovo Kapičić odgovoran za ubojstva više od 10.000 ljudi.

“Kapičić nije čovjek, već monstrum! Taj izlapeli i pokvareni starac, koji države Srbije uživa sve moguće privilegije, i danas, s pozicije novokomponovanog Milovog Crnogorca, iz svog četvorosobnog generalskog stana u centru Beograda, koristi svaku priliku da ocrni i izvređa sve Srbe . Čak ni pred kraj života on ne želi priznati strašne zločine u kojima je sudjelovao. Što na Golom otoku, što u svojoj Crnoj Gori, gdje je također bio zadužen za likvidaciju političkih protivnika Titovog režima, Kapičić je izravno naredio ubojstva više od 10.000 ljudi ! Da postoji pravna država ovakav monstrum bi svoje posljednje dane još davno čekao iza rešetaka, guleći doživotnu robiju “, tvrdi Ašanin.

Jovo Kapičić je tijekom 2009-2010, kada je vođena velika državna potraga za grobom Draže Mihailovića, izjavio: “I da znam, ne bih rekao gdje je Draža”, da se od njega ne bi pravio kult ličnosti.

Nakon njegovih priča u javnosti o ubojstvima četnika i njemačkih ratnih zarobljenika, u Srbiji se oglasilo čak i Tužilaštvo za ratne zločine, koje je reklo da će provjeriti navode i da se nitko ne može nekažnjeno hvaliti zločinima.

Mira Mandić je podnijela kaznenu prijavu u Srbiji protiv Kapičića za ubistvo svog oca i još petero ljudi 1947. godine.

“Kapičić je osobno, kao tadašnji ministar unutarnjih poslova, naredio da se ubije šest ljudi na vrhu Vratlo, na planini Sinjajevini u veljači 1947. godine, a jedan od ubijenih je bio moj otac, predratni sudac Vojnog suda Kraljevine Jugoslavije Miljan Mandić. On je za vrijeme rata bio zapovjednik kolašinske brigade Jugoslavenske vojske u otadžbini “, priča Mandićeva.

poskok

facebook komentari