Pratite nas

Reagiranja

Cirkus ide dalje: Danica Ramljak na Facebooku postavila 10 pitanja i za Ivu Josipovića

Objavljeno

na

Nakon što je sa svojih 10 pitanja upućenih HDZ-ovoj predsjedničkoj kandidatkinji Kolindi Grabar Kitarović podigla veliku prašinu, bivša ravnateljica Instituta Ruđer Bošković Danica Ramljak sada je na svom Facebook profilu postavila i 10 pitanja za Ivu Josipovića. Ipak, ovaj cirkus nastao je nakon pto se njezin brat ogradio od nje na Facebooku, podržao Grabar Kitarović.

– Poštovani Predsjedniče Josipović, kako sam iznijela na Vašem predizbornom skupu u Sinju, prije nekoliko dana sam gospođi Kolindi Grabar Kitarović kao građanka ove zemlje postavila 10 pitanja. Mislim da svi skupa imamo pravo bolje upoznati njen rad i rezultate rada u SAD gdje je bila veleposlanica, a koji je hrvatskim građanima do sada poprilično nepoznat. Postavljanje pitanja predsjedničkim kandidatima tijekom kampanje uobičajena je praksa u civiliziranim zemljama, posebice SAD-u gdje sam živjela i radila 25 godina. Za očekivati je da građani imaju priliku dobiti odgovore na tražena pitanja.

Politički dijalog je kao forma jednako važan kao sadržaj. U zemljama s kratkom demokratskom tradicijom možda i važniji. Na moje duboko iznenađenje Vaša protukandidatkinja do sada se oglušila na moja pitanja. Dobila sam samo javne napade i defamiranje. Još se nadam da demokratska razina političkog dijaloga koju sam očekivala nije izostala.

Kad se radi o sadržaju politike posebno su mi važni odnosi izmedju Hrvatske i SAD-a. Moja pitanja Vama fokusirana su uglavnom na taj odnos i to kroz područja vanjske, sigurnosne i ekonomske politike. Zbog toga Vas ljubazno molim da mi odgovorite na sljedeća pitanja:

1. Dojam je u javnosti i Vaši kritičari ističu da ste se u svom mandatu prečesto sastajali s čelnicima država u regiji, a premalo s liderima zemalja EU, SAD i ostatka svijeta. Kako to komentirate i zašto Vam je regija fokus?

2. Kako vidite status Hrvata u Bosni i Hercegovini i što ste kao Predsjednik poduzeli da u toj susjednoj zemlji njihov položaj bude zadovoljavajući? Podrzavate li reviziju Daytonskog sporazuma u kojem je SAD pod vodstvom predsjednika Clintona odigrao ključnu ulogu?

3. Što ste kao Predsjednik RH poduzeli da međunarodna zajednica nađe kvalitetno dugoročno rjesenje za BiH i koji je rezultat?

4. Koliko ste Vi i Vaši suradnici i na koji način aktivno radili da se ojačaju hrvatsko-američki odnosi, posebice na polju gospodarstva, zastite okolisa , znanosti i tehnologije?

5. Što je konkretni rezultat Vaše nedavne posjete SAD-u, susreta s podpredsjednikom SAD-a Bidenom u Washingtonu?

6. Zašto ste nakon razgovora s bivšim potpredsjednik SAD Al Gorom promijenili svoje stavove prema ekspolataciji nafte i plina u Jadranu? Jeste li ekonomske interese stavili ispred političke suradnje s Orahom i gospođom Mirelom Holy?

7. Mnogo je kritika na rad naše diplomacije. Što ste kao Predsjednik poduzeli da u diplomaciju odu kompetentni diplomati koji će adekvatno predstavljati Hrvatsku u svijetu?

8. Vodili ste u inozemstvo nekoliko gospodarskih delegacija. Koje zemlje ste posjetili i koji je konkretan rezultat a ne samo politička obećanja?

9. Sigurnosna politika i međunarodna borba protiv terorizma važno je područje za SAD i za Hrvatsku. Neugodno pitanje koje se s pravom ističe je pitanje je li Lex Perkovic poremetio inače tradicionalno dobre hrvatsko-njemačke odnose i na koji način ste Vi doprinijeli da se ti odnosi poprave?

