Čović: Dijele nas na hercegovačke, posavske i bosanske kako bi lakše vladali nama

4

Rok za provedbu odluke Ustavnog suda BiH glede izmjene Izbornog zakona koji se tiče legitimnog izbora izaslanika u Dom naroda istječe 6. srpnja. Trenutačno se očekuju dvije odluke Ustavnoga suda – oko vitalnog interesa Bošnjaka i neprovedbe odluke o apelaciji glede Izbornog zakona. Kao imperativ, čak i u sadašnjoj situaciji paralize vlasti na gotovo svim razinama, postavlja se izmjena Izbornog zakona. Hrvatski član Predsjedništva i predsjednik HNS-a i HDZ-a BiH Dragan Čović u intervjuu za Večernji list ističe da vjeruje kako će, unatoč taktiziranju bošnjačkih stranaka, do tih izmjena koje Hrvatima daju jednaku priliku odlučivati ipak doći do kraja godine.

Približava se rok vezan uz izmjene Izbornog zakona. Očito neće doći do njegove izmjene. Što onda?

– Očekujem da u oba pojedinačna slučaja nemamo ugroženost vitalnog nacionalnog interesa, ali i da se potvrdi raniji stav o samim odredbama Izbornog zakona. Iako ne želim ni na kakav način prejudicirati, nadam se kako ćemo već najesen morati intenzivno raditi u Parlamentu kako bi se donijelo izmjene zakona uz eventualne korekcije prijedloga HNS-a. Ne robujemo formi toga prijedloga, ali je prevažan dio po kojemu jedan narod ne može drugome birati političke predstavnike kako u klubove domova naroda tako i one za člana Predsjedništva BiH.


Jeste li vodili razgovore sa SDA o HNS-ovu prijedlogu izmjena Izbornog zakona i drugim bošnjačkim strankama i što je s njihovim prijedlogom?

– Njihova prijedloga formalno nema u proceduri, a što se tiče makar izbora člana Predsjedništva, naš je prijedlog uvelike usuglašen sa SDA i ideja o tome došla je iz redova te stranke. To sam rekao eurozastupnicima Predi, Piculi, ali i Wigemarku na sastanku na kojemu je bio i Izetbegović. Zbog čega SDA još uvijek taktizira, ne znam. Jer taj posao ćemo morati završiti u ovoj godini. Bojim se da s druge strane imate klasično nadmudrivanje u Sarajevu po kojemu, čim jedna strana nešto prihvati, druga je protiv. Ako se ne promijeni Izborni zakon BiH, hoće li se održati izbori? – Formalno, izbori se mogu održati, ali provedbu izbornih rezultata nemoguće je izvesti. Nema smisla ući u izborni proces, a ne moći provesti rezultate. Da su nam izmjene Izbornog zakona potrebne, svjesne su mislim i sve tri strane u BiH i međunarodna zajednica.

Često se može čuti pitanje zašto stranke HNS-a ne blokiraju sve procese dok se ne promijeni Izborni zakon ili će pak Hrvati čekati novog Komšića?

– Naše opredjeljenje nije bilo kakva blokada, nego voditi BiH prema EU, unutarnjoj stabilnosti te, naravno, potrebi reorganiziranja odnosa u BiH, što je proces koji će uslijediti nakon izbora 2018. Takvim stavom odgovaramo svima onima koji bi optužili Hrvate, a sami blokiraju procese. U BiH se još uvijek taktizira tko će i kako predati upitnik, Mehanizam koordinacije nitko ne želi provesti. Sve se svodi na to da se zadrži status quo. Stranke HNS-a i HDZ-a zbog toga sve čine kako bi se procesi događali i zato vjerujem da ćemo dobiti potpore za izmjenu Izbornog zakona. U suprotnom, bavit ćemo se sami sobom. Nažalost, sada imamo opći zastoj od županija do države jer nemamo povjerenja i partnerstva, rekao je Čović za Večernji list.

Kako potaknuti redefiniranje odnosa triju naroda ili riskiramo da u BiH dođe do stanja trajnog zamrznutoga konflikta?

– Siguran sam da do izbora nećemo napraviti značajniji iskorak. Već sada se određene stranke pregrupiraju, biraju partnere za izbore i u takvome ozračju nije moguće voditi velike procese. Moj nedavni razgovor s Dodikom u Banjoj Luci neki su tumačili kao pravljenje novog saveza, a razgovarali smo o praktičnim, životnim temama. Razgovarao sam ovoga tjedna s Radončićem o svim problemima, kao i Izetbegovićem te nositeljima vlasti u FBiH… kako bismo potaknuli promjene jer smo u krizi. Redefiniranje odnosa među narodima moguće je jedino praviti izmjenom Ustava do koje će morati doći. Nakon izbora treba tražiti žurno rješenje ustavnog preuređenja kako ne bismo imali prepreke kakve danas imamo, a da s druge strane osiguramo jednakost sva tri konstitutivna naroda.


