Pratite nas

Naši u svijetu

Cilj Putin, žrtva Europa?

Objavljeno

na

Čak i u SAD su svi promatrači jedinstvenog mišljenja: Prvi krug sankcija, koje je američka administracija donijela prije tjedan dana, za ruskog medvjeda nisu ništa više od malog uboda komarca. Od kako ih je američki predsjednik Barack Obama donio prošlog četvrtka, medvjed se u svakom slučaju češka.

To smatra i Juan Zarate, bivši savjetnik predsjednika Georga Busha, koji trenutno obavlja funkciju znanstvenika u konzervativnom Centru za strateške i međunarodne studije u Washingtonu. U njegovoj posljednjoj knjizi ”Treasury’s War” on opisuje kako su se američke administracije oduvijek rado borile protiv neželjenih vlada u drugim državama preko Ministarstva financija. I u aktualnom slučaju je američko Ministarstvo financija nadležno za to da zamrzne imovinu i moguće bankovne račune Rusima i Ukrajincima protiv kojih su podignute sankcije, navodi DW.de.

Nisu čarobno oružje, ali…

Zarate smatra da je imenovanje Banke Rusije ”prvi plotun koji bi trebao voditi tome da ruski bankarski sustav bude odvojen od globalnog sustava”. On kaže da je već primijećen prvi strah na financijskim tržištima i na investicijskoj sceni. Brojni ”insajderi” su ”trenutno veoma nesigurni zbog onoga što dolazi sljedeće, i što će na koncu pogoditi rusku elitu, rusku ekonomiju i najuži Putinov krug”. Također je upitno hoće li sankcije kratkoročno djelovati. ”Ove sankcije nisu čarobno oružje, ali one mogu ugristi”, kaže Zarate.

Ipak nakon što su prošlog petka dva američka poduzeća preko kojih se odvija poslovanje kreditnim karticama obustavila svoju suradnju sa ruskim partnerima, odmah je uskočilo jedno kinesko poduzeće. Hoće li će to biti slučaj i ako stupe na snagu sankcije kojima prijeti Obama a koje se odnose na cijelu industriju od energije preko naoružanja do rudarstva?

Ian Bremmer iz ”Euroasia Group”, jedne od vodećih svjetskih tvrtki na polju savjetovanja poduzeća, ne bi bio iznenađen: SAD neprestano prijete, da će izolirati Rusiju. ”No to je točno jezik kojim govorimo protiv sićušne Sjeverne Koreje. Ali Rusiju ne možeš izolirati.” Bremmer kaže kako Rusi održavaju veoma jake ekonomske veze sa Kinom. U svibnju će Putin, kako podsjeća Bremmer, putovati u Kinu gdje će potpisati veliki energetski ugovor. ”Time će on Zapadu jasno staviti do znanja: Željeti nas izolirati je lijepa strategija, ali ona vam ne može proći.”

Opasnost za Europu

Ian Bremmer nije jedini, koji vjeruje, da ruski predsjednik ovdje pravilno kalkulira. I doduše ne samo jer možda već stoje spremne Kina i druge azijatske zemlje kao alternativa, već i zbog toga jer SAD dugoročno nemaju tako veliki interes za Ukrajinu kao Rusija.

Predsjednik Obama je s pravom isključio mogućnost vojnog napada. Ipak oprez je potreban i kada je riječ o prijetnji sankcijama iako – ili bolje jer – su SAD ekonomski i financijski znatno manje povezane sa Rusijom od država EU, a prije svega od Njemačke.

Zarate stoga u brojnim intervjuima neprestano upućuje na to da Europa ima deset puta veću trgovinsku razmjenu sa Rusijom nego SAD, navodi DW.de. ”I Rusi mogu bolno uzvratiti ugriz. Oni mogu uvesti slične mjere protiv zapadnih poduzeća i banaka.”

Putin, kaže Zarate, ne računa bez razloga na to ‘‘da je Zapad ionako kukavica i da se i SAD sustežu od daljih ekonomskih sankcija. To je u svakom slučaju stanje u kojem se nalazi politika u Bruxelles i Washingtonu.“

Deutche welle

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Kultura

Zbornik “Hrvatska izvan Domovine”: Hrvatsko iseljeništvo je najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hrvatska matica iseljenika

Drugi svezak zbornika “Hrvatska izvan Domovine”, u kojem su objavljeni radovi s 2. Hrvatskoga iseljeničkog kongresa, održana lani u Šibeniku, predstavljen je u srijedu u Hrvatskoj matici iseljenika, a na predstavljanju je istaknuto kako je hrvatsko iseljeništvo najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres održan je u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016., a drugi svezak zbornik radova predstavili su danas državni tajnik državni tajnik Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, urednik zbornika Marin Sopta, sociolog Ivan Rogić i autor naslovnice zbornika Josip Boteri Dini.

