Pratite nas

Članstvo balkanskih država u EU potvrđeno kao strateški cilj

Objavljeno

na

Ulazak država Zapadnog Balkana u EU predstavlja politički, ekonomski i strateški cilj, zaključio je na konferenciji u Berlinu predsjednik EK Jose Manuel Barroso. Domaćin konferencije bila je njemačka kancelarka Merkel.

balkanske drzave eu

Konferencija država zapadnog Balkana i EU u Berlinu bila je važan signal po pitanju europske perspektive za sve zemlje Zapadnog Balkana, čiji su premijeri i ministri sudjelovali na ovom skupu”, rekla je njemačka kancelarka Angela Merkel, otvarajući u sjedištu vlade press-konferenciju sa predsjednikom Albanije Edijem Ramom i predsjednikom Europske Komisije Joseom Manuelom Barrosom.

Kancelarka Merkel je naglasila da je državama Zapadnog Balkana mjesto u EU Kancelarka Merkel je naglasila da je državama Zapadnog Balkana mjesto u EU

„Konferencija je zaživjela nakon što smo se zapitali kako bismo mogli na odgovarajući način podsjetiti na to da je prije 100 godina počeo 1. Svjetski rat, prije 75 godina 2. Svjetski rat a prije 25 godina došlo do okončanja hladnog rata što je dijelovima Europe donijelo novu nadu. A onda su se 90-tih godina u regiji Zapadnog Balkana rasplamsali ratni konflikti. To što su se osam premijera, ministara gospodarstva i ministara vanjskih poslova u četvrtak (28.8) kao gosti okupili kod nas u Berlinu je plod činjenice da se posljednjih godina u Njemačkoj puno toga dogodilo i da postoji spremnost na suradnju u cilju dobrobiti ljudi na Zapadnom Balkanu. Europska komisija, Europska unija i sve njene članice žele pomoći u tome.“

Austrija domaćin narednog susreta

Kancelarka je naglasila da će naredne godine domaćin druge konferencije posvećene Balkanu biti Austrija. „Želimo pokazati da ovaj susret nije samo događaj dana, već da mi iz toga pravimo radni proces jer pred nama je puno toga da se uradi. Radi se i o političkom rješavanju problema, posebno između Srbije i Kosova, gdje smo u posljednje vrijeme ostvarili velike pomake. Riječ je i o pitanju formiranja vlade nakon izbora u Bosni i Hercegovini. Nadamo se da ćemo na oba polja naredne godine odmaći korak naprijed.”

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav BevandaPredsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda

Merkelova je ponovila da je akcent konferencije bio na regionalnoj suradnji, da se razgovaralo o prometnim projektima i projektima infrastrukture, jer je cilj da ljudi imaju što više dodirnih točaka, da se susreću i da privreda može djelovati na zajedničkom prostoru. A onda je izrekla rečenicu koja je definitivno pobila sve ranije navode o umoru od proširenja. „ Želimo da proces učlanjenja protiče brže. „

Velika očekivanja stanovnika regiona

Naglasila je da je to u rukama svake zemlje ponaosob ali da ljudi u regionu imaju velika očekivanja i da žele veliki napredak po pitanju suzbijanja nezaposlenosti. A onda je lopticu prebacila predsjedniku Europske komisije. „ Od gospodina Barrosa sam jasno čula da je EK spremna da pomogne“. Dodala je i da je komesar EU za privredu Oettinger sa ministrima privrede razmatrao važnost energetskih projekata u regionu, a da je komesar za proširenje Stefan Fuele bio na sastanku u vili Borsig skupa sa ministrima vanjskih poslova. Merkel je podcrtala značaj konferencije, na koju je pozvala sve značajne političare iz Berlina i Brisela, ali i stotinjak gospodarskih predstavnika.

Dogovoren nastavak saradnje na svim nivoima Dogovoren nastavak suradnje na svim nivoima

Skup je okončan zaključcima u kojima se kaže će se sve strane pojačano zalagati za dalje konkretne korake u reformskom procesu, ali i rješavanju svih otvorenih bilateralnih pitanja i unutarnjih problema. Podcrtano je i da će se naredne godine u Austriji na drugoj konferenciji napraviti prvi bilancu i vidjeti šta se sve za godinu dana postiglo. Do 2018. će se na narednim konferencijama kontinuirano nastaviti proces i rad na ključnim pitanjima za Zapadni Balkan.