10. Hrvatska je na samom europskom dnu po ulaganju u obrazovanje, znanost i tehnologiju, a SAD je vodeća sila upravo u tim područjima . Zašto ništa ne učimo od prijateljske zemlje i od naše snažne dijaspore?

BONUS PITANJE: I imam jedno dodatno pitanje koje izlazi iz fokusa hrvatsko-američkih odnosa, i pitanja vanjske politike, ali je teško, pa ću Vam ga postaviti kao bonus: Zašto izbjegavate dati ocjenu rada Vlade Zorana Milanovića iako od Vas to traži gospođa Kitarović a naravno zanimalo bi i gradjane?

Srdačno zahvaljujem na Vašim odgovorima – napisala je Ramljak.
izvor: Tinolovka.news

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Reagiranja

Poglavar Islamske zajednice u BiH ‘napao’ hrvatsku predsjednicu

Objavljeno

na

Objavio

Poglavar Islamske zajednice u Bosni i Hercegovine Husein Kavazović uputio je hrvatskoj predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović pismo u kojemu je ustvrdio kako ona i još neki hrvatski dužnosnici zlonamjerno pokušavaju diskreditirati Bošnjake povezujući ih s terorizmom, objavljeno je u ponedjeljak.

Kako se navodi na mrežnim stranicama Rijaseta IZ u BiH, Kavazović je pismo ovakvog sadržaja na adresu hrvatske predsjednice uputio zbog njenih opetovanih optužbi na račun BiH i Bošnjaka kojima se bosanski muslimani i njihova država etiketiraju kao potencijalna teroristička opasnost za susjede i Europu.

Potankosti iz pisma nisu navedene, no stoji kako reis Kavazović od predsjednice Grabar-Kitarović i drugih tijela i dužnosnika Hrvatske traži da “prestanu sa zlonamjernom kampanjom koja za cilj ima diskrediranje Bošnjaka i sijanje straha od njihovog prisustva u Europi”.

Kavazović je od hrvatske predsjednice zatražio i to da radi očuvanja dobrosusjedskih odnosa objasni dokaze na temelju kojih iznosi svoje tvrdnje o tome da su muslimani u BiH i okruženju opasnost po Hrvatsku i Europu.

Pismo poglavara bosanskohercegovačkh muslimana uslijedilo je nakon tvrdnji iz ureda hrvatske predsjendice da u BiH ima između pet i deset tisuća radikaliziranih osoba koje predstavljaju potencijalnu sigurnosnu prijetnju na tragu islamskog terorizma.

Utemeljnost takvih tvrdnji ranije su opovrgnuli visoki bosanskeohercegovački dužnosnici te ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić, no nisu naveli kakvi su zapravo razmjeri terorističke prijetnje u BiH.

Kolinda Grabar-Kitarović: Zabrinuta sam procesima u BiH i retorikom prema Hrvatskoj

facebook komentari

Nastavi čitati

Reagiranja

Željka Markić: Treba mijenjati nepravedni izborni sustav

Objavljeno

na

Objavio

“Smatramo da je potrebna promjena izbornog sustava, ali nismo s nikim razgovarali o tome do sada. Kao i druge referendumske inicijative, to planiramo sami, a onda nam se mogu pridružiti svi koji žele. Nismo razgovarali s gospodinom Đapićem, niti sa bilo kojim drugim političarem o provedbi tog referenduma”, istaknula je predsjednica udruge U ime obitelji, dr. Željka Markić u razgovoru za N1 na medijske napise da je Ante Đapić krenuo u pripremu referenduma koji bi promijenio način izbora manjinskih zastupnika u Hrvatski sabor, koji udrugu povezuju s tom inicijativom.

Kako je istaknula dr. Markić, velik broj građana traži novi pokušaj referenduma na koji će se i odlučiti ako građana volontera bude u dovoljnom broju. A onda će pozvati ostale da im se pridruže u izmjeni izbornog sustava.

