Pratite nas

Članica Predsjedništva BiH ili predsjedateljica Vijeća ministara do sada nije bila nijedna žena

Objavljeno

na

Izuzev činjenice da je zaustavljen rat, u BiH se u osamnaest godina nakon toga stvari vrlo sporo popravljaju. U svim oblastima zemlja kasni za susjedima, Europa će čini se biti nedosanjani san i generacijama koje dolaze. Kršenje prava i položaja konstitutivnih naroda, manjina, građana, žena, djece, često su u izvještajima svjetskih organizacija koje se bave ljudskim pravima.

Rijetke iznimke

Glavnu riječ u ovome tranzicijskome razdoblju vodili su muškarci, njihova filozofija razmišljanja nije se bitnije razlikovala, a što je slučaj i danas od nastavka vođenja rata drugim sredstvima. S druge pak strane, žene su imale uglavnom sporednu ulogu premda ih se smatra učinkovitijim i pouzdanijim.

Na prste jedne ruke mogu se nabrojati žene koje su se nalazile na važnim dužnostima, a na najvišim u državi nisu niti bile. Do sada je kroz Predsjedništvo BiH prodefiliralo oko 20 članova Predsjedništva. Tek za nekolicinu se uopće moglo reći da su bili pravi izbor. Tamo je osim savjetnica ili predstojnica ureda bio krajnji limit dosega žena. Nijedan od šest predsjedatelja Vijeća ministara također nije bio žena. Tek su dvije žene Azra Hadžiahmetović kao ministrica vanjske trgovine i ekonomskih odnosa te Ljerka Marić kao ministrica financija i riznice, kao utjecajnije članice pokvarile mušku dominaciju u državnome Vijeću ministara. Situacija je tek nešto malo bolja na entitetskoj razini. Među zapaženijim ženama u entitetima su bile Borjana Krišto kao bivša predsjednica FBiH i aktualna premijerka Republike Srpske Željka Cvijanović.

Okrugli stol

U županijama je stanje gotovo identično višim razinama s katkada i naglašenijim muškim političkim šovinizmom. Zanimljivo je i da je tek Biljana Plavšić bila predsjednica jedne utjecajnije stranke, a u Federaciji BiH nijedna druga politička opcija nije izgurala ženu u prvi plan. Lokalna razina je možda čak i djelomično ublažila ovu nepravdu ili pak entitetski ili državni parlamenti gdje žene čine između četvrtine i trećine ukupnog broja zastupnika. Na čelu javnih poduzeća također su bili muškarci. Prosjek kvari Republika Srpska gdje je čelična energetska žena na čelu tamošnje elektroprivrede.

Večernji list zbog toga zajedno s američkim Veleposlanstvom danas organizira okrugli stol posvećen upravo ulozi i položaju žena u društvu u BiH. Iskustva nisu jedinstvena, niti jednaka iz različitih dijelova zemlje. Okrugli stol “Razmjena iskustava u ostvarivanju prava žena u BiH” prigoda je da se predstave i drukčija iskustva i što je najvažnije prestane s podcjenjivačkom praksom prema ženama. A ugledne gošće iz SAD-a i BiH koje su upravo primjer uspjeha uprijet će prstom kako stvari mijenjati u BiH.

Zoran Krešić , večernji.ba

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Reagiranja

HASANBEGOVIĆ O ODLUCI USTAVNOG SUDA: ‘Ova odluka je povratak cenzure iz vremena komunizma’

Objavljeno

na

Objavio

“NDH bila nacistička i fašistička tvorevina”: Ustavni sud donio važnu i dalekosežnu odluku.

Hoće li se sada zabraniti knjige u kojima se iznose povijesne interpretacije suprostavljene odluci Ustavnog suda? Hoće li one biti proglašene protuustavnom literaturom, pita Hasanbegović

Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima još nije dalo preporuke za tretman tih režima, a Ustavni sud već je jasno definirao NDH kao negaciju temeljnih vrednota ustavnog poretka Hrvatske.

Stoga je teško očekivati da bi Vijeće svojim preporukama, koje Vlada namjerava pretočiti u zakon, moglo ići ispod razine odluke Ustavnog suda kojom je poništena odluka Općinskog vijeća Čačinaca od 11. travnja 1997., a kojom je jedna ulica dobila naziv 10. travnja. Izdvojeno je mišljenje imao sudac Miroslav Šumanović, izabran prošle godine kao kandidat HDZ-a, koji smatra da nije na Ustavnom sudu da određuje povijesne istine i da ne postoji društveni konsenzus o karakteru NDH.