Posljednjih dana u javnosti su se pojavile priče o problemima u HNS-u, da pojedine stranke uvjetuju, istupaju. Kako to komentirate?

– To je potvrda da je predizborna kampanja počela. S nekim članicama HNS-a već se dugo pregovara u redovima Bošnjaka. Traži se alibi kako bi pokušali naštetiti HNS-u. No, HNS je toliko snažan da mu se ne može naštetiti. Ali evidentno je da netko u svrhu idućih izbora ima potrebe stvarati ozračje nezadovoljstva. A sve odluke na Predsjedništvu HNS-a donose se jednoglasno. I to očito nekome smeta. Svakome je dopušteno ponuditi prijedlog. A možda je upravo to problem što je HNS počeo nuditi prijedloge prema vani?! – To jest jedan od važnijih problema. Kada smo predložili izmjene Izbornog zakona usvojen je u svim tijelima HNS-a. Kada je sve završeno, onda netko komentira kako je trebalo drukčije. S druge strane, i dobar dio stranaka u Glavno vijeće i pojedine odjele nije predložio svoje ljude, a onda su nezadovoljni i komentiraju rad HNS-a. Unatoč svemu, HNS je uvelike zaživio i mnogima smeta jer je velika snaga. Uvezao je nacionalno biće Hrvata i bez njega se ne mogu donositi odluke u BiH.


Okupljanja pojedinih stranaka podsjeća na stvaranje protuhrvatske platforme, alijanse, kao što je to bilo u prošlosti. Kako na to gledate?

– Jedan dio bošnjačkih stranaka to radi na desnici i na ljevici. Ako bi i uspjeli, ponovili bi recept alijanse ili platforme koje su napravile najveću štetu i zastoje u BiH. S druge strane, kada pojedinačno razgovarate s predsjednicima tih stranaka, sve to demantiraju i poručuju kako ne žele ponovno uime Hrvata donositi odluke. Ali kada vidite Hrvate koje se motivira da govore protiv stajališta HNS-a i HDZ-a, jasno je da se sve radi u cilju podjele Hrvata. Cilj je unijeti razdor u Posavinu, razdvojiti središnju Bosnu od Hercegovine, kako bi lakše nama vladali. To su ljudi koje danas vidite na ekranima, koji zarađuju na činjenici da sudjeluju u podjelama Hrvata, razne paraslužbe, prokazani spletkaroši. To neće dopustiti ni HNS ni HDZ jer svako rješenje za Hrvate sažima ideju svih prostora BiH.

Uvijek ste optimistični, ali nedavno ste rekli kako će vlast sljedećih godinu i pol biti na “infuziji”?!

– Objektivno govoreći, izgubili smo parlamentarnu većinu. Ne možemo se dogovoriti o ključnim stvarima koje bi trebale biti žila kucavica investicijskog zamaha, primjerice, trošarinama kada je u pitanju izgradnja cesta. Oko toga su se SDS i SDA podijelili. Nakon toga je pozivan drugi partner SNSD da pomaže. Zagovaram da u ostatku mandata držimo ovo malo partnerstva koje imamo kako bismo ključne planove iz Reformske agende proveli. Teško možete objasniti obećanja o 100.000 radnih mjesta ili investicije u autoceste, energetiku, a imate potpuni zastoj. U Parlamentu padaju zakoni o šumama, MIO-u… Sve se blokira. Ako se pokaže povjerenje, sve obveze koje stoje ispred nas mogu se okončati u mjesec i pol dana.

Bilo je govora o rekonstrukciji Vijeća ministara BiH, ulasku SNSD-a u vlast te stabilizaciji većine na državnoj razini?

– To nije bila tema razgovora između Dodika i mene prošli tjedan. SNSD je na izvjestan način dio parlamentarne većine kada govorimo o određenim zakonima. Kada je izvršna vlast u pitanju, ne želim govoriti uime Dodika, no mogu reći da je preiskusan političar da bi upao u takvu napast. On će jasno željeti pokazati da ova struktura srpskih predstavnika nije u stanju odgovoriti tom pozivu, ali sve u cilju pobjede na sljedećim izborima. Zato nije realno ni moguće napraviti rekonstrukcije na državnoj razini, kao ni u entitetima, županijama.

Zašto se ne provodi Mehanizam koordinacije, završava upitnik…, ne napreduje se prema EU?!

