Pratite nas

Čović, Raguž, Komšić i Budimir u izravnoj utrci za vodeće funkcije na sljedećim izborima

Objavljeno

na

Iako je slučaj “Sejdić i Finci” miljama daleko od konačnoga rješenja, čak je po svemu sudeći zgažen i princip potpisan 1. listopada u Bruxellesu, političke stranke, lideri i “vječiti Bogom dani foteljaši” polako razrađuju izborne strategije i lociraju pozicije za koje će se bespoštedno boriti sa svojim ljutim “političkim protivnicima”.

Zbog uhodanoga izbornoga inženjeringa i neusklađenosti Ustava BiH s Europskom konvencijom o ljudskim pravima, traganje za prihvatljivim modelom izbora članova Predsjedništva BiH mjesecima podjednako zabavlja i izluđuje političku javnost u državi.

Bošnjačke i hrvatske elite razvlače presudu Europskoga suda u slučaju “Sejdić i Finci” kao kakvu žvakaću gumu, prvi u udruženom pothvatu uništavanja strategije hrvatskih pregovarača o zasebnom izbornom području, a drugi u grčevitoj dugoročnoj taktici anuliranja izbornih prijevara i osiguranju jamstva da će hrvatski birači sebi u budućnosti birati svoje predstavnike u tijelima vlasti, piše Dnevni list.

Opstrukcije guše optimizam, europska administracija je sve nemoćnija i nervoznija, prijeti isključenjima i financijskim kaznama. S druge strane, radoznala javnost i promatrači se poigravaju uvijek atraktivnim kalkulacijama o kandidatima za vodeće funkcije u državi i njihovom šansama.

Model izbora dva člana Predsjedništva BiH iz Federacije će u mnogome determinirati ambicije i objektivne šanse stranačkih kandidata iz reda bošnjačkoga i hrvatskoga naroda. One jednostavno nisu iste u slučaju izravnoga biranja ili pak neizravnoga izbora u Parlamentu BiH.

Iz jednostavnoga matematičkoga razloga što neke političke stranke čiji lideri žele “napredovati” u karijeri ili možda zadržati svoja politička dostignuća u stranačkom djelovanju su krenuli od nule i teško mogu očekivati da na sljedećim izborima dobiju enormnu potporu birača i ovjere stranačku snagu koja bi ih činila dostojnim i respektabilnim u parlamentarnoj borbi za poziciju člana Predsjedništva BiH.

To se prioritetno odnosi na sadašnjega člana Predsjedništva Željka Komšića i predsjednika FBiH Živka Budimira. Obojica su tek krenuli u razgranavanje stranačke infrastrukture i u ovom trenutku nitko ne može dokučiti njihove izborne domete, iako su i oni svjesni da senzacije ne stižu preko noći bez obzira što je javnost ogorčena i što traži promjene i što doista ima prostora za politički uspon, piše Dnevni list.

Čelnik Stranke pravde i povjerenja Živko Budimir ne krije da ga logika tjera i vodi ka kandidaturi za člana Predsjedništva BiH dok se Željko Komšić oko toga još ponaša dosta “zakopčano”. Pod pretpostavkom da se obojica odluče na izborni boj za najvišu poziciju, njihove šanse bi daleko ipak imale realniju podlogu kod izravnoga izbora.

S obzirom na svoje karizme u biračkom tijelu različitoga nacionalnoga i ideološkoga profila, oni bi mogli kalkulirati, i to se znalo često u prošlosti i događati, da će dobiti znatno više glasova nego njihove stranke. Bi li to bilo dovoljno i presudno za konačne pobjede, znaju samo glasačke kutije.

U eventualnom modelu parlamentarnoga biranja dva člana Predsjedništva iz Federacije ipak uvjerljivu prednost bi imali kandidati iz dvaju HDZ-ova.

