Pratite nas

Politika

ČIKO KOJI JE UBIJAO “U IME NARODA”: Umra Jovo Kapičić, šef Golog otoka i UDBA-e

Objavljeno

na

Preminuli komunistički general Jovo Kapičić je tijekom svog života izazivao mnoge kontroverze.

Dok su ga jedni slavili kao junaka i heroja Jugoslavije, drugi tvrde da je mnoge obitelji zavio u crno jer je on osobno bio zadužen za ozloglašeni zatvor Goli otok u kome su stradali Titovi neistomišljenici.

Rođen je 2. rujna 1919. godine u gradu Gaeti, u Italija, gdje je tada bila velika baza izbjegle crnogorske kraljevske vojske nakon Božićne pobune 1919. godine protiv dinastije Karađorđević.

Travnja 1941. godine postaje član Okružnog komiteta KPJ za Cetinje gdje je aktivno je radio na organizovanju prikupljanja oružja, formiranju gerilskih skupina, jačanju organizacije KPJ i općim pripremama za ustanak.

Sudionik je Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije, sudjelovao je u bitkama na Sutjesci i Neretvi, na Igmanskom maršu.

Kao general Udbe, iz Višegrada je koordinirao hvatanje Draže Mihailovića, a potom je bio upućen u Crnu Goru, gdje je kao ministar unutarnjih poslova riješio pitanje oko 650 tadašnjih odmetnika.

Nakon rezolucije Informbiroa, kao zamjenik ministra unutarnjih poslova Jugoslavije, Aleksandra Rankovića, bio je na zapovjednim dužnostima vezanim za Goli otok.

Početkom 2010. godine Jovo Kapičić je ponovno dospio u žižu javnosti povodom objavljivanja knjige “Goli otoci Jova Kapičića”, autorice Tamare Nikčević.

Knjiga se sastoji od serije intervjua sa Kapičićem o Golom otoku i drugim kontroverznim temama jugoslavenske prošlosti. U ovoj knjizi Kapičić negira da je na Golom otoku bilo maltretiranja i ubojstava zatvorenika, što je izazvalo burne reakcije javnosti. On priznaje da je tamo bilo nevinih ljudi, ali napominje da su za to krivi sudski i drugi državni organi, a ne uprava zatvora.

Tamara Nikčević je razgovorala s Jovom Kapičićem io prvim danima Narodnooslobodilačke borbe, kada je upoznao Davorjanku Paunović. Ona je od 1942. godine već u vezi s Titom, s kojom je Kapičić bio u vezi od 1939. godine, ali ih je rat rastavio.

“Kasnije su mi ljudi prigovarali: ‘Kako si mu je dao?!’ Ljudi, nisam mu je dao. Izabrala ga je “, svjedoči Jovo Kapičić.

Prema raznim svjedočanstvima, njegova uloga na Golom otoku je izrazito negativna.

“Jovo Kapičić, tadašnji pomoćnik Aleksandra Rankovića, bio je zadužen za Goli otok. Ne samo za Goli otok, već i za ostale logore, kojih je bilo sedam-osam. Jovo Kapičić je bio toliko snažan da su od njega drhtali svi upravnici. Od njega je ovisila sudbina ljudi. Mogao je kazni, smijeni, pa čak i da pošalje na Goli otok ili naredi nečije linčovanje kako bi zaplašio ostale. O njemu se može govoriti kao o glavnom zlikovcu – izvršitelju Titovih i Rankovićevih zamisli “, izjavio je Vlado Dapčević, bivši logoraš.

Kapičić priznaje da je predložio da Goli otok bude mjesto na kojem će biti organiziran zatvor, ali da je to uradio na zahtjev njegove države i vlasti.

“Mislim da je Goli otok bio uspješna stvar”, rekao je on, negirajući bilo kakve masovne zločine na Golom otoku.

Zoran Ašanin, predsjednik Udruženja golootočana Srbije, tvrdi da je Jovo Kapičić odgovoran za ubojstva više od 10.000 ljudi.

“Kapičić nije čovjek, već monstrum! Taj izlapeli i pokvareni starac, koji države Srbije uživa sve moguće privilegije, i danas, s pozicije novokomponovanog Milovog Crnogorca, iz svog četvorosobnog generalskog stana u centru Beograda, koristi svaku priliku da ocrni i izvređa sve Srbe . Čak ni pred kraj života on ne želi priznati strašne zločine u kojima je sudjelovao. Što na Golom otoku, što u svojoj Crnoj Gori, gdje je također bio zadužen za likvidaciju političkih protivnika Titovog režima, Kapičić je izravno naredio ubojstva više od 10.000 ljudi ! Da postoji pravna država ovakav monstrum bi svoje posljednje dane još davno čekao iza rešetaka, guleći doživotnu robiju “, tvrdi Ašanin.

Jovo Kapičić je tijekom 2009-2010, kada je vođena velika državna potraga za grobom Draže Mihailovića, izjavio: “I da znam, ne bih rekao gdje je Draža”, da se od njega ne bi pravio kult ličnosti.

Nakon njegovih priča u javnosti o ubojstvima četnika i njemačkih ratnih zarobljenika, u Srbiji se oglasilo čak i Tužilaštvo za ratne zločine, koje je reklo da će provjeriti navode i da se nitko ne može nekažnjeno hvaliti zločinima.

