Pratite nas

BiH

Čović: Bez Plenkovića i Stiera BiH ne bi mogla podnijeti zahtjev EU

Objavljeno

na

“Predsjedniče, predsjedniče, može li autogram”, dozivala su trčeći za hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem djeca kod Franjevačkog samostana u Mostaru i novog Doma za siromašne studente, a on je nakon malo vremena uljudno odgovorio svima njima i udovoljio željama. U jednome trenutku i olovka je prestala pisati pa je uskočio fra Iko Skoko koji je zajedno s provincijalom fra Miljenkom Štekom i fra Ivanom Ševom dočekao premijera. Jednome od dječaka se čak Plenković potpisao i na nogometnu loptu uz objašnjenje: “Znaš, ja ti ipak nisam nogometaš”. Onda su uslijedila i škljocanja fotoaparatima, mobitelima, selfieji. Tako se do jučer nedodirljivi pobjednik hrvatskih izbora i premijer s TV ekrana predstavio u posve drugome svakodnevnome svjetlu kao krajnje neposredan i jednostavan.

Protiv podjele BiH

Pa ipak ne s toliko emocija, protekli su i drugi susreti koji su pokazali i drugo Plenkovićevo lice, odgovornog političara koji svoje izjave ne daje radi publike, nego u kontekstu trenutka i budućih iskušenja. U BiH ih je i previše, a u njihovu rješavanju RH nastoji najviše pomoći. Što zbog sunarodnjaka i same države BiH tako i zbog drugih 1000 kilometara razloga. Hrvatski premijer rekao je, zbrajajući dojmove dvodnevnoga posjeta BiH, da će vlast u Zagrebu nastaviti snažno podupirati euroatlantske ambicije BiH, dok mu je njegov domaćin hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović zahvalio kao i novoj hrvatskoj Vladi ističući kako je pred ovom zemljom jako puno reformi, a među prvima je promjena Izbornog zakona koja bi dovela do približavanja EU i zajamčila jednakopravnost Hrvata.

“Odlučan sam kao predsjednik Vlade pomoći na najkonstruktivniji mogući način koheziju zemlje i njezin europski put te biti jamstvo ravnopravnosti Hrvata u BiH”, rekao je Plenković nakon susreta s Čovićem i drugim dužnosnicima Hrvatskog narodnog sabora BiH koji okuplja najznačajnije hrvatske političke stranke u BiH.

Pri tome je hrvatski premijer otvoreno ponudio pomoć u ispunjavanju upitnika koji će vlasti BiH dobiti u prosincu ove godine kako bismo dobili kandidacijski status. Upitan o odnosima između Hrvata i Srba u BiH te kritikama koje su upućene predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku zbog održavanja referenduma, a koji s druge strane podupire HDZ BiH, Plenković je rekao kako su odnosi lokalnih bh. partnera nešto na što Zagreb neće utjecati, ali da snažno podupire stabilnost zemlje.

“Hrvatska podupire cjelovitu BiH, protiv smo svih tendencija koje bi vodile njenoj destabilizaciji i svojevrsnoj dezintegraciji. Sve tendencije koje bi mogle destabilizirati zemlju i onemogućiti njezin europski put, naravno, ne podržavamo”, objasnio je Plenković navodeći da je takav stav i glede referenduma koji je bio u RS-u. Hrvatski član Predsjedništva BiH koji je i predsjednik HNS-a BiH Dragan Čović istaknuo je kako je, zahvaljujući angažiranju predsjednika Plenkovića, ministra Stiera i drugih bivših hrvatskih eurozastupnika, BiH bila u stanju podnijeti zahtjev za članstvo u EU.

“Da nije bilo pomoći gospodina Plenkovića, Stiera i drugih zastupnika u Europskom parlamentu, ja sam posve siguran da mi uopće ne bismo uspjeli s predajom našega zahtjeva od 15. veljače ove godine. Mi ćemo u prosincu dobiti upitnik i nadam se do kraja sljedeće godine dobiti status kandidata. I dalje nastojimo biti predvodnici na tome putu”, rekao je hrvatski član Predsjedništva BiH.

Ne tolerirati nasilje

Čović je naveo kako će hrvatska strana u BiH ostati predvodnik euroatlantskoga puta, a uvjet za približavanje EU bit će i izmjena Izbornog zakona koji bi trebao riješiti pitanje hrvatske nejednakopravnosti. 
“Naš glavni naglasak je na jednakopravnosti hrvatskog naroda ovdje institucionalno i ustavno. U kontekstu približavanja Europskoj uniji mi ćemo morati provesti presudu Suda za ljudska prava u Strasbourgu do kraja siječnja. To je jedno od vitalnih pitanja koje uključuje izmjenu Izbornog zakona kako bi se mogao nastaviti taj put”, istaknuo je Čović.

