Čović, Raguž, Komšić i Budimir u izravnoj utrci za vodeće funkcije na sljedećim izborima

    0

    Iako je slučaj “Sejdić i Finci” miljama daleko od konačnoga rješenja, čak je po svemu sudeći zgažen i princip potpisan 1. listopada u Bruxellesu, političke stranke, lideri i “vječiti Bogom dani foteljaši” polako razrađuju izborne strategije i lociraju pozicije za koje će se bespoštedno boriti sa svojim ljutim “političkim protivnicima”.

    Zbog uhodanoga izbornoga inženjeringa i neusklađenosti Ustava BiH s Europskom konvencijom o ljudskim pravima, traganje za prihvatljivim modelom izbora članova Predsjedništva BiH mjesecima podjednako zabavlja i izluđuje političku javnost u državi.

    Bošnjačke i hrvatske elite razvlače presudu Europskoga suda u slučaju “Sejdić i Finci” kao kakvu žvakaću gumu, prvi u udruženom pothvatu uništavanja strategije hrvatskih pregovarača o zasebnom izbornom području, a drugi u grčevitoj dugoročnoj taktici anuliranja izbornih prijevara i osiguranju jamstva da će hrvatski birači sebi u budućnosti birati svoje predstavnike u tijelima vlasti, piše Dnevni list.

    Opstrukcije guše optimizam, europska administracija je sve nemoćnija i nervoznija, prijeti isključenjima i financijskim kaznama. S druge strane, radoznala javnost i promatrači se poigravaju uvijek atraktivnim kalkulacijama o kandidatima za vodeće funkcije u državi i njihovom šansama.

    Model izbora dva člana Predsjedništva BiH iz Federacije će u mnogome determinirati ambicije i objektivne šanse stranačkih kandidata iz reda bošnjačkoga i hrvatskoga naroda. One jednostavno nisu iste u slučaju izravnoga biranja ili pak neizravnoga izbora u Parlamentu BiH.

    Iz jednostavnoga matematičkoga razloga što neke političke stranke čiji lideri žele “napredovati” u karijeri ili možda zadržati svoja politička dostignuća u stranačkom djelovanju su krenuli od nule i teško mogu očekivati da na sljedećim izborima dobiju enormnu potporu birača i ovjere stranačku snagu koja bi ih činila dostojnim i respektabilnim u parlamentarnoj borbi za poziciju člana Predsjedništva BiH.

    To se prioritetno odnosi na sadašnjega člana Predsjedništva Željka Komšića i predsjednika FBiH Živka Budimira. Obojica su tek krenuli u razgranavanje stranačke infrastrukture i u ovom trenutku nitko ne može dokučiti njihove izborne domete, iako su i oni svjesni da senzacije ne stižu preko noći bez obzira što je javnost ogorčena i što traži promjene i što doista ima prostora za politički uspon, piše Dnevni list.

    Čelnik Stranke pravde i povjerenja Živko Budimir ne krije da ga logika tjera i vodi ka kandidaturi za člana Predsjedništva BiH dok se Željko Komšić oko toga još ponaša dosta “zakopčano”. Pod pretpostavkom da se obojica odluče na izborni boj za najvišu poziciju, njihove šanse bi daleko ipak imale realniju podlogu kod izravnoga izbora.

    S obzirom na svoje karizme u biračkom tijelu različitoga nacionalnoga i ideološkoga profila, oni bi mogli kalkulirati, i to se znalo često u prošlosti i događati, da će dobiti znatno više glasova nego njihove stranke. Bi li to bilo dovoljno i presudno za konačne pobjede, znaju samo glasačke kutije.

    U eventualnom modelu parlamentarnoga biranja dva člana Predsjedništva iz Federacije ipak uvjerljivu prednost bi imali kandidati iz dvaju HDZ-ova.

    S velikim stupnjem sigurnosti se veća sada može kazati kako će Martin Raguž još jednom oprobati potući svoje protukandidate za državno Predsjedništvo dok je u slučaju HDZ-a BiH tako nešto jako rizično i nagađati. Kao i oko svih drugih stvari odlučivat će nedodirljivi autoritet, Dragan Čović. Zapravo, on će odvagati i odabrati između pozicije predsjedatelja Vijeća ministara, što mu je oduvijek bilo primamljivije, i člana Predsjedništva, što mu je nešto manji izazov.

    Biti član Predsjedništva BiH je lagodnija svakodnevnica bez pretjeranoga stresa i odgovornosti. U svakom slučaju Čović ili netko drugi, nebitno, i Martin Raguž su favoriti u odnosu na Budimira i Komšića ako se kandidira u možebitnoj parlamentarnoj proceduri gdje mnogo tih prevažnih sitnica ovisi i o ponašanju drugih stranaka.

    No, kako se pregovori vrtoglavo guše perfidnim sabotažama i zapali su u glib, stranačke i osobne taktike bi se mogle kovati ipak za model izravnoga izbora članova Predsjedništva BiH, piše Dnevni list.

    U takvom raspletu u utrku za hrvatskoga člana Predsjedništva bi, svatko sa svojim ambicijama i šansama, krenuli sigurno Martin Raguž, Živko Budimir, Dragan Čović ili njegov favorit i vrlo izvjesno i Željko Komšić. Modeli izbora ne ostavljaju ravnodušnim niti političke čelnike bošnjačkih stranaka.

    Na tom dijelu političke scene će se zasigurno voditi mrtva utrka za člana Predsjedništva između SDA, SDP i SBB bez obzira birali se oni po principu jedan čovjek jedan glas ili u državnome parlamentu.

    Bakir Izetbegović i Fahrudin Radončić su kandidati za sigurno klađenje dok je lider SDP-a Zlatko Lagumdžija nepredvidiv i svoje će ambicije skrivati i šanse vagati do zadnjega trenutka.

    facebook komentari