S velikim stupnjem sigurnosti se veća sada može kazati kako će Martin Raguž još jednom oprobati potući svoje protukandidate za državno Predsjedništvo dok je u slučaju HDZ-a BiH tako nešto jako rizično i nagađati. Kao i oko svih drugih stvari odlučivat će nedodirljivi autoritet, Dragan Čović. Zapravo, on će odvagati i odabrati između pozicije predsjedatelja Vijeća ministara, što mu je oduvijek bilo primamljivije, i člana Predsjedništva, što mu je nešto manji izazov.

Biti član Predsjedništva BiH je lagodnija svakodnevnica bez pretjeranoga stresa i odgovornosti. U svakom slučaju Čović ili netko drugi, nebitno, i Martin Raguž su favoriti u odnosu na Budimira i Komšića ako se kandidira u možebitnoj parlamentarnoj proceduri gdje mnogo tih prevažnih sitnica ovisi i o ponašanju drugih stranaka.

No, kako se pregovori vrtoglavo guše perfidnim sabotažama i zapali su u glib, stranačke i osobne taktike bi se mogle kovati ipak za model izravnoga izbora članova Predsjedništva BiH, piše Dnevni list.

U takvom raspletu u utrku za hrvatskoga člana Predsjedništva bi, svatko sa svojim ambicijama i šansama, krenuli sigurno Martin Raguž, Živko Budimir, Dragan Čović ili njegov favorit i vrlo izvjesno i Željko Komšić. Modeli izbora ne ostavljaju ravnodušnim niti političke čelnike bošnjačkih stranaka.

Na tom dijelu političke scene će se zasigurno voditi mrtva utrka za člana Predsjedništva između SDA, SDP i SBB bez obzira birali se oni po principu jedan čovjek jedan glas ili u državnome parlamentu.

Bakir Izetbegović i Fahrudin Radončić su kandidati za sigurno klađenje dok je lider SDP-a Zlatko Lagumdžija nepredvidiv i svoje će ambicije skrivati i šanse vagati do zadnjega trenutka.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Pregled

Govor predsjednika Vlade Plenkovića pred Općom skupštinom UN-a

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković nalazi se u New Yorku gdje je na Općoj skupštini UN-a održao govor.

Jedan od učinaka globalizacije je da se svijet suočava s velikim migracijama. Hrvatska je u prošlosti bila suočena s velikom izbjegličkom krizom, ali naš pristup će uvijek biti onaj u kojem će na prvo mjesto stavljati ljude – rekao je Plenković i dodao kako nam je potrebna suradnja kako bi se pozabavili s korijenima problema.

Rekao je kako se moramo fokusirati na diplomaciju i prevenciju te da jedinstveno rješenje nije primjereno za sve zemlje.  – Naš doprinos izgradnji mira bit će i dalje važna komponenta vanjske politike kroz izravno djelovanje kao i kroz dijeljenje naših iskustava s drugim zemljama – rekao je Plenković.

Moramo se više uključiti u borbu terorizma jer je očito da postoji veća potreba za suradnju u toj borbi. Hrvatska u potpunosti podupire rezoluciju Vijeća sigurnosti protiv Sjeverne Koreje – izjavio je Plenković i pozvao Sjevernu Koreju da prestane s testiranjem nuklearnog oružja.

Plenković je rekao i kako svjedočimo sve većim klimatskim promjenama te da se moramo više pozabaviti tim pitanjem. Napomenuo je kako Hrvatska nije bila pošteđena tih promjena te je bila pogođena velikim požarima ali i poplavama. – Hrvatska je predana multilateralizmu – kazao je Plenković pred kraj govora.

Plenković je povodom obilježavanja 25. godišnjice ulaska Hrvatske u Ujedinjene narode na prijamu u New Yorku istaknuo kako je to velika obljetnica, a 22. svibnja 1992. simbolizirao je završetak dugotrajnog nastojanja hrvatske države kako bismo dobili međunarodno priznanje te da možda za nekoga 25 godina nije puno, ali kako je to za nas bio generacijski pothvat.