Mira Mandić je podnijela kaznenu prijavu u Srbiji protiv Kapičića za ubistvo svog oca i još petero ljudi 1947. godine.

“Kapičić je osobno, kao tadašnji ministar unutarnjih poslova, naredio da se ubije šest ljudi na vrhu Vratlo, na planini Sinjajevini u veljači 1947. godine, a jedan od ubijenih je bio moj otac, predratni sudac Vojnog suda Kraljevine Jugoslavije Miljan Mandić. On je za vrijeme rata bio zapovjednik kolašinske brigade Jugoslavenske vojske u otadžbini “, priča Mandićeva.

poskok

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Politika

Pupovac: Referendum je vrlo opasan projekt

Objavljeno

na

Objavio

Pupovac: Referendumska inicijativa usmjerena je protiv Srba, SDSS-a i mene

U razgovoru za Večernji list predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac komentirao je inicijativu za referendum o izmjeni izbornog zakona prema kojoj se u Sabor više ne bi biralo osam zastupnika nacionalnih manjina.

Je li inicijativa, koju pokreću Anto Đapić i Željka Markić, kojom se želi ukinuti način izbora predstavnika nacionalnih manjina u Hrvatski sabor, zapravo antisrpska?

To je antimanjinska inicijativa. Centar napada uperen je protiv Srba, protiv Samostalne demokratske srpske stranke i protiv mene. To je pokušaj da se još jednom zloupotrijebi institut referenduma s dvostrukim ciljem.

Da se obnovi antimanjinsko raspoloženje u Hrvatskoj, posebno antisrpsko, i da se pokuša destabilizirati Vladu desnog centra i smirenje koje je donijela ta Vlada nakon izbora 2016., a koja je izvukla zemlju iz ultrakonzervativnog projekta i populističke nacionalističke politike i atmosfere. To hoće oni koji pokreću inicijativu, a pritom zaboravljaju da je pitanje manjina regulirano međunarodnim ugovorom.

Prije svega, Pristupnim ugovorom s EU koji je prihvaćen na referendumu, uključujući i aneks. Ako bi netko sad drugim referendumom želio suspendirati dio tih ugovora iz sporazuma, to bi značilo ulaženje u sukob s EU, kao i s temeljima EU, a to su temelji slobode i prava.

S druge strane, neke manjine, poput mađarske, češke i talijanske, imaju bilateralni ugovor u kojem je definirano da će Hrvatska štititi ovaj model. Ti ljudi žele napraviti nered u zemlji i Europi i u odnosima sa zemljama koje su važne za Hrvatsku kao njezini susjedi ili partneri.

VIDEO – Žestoka rasprava o referendumu u emisiji Otvoreno

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Željko Glasnović žestoko u Saboru: ‘Prošlost nije prošla’

Objavljeno

na

Objavio

U Saboru je i današnje zasjedanje započelo stankama. Govorilo se o poplavama i sanaciji, a jedan od zastupnika koji je zatražio stanku je i Željko Glasnović koji se pak osvrnuo na sasvim drugu temu. 

Žestoko je kritizirao način na koji se troši novac u Saboru poručivši:

“Rekao je jedanput Orwell ‘prošlost nije prošla’. Prošlost je i čista analitika s kojom se danas manipulira. Specijalni rat se vodi protiv Hrvatske i izvan Hrvatske. Je li Sabor predao svoje arhive tamo gdje je trebao? Je li SOA predala arhive potpisnika udbaša koji ima dosje u Beogradu? U Saboru imate dokumente gdje je dano po stotine tisuća eura tamo gdje god se pomokrio partizan. Pa neki rujanski, pariški dogovori po 80 tisuća kuna, pa deset, dvadeset dokumenata gdje su se isplaćivale stotine tisuća kuna. To su sve potpisivali neki tajnici. Pa neki koji imaju kodna imene”Degenerik” ili “Filter 57″. Istovremeno, nisu mogli isplatiti ljudima koji rade prekovremeno u Saboru”, poručio je među ostalim saborski zastupnik iz redova Nezavisnih za Hrvatsku, Željko Glasnović.

U Saboru su zatražene i stanke zbog katastrofalnih poplava u Hrvatskoj.

“Šokantan je podatak da je prijavljeno 2,3 milijarde kuna šteta, a da je u proračunu osigurano samo 20 milijuna kuna. Od 2000. do 2007. štete su bile ukupno 1,3 milijarde kuna, a ove godine imamo 2,3, a godina još nije završila. Sitniš koji je predviđen za obeštećenje građana nipošto nije dovoljan”, rekao je Ivan vilibor Sinčić iz Živog zida.

“Hajdemo razgovarati što treba činiti? Održavati poljoprivredne površine, poljoprivredne kanala i prosjeke u šumama. To se ne čini na privatnim površinama, a bome ne čini ni država. Uloga nas svih je da ublažimo ako već ne možemo spriječiti, a mi u Saboru možemo to činiti preko zakona”, rekla je Anka Mrak Taritaš iz Kluba GLAS-HSU.

“Naravno da ljudima kojima je voda ušla u kuću to nije velika utjeha, no na tom velikom projektu zaštite i obrane od poplava se radi i vjerujem da će Vlada naći rješenje”, istaknula je Marija Jelkovac iz HDZ-a.

facebook komentari

Nastavi čitati