– Nažalost i ovdje imamo taktiku zaobilaženja identičnu onoj kao kada smo donosili Mehanizam koordinacije. A sve treba proći kako se preciziralo kroz Mehanizam koordinacije. Trebale su nam tri godine da se usuglasimo, a dva smo ga puta usvajali na Vijeću ministara. Svi koji misle da i dalje mogu blokirati procese, neće uspjeti. Možda će nam oduzeti dva-tri mjeseca, ali to neće imati učinka. Sljedećeg mjeseca preuzimam predsjedanje Predsjedništvom i naša inicijativa je ubrzati dinamiku kao što smo to radili i u prethodnoj rotaciji. Čak i kada smo predavali zahtjev za EU bilo je različitih komentara, da je preuranjen, nevjerodostojan, a onda je prihvaćen. I sada čujemo kako ćemo status kandidata dobiti 2020., ali ja vjerujem u ovom mandatu. Činjenica je da pravih zapreka nema. Jedine su one političkog nepovjerenja i sitna izigravanja kako bismo imali još iseljavanja ljudi i drugih problema. Tvrdim da su Hrvati danas najsnažniji kao europski narod. Mi smo danas pred vratima rješenja.

Idete u Beograd na inauguraciju predsjednika Aleksandra Vučića. Dobiva li Srbija novo lice?

– Na inauguraciju idu sva tri člana Predsjedništva. Srbija se sigurno stavlja u epicentar događanja na području JI Europe. Koliko će u tome uspjeti i koliko s time idu druge zadaće koje se moraju napraviti u preslagivanju odnosa istočno od BiH, ne znam, ali Vučić je takvu ulogu preuzeo i njome je zadovoljan. Kada smo imali razgovore kroz proces “Brdo-Brijuni” i kada se vodila rasprava između lidera Srbije, Kosova, Crne Gore, Makedonije, Albanije, jasno je istaknuta liderska pozicija Vučića koji želi riješiti probleme koji postoje, rekao je Čović za Večernji list.

Kako gledate na rasplet krize u RH i koliko ova Vlada može biti od pomoći BiH i Hrvatima?

– Možda će zvučati šokantno ako kažem da ova Vlada ili RH ne trebaju uopće pomagati Hrvatima u BiH. Trebaju pomagati sebi preko Hrvata u BiH. To su dvije različite teze. Hrvatska, ako misli dugoročno imati demografsku i razvojnu strategiju, mora imati jasan odnos prema susjedu s kojim dijeli 1000 km granice. Sada imamo Vladu, predsjednicu, većinu u Saboru koja identično gleda na ta pitanja kao i mi. Vitalni je interes Hrvatske s druge strane imati one koji su nekada bili čuvari granice. Danas se iz Hrvatske u BiH prodaje robe u milijardama, a konzumenti su dominantno opet Hrvati. Ovaj prostor demografski neće moći dugo zadovoljiti potrebe Hrvatske i tu će strategiju morati promijeniti na način ne da potiču odlazak mladih Hrvata odavde nego ih očuvaju. A to znači jačanje bolnica, sveučilišta, obrazovanja, podizanje kvalitete života. Na nama je zajedno graditi tu strategiju. S premijerom Plenkovićem surađujemo izvrsno po puno elemenata o kojima sam do sada govorio, s predsjednicom imamo skoro svakodnevne kontakte o potrebi da se zaštite interesi Hrvata u BiH kao konstitutivnoga naroda. To je za nas prevažno. S druge strane, ne samo Hrvatskoj, jasno je da su Hrvati strateški partneri i jedini koji danas traže sustavno organiziranu, ali pravednu BiH.

Sudjelovali ste na konferenciji Haaškog suda jučer u Sarajevu, a nedavno ste posjetili šestoricu Hrvata u haaškom pritvoru. Kako gledate na presudu u studenome, ali i zatvaranje Haaškoga suda?

– Prošle godine bio sam sa svima zajedno u Haagu, a ovoga puta sam se susreo pojedinačno s petoricom Hrvata – Jadrankom Prlićem, Brunom Stojićem, Valentinom Ćorićem, Milivojem Petkovićem i Slobodanom Praljkom, a Berislav Pušić je u Zagrebu. Oni očekuju drugostupanjsku presudu za nekoliko mjeseci, a kako ih osobno sve poznajem, želio sam čuti kako su, kako izdržavaju. Dovoljno je znati da su prije 13 godina otišli u pritvor i nakon toga imaju posve drukčiji režim života. Suočavaju se i s bezbroj dezinformacija. Uvjereni su da nemaju zašto biti krivi, a kamoli da su dio navodnog zajedničkog zločinačkog pothvata. Netko će kazati da nije državnički obići ih, ali mislim da je to više nego državnički potez u ovakvoj BiH, čime se šalje poruka da tim ljudima nismo ni na koji način okrenuli leđa. Svatko treba odgovarati za zločine koje je počinio, bez iznimke. Ali je pri tome bitno osigurati da nemamo selektivnosti primjene prava. Danas imamo na tisuće žrtava za koje se ne zna gdje su i tko je izvršio zločin. Pogledajte samo selektivnost koja se provodi postojanjem dvaju zakona.