Milas je izrazio uvjerenost kako je zaživjelo globalno partnerstvo između iseljene i domovinske Hrvatske.

Urednik Sopta ocijenio je da je hrvatsko iseljeništvo ‘najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti’.

Hrvatskim iseljenicima treba vratiti povjerenje u državne strukture Republike Hrvatske, uvesti elektronsko glasovanje i ubrzati proces dobivanja hrvatskoga državljanstva, naglasio je.

Zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljenim Hrvatima

Ocijenio je kako zbog zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljeništvu, vlada nepovjerenje hrvatskog iseljeništva prema hrvatskoj politici.

Potrebno je iseljeništvo uključiti u izgradnju hrvatske države, istaknuo je urednik Sopta. Smatra kako bi se u razdoblju 10 do 20 godina takvom politikom moglo u Hrvatsku vratiti 50 do 200 tisuća iseljenih Hrvata.

Sociolog Rogić smatra da su radovi u zborniku dio šire cjeline koja obuhvaća problematiku hrvatskoga iseljeništva.

Riječ je o iznimno vrijednim analitičkim tekstovima i pravim malim studijama, ocijenio je, dodavši da je u zborniku objavljeno mnogo prigodnih osvrta.

Osim “tvrdih” tema u zborniku “Hrvatska izvan Domovine” je i cijeli niz tekstova koji se bave većom ulogom žena u hrvatskoj dijaspori, temama vezanim uz probleme druge i treće generacije hrvatskih iseljenika te pitanjima identiteta, naglasio je Rogić.

Ocijenio je kako radovi pomažu da se dva hrvatska dijela, domovinska i iseljena Hrvatska, cjelovitije integriraju jer, smatra Rogić, nema modernizacije Republike Hrvatske bez integracije iseljeništva u njezin razvoj.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK) opseže 830 stanica, a donosi pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom hrvatskom migrantskom tematikom iz raznih grana ljudske djelatnosti – od gospodarstva do kulture.

Tekstovi su raspoređeni u 11 tematskih cjelina s više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene: Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost, Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive, Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik, kultura, književnost te jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Zbornik su objavili Centar za istraživanje hrvatskoga iseljeništva i Centar za kulturu i informiranje Maksimir.

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

facebook komentari

Nastavi čitati

Najave

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

Objavljeno

na

Objavio

Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva, Centar za kulturu i informacije Maksimir i Hrvatska matica iseljenika imaju čast pozvati Vas na svečano predstavljanje zbornika radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu održanom u Šibeniku od 1. – 3. srpnja 2016. pod naslovom HRVATSKA IZVAN DOMOVINE koje će se održati u srijedu, 18. listopada 2017. u 13 sati u velikoj dvorani HMI-ja, Trg Stjepana Radića 3Zagreb.

Uz pozdravne riječi ravnatelja HMI-ja Mije Marića, Zbornik će predstaviti urednici: dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj te akademski slikar Josip Boteri Dini autor naslovnice zbornika.

Opis Zbornika:

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE: svezak II : zbornik radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu (Šibenik, 1. – 3. srpnja 2016.) : uredili dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj, Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Centar za kulturu i informacije Maksimir, Zagreb, 2017, 830 str.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK), koji opseže 830 stanica, donosi fantastičan pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom migrantskom tematikom hrvatske provenijencije iz raznih grana ljudske djelatnosti od gospodarstva do kulture raspoređenih u 11 tematskih cjelina sa više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene:Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost,  Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive,  Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik,  kultura, književnost te  jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres, međunarodni znanstveno-stručni skup, uspješno je održan pod visokim pokroviteljstvom hrvatske Predsjednice Kolinde Grabar Kitariović u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016Zbornik je objavljen uz financijsku potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Hrvatska danas pripada krugu zemalja EU s najvećim relativnim udjelom ljudi u pokretu pa je Kongres stoga privukao mnoštvo sudionika iz brojnih zemalja od Amerike, preko europskih država do Australije. Nastupilo je ukupno 250 sudionika koji su održali više od 160 različitih izlaganja. Predsjednik Programsko-organizacijskog odbora HIK-a i jedan od inicijatora njegove misije u okviru akademske zajednice dr. sc. Marin Sopta u predgovoru ističe kako je cilj da HIK sustavno analizira razvojne doprinose hrvatskog iseljeništva modernizaciji hrvatskog društva, napose u razdobljima bližim suvremenosti. Promotori će pokušati odgovoriti na uredničko pitanje je li u Hrvatskoj danas, prema procjenama znanstvenika koji su nastupili na 2. HIK-u, riječ o fenomenima vezanim uz suvremenu mobilnost ili o egzodusu iz toliko željene neovisne Lijepe Naše.

Radujemo se susretu!

facebook komentari

Nastavi čitati