Robert Bajruši u Jutarnjem listu objavio je tekst prepun laži koji bi mogao biti znak da su političke kaste zabrinute zbog mogućnosti demokratizacije izbornog sustava.

“NOVI UDAR RADIKALA: SPREMAJU POTEZ KOJI ĆE IZAZVATI NOVE SUKOBE Đapić i Markić žele referendumom onemogućiti izbor Pupovca na manjinskim listama”, naslov je danas objavljenog teksta.

Podsjetimo, potreba promjene izbornog sustava postala je važna tema u Hrvatskoj nakon što je građanska inicijativa U ime obitelji organizirala od 21. rujna do 5. listopada 2014. izjašnjavanje birača o potrebi raspisivanja referenduma kojim bi se u Ustav RH ubijela načela glasovanja koja potiču demokratizaciju izbornog sustava i političkih stranaka u Republici Hrvatskoj.

Željeli su pokrenuti referendum na kojem bi birači mogli donijeti odluku o unošenju u Ustav RH stručno utemeljenih, cjelovitih i suvremenih izbornih načela i time ostvariti cilj da:

1) saborske zastupnike biramo imenom i prezimenom,

2) da svi hrvatski državljani koji žive u Hrvatskoj i izvan nje mogu glasovati i dopisnim i elektroničkim putem,

3) da sve stranke imaju jednake uvjete natjecanja za Sabor,

4) da svaki glas birača vrijedi podjednako u svim izbornim jedinicama.

Radilo se o načelima za demokratizaciju izbornog sustava:

1.) mogućnost davanja tri preferencijska glasa bez cenzusa
2.) smanjenje izbornog praga s pet na tri posto
3.) biranje najmanje 20 zastupnika u svakoj izbornoj jedinici ovisno o broju birača
4) mogućnost glasovanja dopisnim i elektroničkim putem
5.) ujednačavanje vrijednosti glasa birača u izbornim jedinicama
6.) izborne jedinice ne smiju dijeliti županije RH i Grad Zagreb
7.) prikupljanje minimalno 3000 potpisa za kandidacijsku listu izvanparlamentarne političke stranke ili nezavisne liste koja želi kandidirati svoje predstavnike u Sabor, te
8.) zabrana zajedničkih kandidacijskih lista dviju ili više političkih stranaka.

Na temelju loše uređenog Registra birača Ustavni sud presudio je da više od 380.000 potpisa građana nije dovoljno za održavanje referenduma iako ta brojka premašuje 10 posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.

Referendum o promjeni izbornog sustava nikad nije održan iako je udruga U ime obitelji prikupila više od 380.000 potpisa. Tada je ministar Bauk tvrdio da u Hrvatskoj ima nešto više od 4 milijuna birača te da zbog toga Inicijativa nije prikupila dovoljan broj potpisa – 10% od 4 milijuna. Na taj način je spriječio održavanje referenduma o promjeni izbornog sustava.

Ustavni sud je na žalost prihvatio takvo tumačenje SDP-ovog ministra Arsena Bauka, iako su podaci Državnog zavoda za statistiku i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje pokazivali da je u tom trenutku u Hrvatskoj prebivalište imalo 3,5 milijuna punoljetnih osoba, a samim time i mogućih birača. U ime obitelji je tim povodom predala i tužbu Europskom Sudu u Strasbourgu, radi utvrđivanja legitimnosti ovakve odluke Ustavnog suda.

Sabor je 13. veljače 2015. izglasovao promjene izbornog sustava jedino u u pogledu uvođenja jednog preferencijskog glasa, i to s cenzusom od 10 posto, što je Udruga U ime obitelji ocijenila previsokim da bi se stvarno realizirao preferencijski glas.

Ostale novine u Zakonu, poput zastupljenosti 40 posto žena i muškaraca na kandidacijskoj listi, kao i odredbu o 1500 potpisa potrebnih za kandidaturu stranaka i nezavisnih lista te odredbu o zabrani kandidiranja za osuđene za zlouporabu položaja i ovlasti, srušio je Ustavni sud 24. rujna 2015.

facebook komentari

Nastavi čitati