Poboljšati međusobnu saradnju, rješavati probleme

Svi sudionici konferencije su se složili da je neophodno rješavati bilateralna pitanja što je moguće prije. Premijeri Srbije i Kosova su izrazili odlučnost da ubrzaju proces normalizacije odnosa. Mora se razriješiti i spor oko imena između Grčke i Makedonije i pokazati spremnost na kompromis. Zemlje Zapadnog Balkana su se složile da intenzivnije sarađuju uz pomoć regionalnih organizacija kakva je Regional Cooperation Council.

Šefovi diplomatija su imali odvojen sastanak s njemačkim kolegom Steinmeierom Šefovi diplomacija su imali odvojen sastanak s njemačkim kolegom Steinmeierom

Zemlje su se obvezale i na dalje mjere za suzbijanje korupcije i kriminala. Predviđena je čak “nulta tolerancija” za korupciju. U zaključcima se traži nastavak reformi u pogledu stvaranja nezavisnog sudstva i pravne države. Sudionici konferencije su se obavezali i na jačanje pluralističkih medija i nezavisnih sindikata. Ministarstvo vanjskih poslova u Berlinu će u tom cilju organizovati workshop za 12 vodećih novinara iz zemalja regiona. Njemačka je ujedno, kaže se u završnom dokumentu, spremna da sprovede dodatne mjere, kako bi zemlje regiona ohrabrila na korištenje sredstava iz evropskih pretpristupnih fondova .

Rama pozdravio angažman kancelarke Merkel

 

Predsjednik Albanije Edi Rama sa kancelarkom Merkel Predsjednik Albanije Edi Rama sa kancelarkom Merkel

Albanski predsjednik Edi Rama se u ime država Zapadnog Balkana zahvalio kancelarki za njenu inicijativu u pravcu zemalja Zapadnog Balkana. Zahvalio se i predsjedniku Europske komisije Barrosu, koji je spremno pristao da podrži kancelarkinu inicijativu. Rekao je i da je jako važno da kancelarka Merkel preuzima vodeću ulogu kada je u pitanju region Zapadnog Balkana. „Obavezujemo se nastaviti reformski kurs, imamo dug put pred sobom, to znamo. Moramo štititi i vjersku harmoniju i toleranciju u svojim zemljama i boriti se i dalje da na jednom prostoru muslimani i hrišćani žive skupa i to u miru i blagostanju. Kako vi kao Europa možete nama pomoći, tako i mi možemo pomoći vama!”, rekao je Rama.

Jose Manuel Barroso se također zahvalio kancelarki za podršku za, kako je rekao, „agendu Zapadni Balkan“. I sa svoje strane on je podvukao da Brisel želi da zemlje Zapadnog Balkana dugoročno sve postanu članice Unije i da im se na taj način osigura stabilnost i prosperitet. Pohvalio je napredak u Hrvatskoj i rekao da su značajni koraci postignuti i u Srbiji, Makedoniji i čak na Kosovu. Jedino BiH nije spomenuo. Rekao je će EU izdvojiti skoro 12 milijardi za pomoć regionu do 2020. godine, od toga skoro 20 posto za regionalne projekte. Dodao je da ljudi u zemljama regiona prate šta se događa u Berlinu i da je važan signal kada se uputi jasno „Da!“ u korist pristupa njihovih zemalja EU.

Nakon press konferencije održana je radna večera sa premijerima i ministrima na kojoj je razmijenjeno sve što je dogovoreno na današnjoj konferenciji . Saslušani su i mladi ljudi iz regiona, koji su iznijeli svoje nade i očekivanja od konferencije. Kancelarka je tome pridala veliki značaj i rekla da vjeruje da će to isto biti inspiracija „da ne popustimo u naporima ka cilju kako bi od regiona napravili ne samo uspješniji ekonomski već i politički prostor. “  DW.de

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Američki nosač zrakoplova patrolirao vodama istočno od Korejskog poluotoka

Objavljeno

na

Objavio

Nosač zrakoplova USS Ronald Reagan

Američki nosač aviona na nuklearni pogon Ronald Reagan u četvrtak je patrolirao vodama istočno od Korejskog poluotoka, u demonstraciji pomorske i zračne sile čiji je cilj upozoriti Sjevernu Koreju da ne poduzima bilo kakvu vojnu akciju.