Komentirajući nasilje u Stocu kada su aktivisti više bošnjačkih političkih stranaka prekinuli održavanje lokalnih izbora, Čović je rekao kako očekuje da se to nasilje neće tolerirati. 
“To je grubi incident koji je bio udar na državu i njezin poredak jer se grubo napalo predstavnike državne vlasti koji su provodili izbore”, dodao je. Premijer Plenković s izaslanstvom jučer je u Mostaru odvojeno razgovarao i s rektoricom Sveučilišta Ljerkom Ostojić, te ravnateljem Sveučilišne kliničke bolnice u Mostaru Antom Kvesićem.

“Mostarsko sveučilište postalo je iznimno atraktivno i za mlade Hrvate iz Hrvatske. Čak 20 posto polaznika dolazi iz RH. Bolnica je na visokoj razini i mladi ljudi koji se educiraju na Medicinskom fakultetu ostaju ovdje. To je sve jedna dobra potvrda da je Mostar postao sveučilišno i medicinsko središte”, rekao je Plenković.

On je na kraju posjeta Mostaru posjetio i Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru te razgovarao s ravnateljem Ivanom 
Vukojom, piše Zoran Krešić/VečernjiList.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

BiH

Na Mosoru obilježena 71. obljetnica smrti „Škripara“

Objavljeno

na

Objavio

Svetom misom zadušnicom i polaganjem vijenaca na Mosoru (široki Brijeg) je u nedjelju, 17. rujna, obilježena 71. obljetnica smrti  „Škripara“ koji su mučki ubijeni 18. rujna 1946.

Marijofil Mandić, Zlatko Ćavar, Jure Zovke, Božo Hrkać, Jakiša Alpeza, Vidak Prskalo, Veselko Rezić, Ivan Jurčić, Ivan Kolobarić i Ivan Katura imena su ubijenih “Škripara”, za čije ubojstvo nitko nikada nije procesuiran.

Prije služenja svete mise, održana je procesija do groba pobijenih “Škripara”.

Na grob stradalih Škripara vijenac je položilo izaslanstvo Grada Širokog Brijega, Gradski vijećnici Stjepan Marić i Vlado Ćorić, zastupnik u Skupštini ŽZH Ivan Damjanović i Marko Ćavar.

Vijenac su također položili članovi navijačke skupine “Škripari” koji ponosno nose njihove ime.

Nakon svete mise domaćini i njihovi gosti uživali su u prigodnome druženju.

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Krešić: Vehabijske zajednice u BiH su mnogobrojne

Objavljeno

na

Objavio

Pokazalo se da su vehabijske zajednice u BiH mnogobrojne, umrežene, s tisućama članova i sljedbenika te s mnogostruko više simpatizera među “običnim”, autohtonim stanovništvom u BiH.

”Činjenica je da je tema radikalizacije u Bosni i Hercegovini svakodnevna i da se o tome govori svakojako.

U više navrata upozoravao sam na taj problem te smo ga i prepoznali kroz strategiju za prevenciju i borbu protiv terorizma”, kazao je Mijo Krešić, zamjenik ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine u intervjuu za Hrvatski medijski servis.

Dodao je kako i isto tako i činjenica da i ”naši partneri vode računa o stanju u Bosni i Hercegovini, tako da vrlo često imamo različite informacije o tome”.

”Pojavom tzv. Islamske države na prostoru Iraka i Sirije, to je pitanje u Bosni i Hercegovini vrlo brzo artikulirano u velikom kapacitetu.

Pokazalo se, naime, da su vehabijske zajednice u Bosni i Hercegovini mnogobrojne, umrežene, s tisućama članova i sljedbenika te, što je najopasnije, s mnogostruko više simpatizera među “običnim”, autohtonim stanovništvom u Bosni i Hercegovini. Tako se gotovo neosjetno težište sa stranaca prenijelo na domaće stanovništvo koje je konvertiralo u radikalnu ideologiju”, rekao je Krešić.

Krešić je upozorio na visinu kazni za osobe optužene zbog odlaska na strana ratišta na Bliski istok.

”U ovom dijelu postoje velika nesnalaženja u kojem smjeru treba ići i poduzimati aktivnosti. Neki od njih će izdržati svoje kazne na koje su osuđeni, a da nisu prošli kroz programe deradikalizacije. Činjenica je da će po odsluženju kazne te osobe biti slobodni građani i idoli za sljedbenike ideologija koje su u nastajanju, a koje ne uvažavaju različitosti Bosni i Hercegovini. To je ono što ne bismo trebali nikako ignorirati”, kazao je Krešić.

facebook komentari

Nastavi čitati