Prije desetak dana skupina povjesničara, među kojima je i Zlatko Hasanbegović, uputila je apel protiv propisivanja službene istine. Njega je dosad online potpisalo preko tisuću ljudi. Hasanbegović ističe da su htjeli upozoriti upravo na stvari kakva je odluka Ustavnog suda.

– Značajan dio ozbiljne srednjostrujaške historiografije krši tu odluku. Hoće li se sada zabraniti knjige u kojima se iznose povijesne interpretacije suprostavljene odluci Ustavnog suda? Hoće li one biti proglašene protuustavnom literaturom?

Ova odluka predstavlja poziv na povratak cenzure iz vremena komunizma. Moj bi stav bio jednak i da je Ustavni sud, skupina nekompetentnih ljudi izabranih temeljem političke trgovine, procjenjivao jugoslavenski komunizam. Pozivam premijera Plenkovića da raspusti Vijeće, jer je Ustavni sud već dao pravorijek, rekao nam je Hasanbegović.

Dakle, podizanje (vraćanje) biste Ive Lole Ribara i crvena zvijezda petokraka sukladne su ustavnim vrednotama hrvatske države. Za Dom spremni i Ulica 10. travnja nisu.
Još malo pa će i svi Hrvati koji su rođeni 10. travnja biti proglašeni protuustavnom kategorijom. Jadni smo, da jadniji ne možemo biti.

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

200.000 Katalonaca na ulicama zbog uhićenja nezavisnih aktivista

Objavljeno

na

Objavio

Oko 200 tisuća Katalonaca preplavilo je u utorak regionalni glavni grad Barcelonu zahtijevajući oslobađanje dvojice nezavisnih aktivista uhićenih dan ranije pod optužbom za poticanje na pobunu.

Jordi Sanchez i Jordi Cuixart, čelnici dviju vodećih separatističkih skupina Assemblea Nacional Catalana (ANC) i Omnium Cultural, zadržani su u pritvoru bez mogućnosti plaćanja jamčevine, pod istragom za poticanje na pobunu organiziranjem prosvjeda 20. i 21. rujna zbog akcije španjolske policije usmjerene protiv katalonskih separatista.

Zagovornici katalonskog samoodređenja izašli su na ulice zahtijevajući njihovo oslobađanje. Nosili su svijeće i transparente s natpisima “Sloboda političkim zatvorenicima” i “Europo, pomozi nam”, te uzvikivali slogane poput “Niste sami” i “Van španjolskoj pravdi”.

Glasnogovornik katalonske separatističke vlade u utorak je izjavio kako uhićenja pokazuju španjolske institucije u gorem svjetlu nego za vrijeme diktatorskog Frankova režima.

“Ono što frankistički Sud javnog ćudoređa nije nikada učinio uspijeva njegovom sudskom nasljedniku 21. stoljeća”, kazao je glasnogovornik i ministar u katalonskoj vladi Jordi Turull nakon sastanka kabineta regionalne vlade u Barceloni.

Točno u podne na tisuće je ljudi u Barceloni prestalo s radom i izašlo na ulice zahtijevajući oslobađanje pritvorenika.

Uoči večernjih prosvjeda, Turull je najavio sudjelovanje regionalnih ministara ali ne i katalonskog čelnika Carlesa Puigdemonta, te pozvao sudionike na miran protest.

Dužnosnici španjolske vlade ustraju u tome da su uvjeti pritvora zakoniti i odobreni od strane nezavisnog suca, bez političkih pritisaka. “Tu ne možemo govoriti o političkim zatvorenicima, već o političarima koji su zatvorenici”, rekao je u Madridu ministar pravosuđa Rafael Catala.

Zadržavanje Sancheza i Cuixarta u pritvoru moglo bi, međutim, dovesti do eskalacije sukoba koji je dosad bio uglavnom miran, ali koji već poprima obrise najozbiljnije političke krize u Španjolskoj od neuspjelog državnog udara 1981.

Premijer Mariano Rajoy dao je Puigdemontu rok do četvrtka da opozove proglašenje nezavisnosti ili se suoči s aktivacijom članka 155. španjolskog ustava koji bi Madridu omogućio stavljanje pod kontrolu katalonske vlade i raspuštanje tamošnjeg parlamenta, te upotrebu sile u provođenju zakona.

facebook komentari

Nastavi čitati