Taj najveći ratni brod američke mornarice u Aziji, težak 100.000 tona, s posadom od 5.000 mornara, plovio je oko 160 kilometara, te je s njegove palube načinjeno skoro 90 letova borbenih aviona F-18 Super Hornet, navodi agencija Reuters.

Posada američkog broda izvodi vježbe s južnokorejskom mornaricom u kojima sudjeluje 40 ratnih brodova od Žutog mora zapadno od tog poluotoka do unutrašnjosti Japanskog mora.

”Mi smo ovom i mnogim drugim vježbama jasno pokazali da smo spremni braniti Republiku Koreju”, rekao je američki kontraadmiral Marc Dalton, komandant udarničke grupe.

Zvaničnici Sjeverne Koreje su to okupljanje ratnih brodova nazvala “probom za rat”.

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Bakir Izetbegović: Moj otac Alija je pred smrt ostavio BiH Erdoganu u amanet, da skrbi o njoj

Objavljeno

na

Objavio

Bošnjački član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović ponovo je u četvrtak eksploatirao problematičnu tezu po kojoj je njegov pokojni otac Alija prije smrti sadašnjem predsjedniku Turske Recepy Tayyipu Erdoganu povjerio ulogu svojevrsnog skrbnika nad BiH.

Sudjelujući u obilježavanju četrnaeste obljetnice smrti Alije Izetbegovića koji je bio prvim predsjednikom Predsjedništva BiH kao samostalne države, njegov sin je novinarima u Sarajevu kazao kako je veza između njegova oca i sadašnjeg turskog predsjednika bila veoma važna, a o tome svjedoči kako je Erdogan bio jedna od posljednjih osoba s kojom je razgovarao prije smrti.

“On (Alija) je u njemu je prepoznao budućeg jakog lidera i ostavio mu u amanet brigu za BiH. Ja mislim da Erdogan itekako dobro nosi taj amanet”, kazao je Bakir Izetbegović.

Na reakcije u povodu konstatacije o Erdoganu kao osobi kojoj je BiH ostavljena na skrb nije trebao dugo čekati a prvi je to učinio Izetbegovićev ogorčeni politički protivnik Milorad Dodik.

Kazao je kako je ta izjava “skandalozna i opasna” poručivši kako Bakir Izetbegović Erdoganu može dati na čuvanje samo ono što je katastarsko vlasništvo njegove obitelji.

“U BiH žive dva kršćanska naroda u čije ime Alija nikada nije govorio niti je imao mandat govoriti”, kazao je Dodik.

Sam Bakir Izetbegović u stalnim je kontaktima s Erdoganom, a jedan drugoga redovito oslovljavaju s “brate”. Zbog tako bliske suradnje Izetbegović je često izložen kritikama i optužbama da BiH dovodi u poziciju turskog vazala na Balkanu.

Turska se posredstvom svog veleposlanstva u Sarajevu izravno uključila u obilježavanje ovogodišnje obljetnice smrti Alije Izetbegovića i to ponudivši u četvrtak sarajevskoj publici premijeru turskog televizijskog dokumentarca pod naslovom “Alija, posljednji bedem islama”.

U filmu se veliča lik i djelo pokojnog bošnjačkog lidera, no čak je i njegovu sinu koji je nazočio projekciji zasmetao naslov koji je ocijenio “malo pretencioznim i jednodimenzionalnim”.

“Alija je naravno čovjek koji je borac za obranu islama na ovim prostorima, ali je bio i borac za demokraciju, slobodu, uvođenje višestranačkog sustava te obranu multietične supstance u BiH”, kazao je Bakir Izetbegović komentirajući film.

Začudio se ipak što se nitko u BiH nije sjetio snimiti film o njegovu ocu pa su to morali učiniti Turci koji su otišli i korak dalje jer njihova državna televizija TRT producira igrani serijal o Aliji Izetbegloviću koji se još snima.

Višnja Starešina: Pomozimo Bakiru vidjeti mudžahedine

facebook komentari

Nastavi čitati