Plenković je u srijedu navečer u New Yorku održao prijam na koji su stigli mnogi ugledni američki Hrvati, no i visoki dužnosnici poput predsjednika Opće skupštine UN-a Miroslava Lajčaka i europskog povjerenika za proširenje Johannesa Hahna.

Premijer je prethodno održao i predavanje na sveučilištu Columbia gdje je okupljenim studentima govorio o hrvatskim pogledima na Europsku uniju, te među ostalim istaknuo kako su sljedeći ciljevi ulazak u zonu Šengena i u eurozonu.

facebook komentari

Nastavi čitati

Kronika

Kapetan Dragan pobjesnio u sudnici: ‘Ovo je fašistički progon, pa mene je i JNA mrzila’

Objavljeno

na

Objavio

Dragan Vasiljković, poznatiji kao kapetan Dragan, kojega optužnica Županijskog državnog odvjetništva tereti za ratne zločine nad hrvatskim vojnicima i civilima u četvrtak je iznoseći svoju obranu na splitskom Županijskom sudu odbacio krivnju za sve što mu se optužnicom stavlja na teret

Vasiljković je iznio obranu, ali nije želio odgovarati na pitanja sudskog vijeća, optužbe i obrane. Kazao je da je cijeli sudski proces ‘opsesivno fašistički progon‘, a nakon što ga je sudac Damir Romac upozorio da ne vrijeđa nastavio je da od procesa ne bi ostalo ništa ‘kada bi isključili fašizaciju Hrvatske‘.

Odbacio je tvrdnje da je ikada imao veze sa zatvorom na kninskoj tvrđavi upitavši kako netko može biti ratni zarobljenik prije rata s obzirom da je rat u Knin došao 1995.

‘Ja sam dao prijedlog da se zatvor izmjesti i napravi mokri čvor. Ne znam kome je palo napamet da me predstavi kao čuvara zatvora kada je tamo bilo toliko puno policije. Želim reći kako sam 12 godina zatvoren od čega 11 godina bez optužnice. Oduzeli su mi 12 godina života. Čak su i Alojzija Stepinca držali u kućnom pritvoru, a ja sam 12 godina u zatvoru’, kazao je Vasiljković.

U svojoj je obrani kazao i da je Glinu napustio 27. srpnja u 14 sati, a u optužnici ga se tereti da je djela počinio 30. srpnja. Istaknuo je kako je ‘komično’ sve ono što o tom slučaju pišu novine.

‘Veće su šanse da sam zapovijedao Anti Gotovini nego JNA. Pa oni su mene mrzili. Ne samo da nisam počinio ratni zločin nego se zapitajte zašto sam postao to što jesam’, rekao je Vasiljković na kraju svoje obrane.

Vasiljković je optužen da je kao zapovjednik Jedinice za posebne namjene u sastavu paravojnih srpskih postrojbi, odnosno zapovjednik Nastavnog centra za obuku pripadnika specijalnih postrojbi Alfa, postupao protivno odredbama Ženevske konvencije.

Na teret mu se stavlja da je tijekom lipnja i srpnja 1991. u zatvoru na kninskoj tvrđavi te tijekom veljače 1993. u Bruškoj kod Benkovca mučio, zlostavljao i usmrćivao zarobljene pripadnike hrvatske vojske i policije.

Uz to je optužen i da je tijekom srpnja 1991. u Glini, u dogovoru sa zapovjednikom tenkovske jedinice JNA, izradio plan napada na tamošnju policijsku postaju te prigradsko naselje Jukinac, sela Gornji i Donji Viduševac, a potom i njihovo zauzimanje.

Tijekom napada su oštećeni i uništeni civilni objekti, stanovništvo natjerano na bijeg, opljačkana je imovina, a ubijeni su i ranjeni civili od kojih i jedan strani novinar.

facebook komentari

Nastavi čitati