Kako ocjenjujete ambicije s održavanja konferencije o nasljeđu Haaškog suda?

– Haaški sud završava rad i nakon toga će funkcionirati poseban mehanizam. Tamo je još 11 ljudi, govorimo o 5 Hrvata i 6 Srba, a za njih će proces trajati. Treba odgovoriti imamo li više povjerenja i pomirenja među sobom nakon što se otvorio taj sud. Potrošene su stotine milijuna, prošlo više od dva desetljeća od završetka rata, a mi smo još kod nekih stvari na početku. Nisu zadovoljne žrtve ni među Hrvatima, Srbima ili Bošnjacima. Kada sam razgovarao s predsjednikom Haaškog suda rekao sam da se procesi trebaju završiti u nekoliko godina koristeći isti sustav vrijednosti, bez selektivnosti ili pak vjerovanja kako je netko žrtva pa da se unaprijed amnestira od odgovornosti.

Imenovana je nova Vlada u Hercegbosanskoj županiji, izabran novi premijer i ministri. Spominjali su se i problemi unutar HDZ-a. Ima li ih?

– Imamo dosta problema u vlasti na svim razinama. Postavlja se pitanje imamo li većinu i u HNŽ-u. Godinu dana se čekalo glede odluke o premještanju Vlade, o sportskoj dvorani… Kada je u pitanju HBŽ, izvjesno vrijeme prepoznali smo problem u komunikaciji predsjednika Vlade s ostalim ministrima. I tu nije nikakav problem unutar HDZ-a, nego izbora pojedinca. HDZ je jednoglasno donio odluku o smjeni premijera i došlo je do preslagivanja unutar srpskog naroda. Vjerujem da će novi premijer s većinom krenuti vrlo dinamično raditi jer imamo nepotrebni zastoj. Vlast čine stranke koje imaju partnerski odnos i nema razloga da sve ne funkcionira. Ne postoji raskol unutar HDZ-a. To će se najbolje pokazati kada se krene s novom strukturom. Ovo je pokazatelj da nismo dobro vodili kadrovsku strukturu unutar HDZ-a. 
Zakon o RTV sustavu koji je predložio HNS ide u parlamentarnu proceduru iako ne postoji stabilna većina.

Ima li se razloga za optimizam?

– Taj prijedlog ide preko Doma naroda, ali neće biti po ubrzanoj, nego redovitoj proceduri. Ovaj zakon će riješiti problem funkcioniranja RTV sustava na isti način za predstavnike hrvatskog, bošnjačkoga i srpskog naroda bez obzira kako to bilo. Sve drugo će stvoriti problem. Vidite koliko se traži način za rješavanje problema financiranja BHRT-a. Svake godine smišljamo modele i u međuvremenu se stalno upozorava da će se ugasiti. Kao HNS i HDZ, tražimo da se ovo pitanje trajno riješi. Prijedlog s više varijanti koji je došao iz HNS-a prihvatljiv je svima i moja procjena je da ćemo ga imati usvojenoga u sljedećih godinu dana. Tim prijedlogom se može pronaći način za financiranje svega onoga što danas čini infrastrukturu, a pri tome želimo posve isključiti mogućnost majorizacije jednoga naroda koja se sada događa. Nije čak bitno sjedi li Hrvat ili priča hrvatski u jednoj od RTV kuća, nego je bitan sadržaj i zastupljenost područja na kojima žive Hrvati, rekao je Čović u intervjuu za Večernji list.

facebook komentari

  • Agromentum

    “…proces koji će uslijediti nakon izbora 2018.” Znači, po Čoviću, mora se ići od izbora do izbora. Procesa nikad dosta… Izbori se približavaju, a on obećava da će se stvari tek nakon izbora popraviti. Pa koga on to u zdrav mozak? Ono što se mora učiniti, to se čini odmah a ne sutra ili nakon nekih izbora. I tako ga tamburaju već godinama…

    • Argus Panoptes

      Čović je još jedan na listi potrošenih političara,savjest mu je čista.Zbog čega ga nebi birali još jednom,kad ništa nije kriv.

      • Agromentum

        Bit’ će zanimljivo čime će on opet sve uvjeriti da ga se bira. Potrošio se i to – dobrim.

  • Istina

    Da, a kažu kako se Draganče već 1993. godine potpisalo latinicom. Sve što ima, a ima puno toga da nisam mogao ni zapamtiti, kaže da je stekao pošteno. Koliko je taj napravio zla hrvatskom narodu, to samo Bog zna. Na žalost Draganče i dalje upravlja čvrstom rukom u dogovoru s Dodikom. Tko vjeruje Dragančetu, ne vjeruje Bogu.